Tlo je pod velikim pritiskom kao rezultat djelovanja klimatskih promjena. Operativna grupa u Njemačkoj pod nazivom „BioStripPlant“ testira nove metode obrade i rasađivanja biljaka u svrhu poboljšanja plodnosti tla u ekološkom povrćarstvu. Ovaj projekt provodi poljske pokuse u kojima kombinira ove metode s drugim organskim i ekološkim praksama i analizira njihovu prilagodbu regionalnim uvjetima.
U pokrajini Brandenburg u sjeveroistočnoj Njemačkoj postoji sve veća potražnja za organski uzgojenim povrćem.
Mjere za poboljšanje plodnosti tla
Posljednjih godina, klimatske promjene donijele su nove izazove u uzgoju, poput veće potrošnje vode i zahtjeva za hranjivim tvarima te kraća razdoblja uzgoja i pogoršanje vremenskih uvjeta. Prirodno pjeskovita tla postala su manje plodna. Mjere za poboljšanje plodnosti tla često su skupe, a poljoprivrednici u tom području ograničeni su i kapacitetom radne snage. Stoga je ova operativna skupina krenula u identificiranje inovacija za regeneraciju tla te poboljšanja ekonomske situacije povrćarskih farmi i istovremeno doprinosa zaštiti okoliša.
Projekt ima cilj prenijeti „strip-till“ i „strip-plant“ metode, koje se već uspješno koriste u ratarstvu u proizvodnju povrća. Pokazalo se da ove metode smanjuju nastanak korova, povećavaju vlažnost i smanjuju eroziju tla.
Projekt okuplja inovativnu tvrtku, nekoliko farmi, udrugu za ekološki uzgoj i poljoprivredni institut. Tijekom 3 godine uključene farme provodit će poljske pokuse, testirati kombinacije povrtnih usjeva, malčiranih žitarica/mahunarki i živog malča, metode obrade i sadnje, prilagođavajući sve to regionalnim uvjetima. Konkretno, na svakom poljskom pokusu postoje 3 područja: jedno polje malčirane raži, jedno polje s djetelinom kao živim malčem i jedno polje ugara. U sva tri rade se brazde (trake) za sadnju, uz istovremenu gnojidbu, a kasnije se u te brazde sadi povrće. Usjevi se ne rotiraju. Za sljedeću godinu obrađuje se cijelo polje i siju se međuusjevi na cijelom polju.
Projekt upravo započinje svoju drugu godinu ispitivanja i partneri trenutno procjenjuju prinose usjeva. U prvoj godini ispitivanja susreli su se s nekim izazovima poput problema sa strojem za obradu tla jer je organsko gnojivo blokiralo cijevi. Uvođenjem nekih tehničkih izmjena na samom stroju i korištenjem vrlo malih peleta od 100 % ovčje vune problem je riješen. Rezultati su se prve godine razlikovali od lokacije do lokacije, a korov je posvuda bio veliki problem. Tržišni prinosi povrća nisu uvijek dostizali standardne vrijednosti, uglavnom zbog slabo razvijenog živog malča i pojave korova. Također, velike probleme uzrokovali su i vrući i suhi vremenski uvjeti 2022.g.
Osim što nadjačava korove, malč zadržava vodu u biljkama, vodu koja bi se inače brže izgubila, a to je osobito važno u pjeskovitim, poroznim tlima kada su temperature visoke i isparavanje je pojačano. Malč može malo poboljšati mikroklimu i važan je za sušna razdoblja.
Živi malč
Živi malč „Trifolium subterraneum“ (podzemna djetelina, koja je jednogodišnja brzorastuća vrsta djeteline) posijan je u proljeće 2022. Biljka se tijekom godine dobro razvila, ali na početku sezone nije ispunila očekivanja. Tako je drugu godinu pokusa posijana već u jesen kako bi imala više vremena za razvoj. Nakon jednogodišnjeg izvođenja eksperimenta, projektni su partneri uspjeli identificirati neke prilike za poboljšanje u drugoj godini. Vrijeme sjetve i sastav međuusjeva bit će prilagođen. Primjerice, umjesto čiste zelene raži posijat će se mješavina žitarica i mahunarki za bolji malč.
