Flora (biljni svijet) naše zemlje zaista je bogata i raznolika. Biljke nas daruju mnogim blagodatima: kisikom koji udišemo, hranom, ogrijevom, drvnom građom, bojama, ljepotom i lijekovima. Biljke predstavljaju izvor ljekovite, prirodne, nezagađene i besplatne hrane iz prirode.

U Republici Hrvatskoj raste otprilike 1000 samoniklih biljaka koje se u nekom obliku mogu koristiti kao hrana. Naše šume i planine, livade i polja, pašnjaci, šikare, grmlja, putevi, zapuštena mjesta, rijeke, potoci, more i sl. staništa su na kojima raste pregršt vrsta biljaka s jestivim plodovima, listovima, stabljikama i mladim izdancima, sjemenkama, cvjetovima i cvjetnim pupoljcima, korijenjem, lukovicama i gomoljima.

Povrće kao hrana iz prirode

Samoniklo jestivo bilje, a možemo ga i nazvati ,,povrće iz prirode” zapravo i ne treba posebno tražiti. Ono raste svuda oko nas. Jednostavno ga treba znati prepoznati i sa sigurnošću ubrati. Treba znati i kad brati pojedine biljne dijelove (korijenje se iskapa u razdoblju mirovanja – zimi). To znanje se uči, bilo iz stručnih knjiga ili od osoba koje znaju prepoznati jestivo od nejestivog bilja.

Hodajući prirodom i gledajući svu tu ,,hranuʺ, imat ćemo obilje zdrave hrane. Posebice u proljetnim mjesecima kad radimo detoksikaciju organizma i prevladavamo proljetni umor. Od samoniklog jestivog bilja mogu se pripremiti vrlo dobra i ukusna jela. Ona ni po čemu ne zaostaju od uobičajenih jela pripremljenih od kultiviranog bilja.

Prednosti korištenja samoniklog jestivog bilja kao hrane

Naši daleki preci, a pod tim mislim na pračovjeka, imali su razvijenu vještinu poznavanja divljih biljaka. One su mu služile kao hrana iz prirode. Divlja flora je bio i jedini dostupan izvor biljne hrane. Morao je dobro znati raspoznati jestivu biljku od otrovne jer mu je o tome ovisio opstanak. Suvremeni čovjek je zbog razvoja civilizacije postupno izgubio urođeni instinkt za preživljavanjem u divljini. Selidbom u gradove otuđio se od bogatstva biljnog svijeta. Samoniklo bilje krije ogromnu rezervu hrane i daje nam sigurnost da možemo preživjeti svaku situaciju, ali ima i nedvojbenu korist u očuvanju zdravlja.

Radionica  ,,Samoniklo jestivo i ljekovito biljeʺ

Kroz zajedničko učenje i sakupljanje aktualnog samoniklog jestivog i ljekovitog bilja otkrivamo neprocjenjivu moć prirode i zajedništva. Svaki ljubitelj prirode, bio početnik ili već dosta zna o samoniklom jestivom i ljekovitom bilju, svoje teoretsko znanje pretvara u praksu na terenu i stječe sigurnost u raspoznavanju biljnih vrsta. Svaki polaznik radionice ubrano bilje nosi doma za pripremu hrane i ljekovitog pripravka. Radionica se odvija u čistoj prirodi – stanište šume i livada u okolici Jastrebarskog (više informacija potražite na Instagramu: @itisgabysgarden).

hrana iz prirode
Polaznice Radionice samonikog i jestivog bilja održane krajem srpnja na Japetiću, Jastrebarsko

Prethodni članakPokrenuta kampanja o sigurnosti hrane
Sljedeći članakZnačajan pad broja malih gospodarstava u Hrvatskoj i u EU!
Gabrijela Vrbetić, mag. ing. agr.
Magistra inženjerka hortikulture, stručna je suradnica Gospodarskog lista i član je Hrvatskog botaničkog društva (HboD). Rođena je 1986. godine. Diplomski studij završava 2011. godine obranom diplomskog rada na temu „Ukorjenjivanje reznica Juniperus squamata 'Blue Star'“,a preddiplomski završnim radom „Plutajući sustav u uzgoju lisnatog povrća“ U periodu od 10.2010. – 01.2011. godine odlazi na stručnu praksu na Agronomski fakultet u Ateni (Grčka), gdje je radila kao tehnolog u hidroponskom uzgoju jagoda na kamenoj vuni. Od 06.2012. – 05.2013. godine radi kao asistent na Zavodu za poljoprivrednu botaniku na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Kao koautor sudjeluje na simpoziju; 4. Hrvatski botanički kongres (Ljekovite i otrovne biljne vrste Plešivičkog prigorja (SZ Hrvatska), 2013.) Njen tim je 2010. godine osvojio 1. mjesto na natjecanju Case Study Competition za rješavanje poslovnog slučaja „Agregati oko nas“ tvrtke Holcim d.o.o. te nastavlja raditi kod njih na projektu „Holcim Agrocal“ (05. – 09.2011.). Član je Hrvatskog botaničkog društva (HBoD).