Slatki badem, bajam, mandula ili mendula (Amygdalus communis var. dulcis) je vrlo stara kultivirana biljka koja najbolje uspijeva u području mediteranske klime, kod nas uz obalu mora i po otocima. Pripada porodici ružičnjača (Rosaceae) isto kao i marelica, breskva, višnja i šljiva. Drvo naraste do 10 m u visinu, a listovi su fino nazubljeni, zašiljeni i jajoliki. Cvjeta ružičastim ili bijelim cvjetovima koji rastu po 2-3 zajedno, a javljaju se prije no što drvo prolista.

Plod je duguljasta jajolika koštunica obavijena svijetlozelenim usplođem koje puca kad plod dozri. U tvrdoj koštici se nalazi jedna, rijetko dvije sjemenke (jezgre) boje cimeta koje se koriste za jelo, u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. U narodnoj medicini se za liječenje ponekad koriste cvijet, zelena ljuska ploda, list i kora.

Čaj od ljuske pomaže kod bolesti mokraćnih organa i pospješuje rad jetre. Cvijet i kora služe kao sredstvo protiv crijevnih nametnika, osobito glista, a list liječi kašalj i potiče rad jetre.

Slatki badem u kuhinji

Bademi se vrlo rijetko kupuju u ljusci, a mnogo češće očišćeni. Ljuska im produžava rok trajanja jer ih štiti od vanjskih utjecaja: svjetla, vlage, topline itd. Očišćeni bademi mogu se čuvati u hladnjaku i nekoliko mjeseci, a zamrznuti i do godinu dana. Zbog velikog postotka masnoće kod neprimjerenog čuvanja brzo će postati užegli, izgubiti karakterističan slatkoorašast okus i postati neupotrebljivi. Ukoliko nam trebaju bademi bez kožice, najbolje ih je uroniti na nekoliko minuta u kipuću vodu. Zatim ocijediti i isprati pod tekućom hladnom vodom. Kožica se tada lako skida prstima.

Ponekad se zbog bolje arome koriste poprženi bademi. Peku se lagano oko 10-15 min. na temp. do 75°C uz povremeno miješanje.
Bademi se mogu koristiti kao ukusan međuobrok, dodati zobenim pahuljicama, umiješati u jogurt sa sušenim voćem, koristiti u namazima. Također dodati voćnim salatama, povrtnim salatama, kuhanom povrću, umacima, u tijesta, nadjeve, pudinge i kreme. Ako ih jedemo cijele, važno ih je dobro sažvakati jer su inače teško probavljivi.

Već su stari Rimljani kao dar prijateljima donosili ušećerene bademe, a na vjenčanjima su na mladence bacali bademe kao simbol plodnosti, ljubavi, dobrog zdravlja i sreće. I danas se u našim primorskim krajevima ušećereni bademi poklanjaju u posebnim prigodama i služe na nesvakidašnjim slavljima, osobito vjenčanjima.

Prethodni članakStupaste jabuke – prednosti uzgoja
Sljedeći članakBespovratna sredstva za poljoprivredu i lovstvo
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.