Pelini (Artemisia vrste) su uglavnom otporni, 60 do 150 cm visoki polugrmovi iz porodice glavočika (Compositae). Slatki pelin (Artemisia annua) u narodu je poznat još po sljedećim nazivima: baktunar, bejturan, ćabura, đul, jednogodišnji pelin, slatka Ana.

Povijesno gledano smatra se da botanički naziv pelina (artemisia) potječe od imena grčke božice Artemide (grč.Artemis), kćer Zeusa i Lete, dok prema drugom tumačenju naziv potječe od imena sestre i žene grčko-perzijskog kralja Mauzola koja se zvala Artemizija II., poznavateljice biljaka i medicine. Riječ annua dolazi od lat. annus = godina, odatle annus =jednogodišnji ili annua = jednogodišnja (trajnost biljke).

Kako prepoznati slatki pelin u odnosu na ostale?

Slatki pelin jednogodišnja je biljka koja može narasti u visinu do 150 cm (200) cm. Prirodno stanište mu je umjereni pojas Azije, od Japana do Europe, te Balkanski poluotok. Kod nas se periodično javlja od Dalmacije do Slavonije. Stabljika je uspravna, razgranata, izbrazdana, gola. Korijen je mali, vretenast ali snažan. Listovi su nasuprotni, složeni, dugi 2 do 10 cm, široki 2 do 4 cm. Donji i srednji listovi su troperasti, sjedeći, linearnolancetastog oblika, šiljasti, cjelovitog ruba ili s par zubića.U gornjem dijelu stabljike listovi su jednoperasti ili dvoperasti.

Cvjetovi su žuti, sitni, skupljeni u guste mnogobrojne glavice promjera oko 2 mm te zajedno čine metličaste cvatove na vrhovima stabljika. Vanjski cvjetovi su uobičajen ženski i ima ih 10-18 dok su središnji dvospolnii ima ih 10-30, vjenčić je žut. Prašnika ima 5 i međusobno su sraslih prašnica, plodnica je podrasla. Cvatu od srpnja do rujna. Plod je ahenij bez pausa, dug 0,3-0,8 mm. Slatki pelin može narasti i do dva metra kao pojedinačno stablo ili kao grm. Voli biti izložen suncu, ali se dobro i brzo privikava i na drugačije uvjete. Reže se i bere kad počinje cvjetati. Suši se u hladu na propuhu. Od davnina su poznate ljekovite vrijednosti ove biljke.

U Starom Egiptu je bila lijek protiv crvi i lijek za kožne bolesti. U Kini se slatki pelin (Qing Hao) već prije Krista (186. godine) koristio u ljekovite svrhe. Zapis je nađen u grobu Mawangdui Han u kojem se spominje kao lijek za liječenje hemoroida i malarije.

Kako saditi?

Korištenje i djelovanje

Čaj od slatkog pelina

Eterično ulje slatkog pelina

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 17/2018

slatki pelin

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPoljoprivrednik i invalidska mirovina
Sljedeći članakViše od 26 milijuna kuna za uspostavu proizvođačkih grupa i organizacija
Avatar
Vanjska je suradnica za ljekovito bilje i aromaterapiju u tvrtki TISA-art i Aromaterapija. Vanjska je suradnica za ljekovito bilje i aromaterapiju u tvrtki TISA-art i Aromaterapija. 2000. godine diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a 2002. završila za aromaterapeuta u prvom hrvatskom učilištu za aromaterapiju „AROMAVITA“ gdje je prakticirala aromaterapiju s klijentima. Po završetku obrazovanja i prakse bila je predavač iz nastavnog predmeta „Uzgoj i prerada ljekovitog bilja“ u programu „Aromaterapeut-specijalist“. Od 2011. – 2013. godine u ustanovi za obrazovanje odraslih „GALBANUM“ voditelj je programa Uzgoj i prerada ljekovitog bilja“. Također je održavala stručna predavanja po knjižnicama grada Zagreba o aromaterapiji i fitoterapiji te pisala za ADIVA PLUS časopis o eteričnim uljima i njihovom utjecaju na ljudsko zdravlje.