Ove zime izostalo je izmrzavanje tla od niskih temperatura koje stvara prirodnu ugorenost, odnosno finu mrvičastu strukturu. Pravovremeno blanjanje tla pred sjetvu na proljeće, sačuvati će sakupljenu vlagu kao rezervu za razdoblje ljetne vegetacije.
Čim vrhovi brazda „pobijele“ tijekom ožujka, treba započeti s ovim zahvatom. Grebenasta površina brazde je vrlo velika i zato se gubi mnogo vlage. Blanja stvara „poklopac“ na površini i sprječava evaporaciju (isparavanje) akumulirane vlage. Tlo se zagrijava i aktiviraju se mikroorganizmi. Oni dodatno razgrađuju biljne ostatke do humusa. U ljeti kada biljka treba dati maksimum u rastu i razvoju ploda i biomase ova voda će biti dragocjena. Na ratarskim površinama to je često jedina voda uz rosu koja je dostupna biljci tijekom ljeta. I u zemljama EU velike se table pod ratarskim jarinama vrlo malo natapaju.
Koja tla bolje reagiraju na blanjanje?
Kad temperature porastu na 6-10 °C u dnevnom prosjeku, počinju nicati korovi s nekoliko listića i korjenčića. U novim smjernicama EU poljoprivredne politike konvencionalna poljoprivreda se treba pomicati k integralnoj. To uključuje manju uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja. Poznato je da ćemo lakše uništiti mlade tek ponikle korove u nitastoj fazi, ili tek s nekoliko listića ili kotiledona. Blanjanje je zahvat kojim ćemo dijelom uništiti ponikle korove, a većim dijelom ih potaknuti na rast. Brananje ili drljanje raspršuje tlo, povećava slijeganje i zbijanje, što dovodi do povećane evaporacije.
Time branu nije dobro koristiti umjesto blanje. Ona je prvenstveno oruđe za dopunsku obradu ili njegu travnjaka. Uglavnom su to lakša tla stabilne strukture sa sadržajem gline ili ilovače do 50%, dok preostali dio čini humus. Na ljepljivim kapilarnim tlima, s jakim usponom, zahvat nije preporučljiv radi „razmazivanja“. Tamo možemo dobiti kontraefekt debele pokorice osobito u mikrodepresijama.
Kako postići bolji učinak?
Ako je tabla kvadratičnog ili pravokutnog oblika, najbolje je dijagonalno odraditi zahvat, jer će se brazda bolje zatvoriti. Blanja poravnava tlo tako da će sjetva koja slijedi kao i sklop biljaka biti ujednačeniji. Ovo osobito vrijedi za kulture sitnog sjemena – trave, djeteline, lucernu, TDS i DTS. S blanjom se mogu razgrtati i humci stajskog gnoja. Od blanjanja do brananja može proći i 1-2 mjeseca. U tom vremenu može doći do stvaranja pokorice, pa se blanjanje može ponoviti neposredno prije sjetve. Zbog više namjena postoji i više izvedbi blanja.
• Povezane gredice s lancima za oranice i razgrtanje krtičnjaka s dodatkom zubaca za rahljenje travnjaka imaju prednost u tome što „gredice“ ili blokovi“ plivaju“, bolje razgrću tlo i razbijaju tvrde grude, koje su ove godine ostale zbog nedovoljnog ugorenja. Ujedno bolje izmješaju gornji sloj i potiču daljnje ugorenje (poticanje mikrobiološke aktivnosti i stvaranje sitno mrvičaste strukture). Ostavljaju ga blago neravnim, pa smanjuju mogućnost stvaranja pokorice. Na travnjacima uklanjaju staru travu, mahovinu i lišajeve. Zupci površinski plitko aeriraju (prozračuju) livadu.
• Blanja s nekoliko povezanih željeznih šina hidraulički se sklapa i rasklapa, a kopča se u tri točke na traktor. Sastoji se od okvira i šest šina koje su zavarene. Moguće je više izvedbi koje su prilagođene veličini table.
• Klinasta brana i sjetvospremač mogu se nadovezati kao oruđa za dopunsku obradu i ravnanje tla. Budući da nemaju rotirajućih dijelova, njima se postiže znatna ušteda na gorivu. Nakon blanjanja i dobrog ugorenja dovoljna su za predsjetvenu pripremu travnjaka i jarih kultura.
