Kako uzgajati drvenaste kulture kratkih ophodnji za proizvodnju biomase?

138

Stranice u tiskanom izdanju: 6 – 7

Iz Ministarstva poljoprivrede poslana je obavijest o stupanju na snagu Pravilnika o popisu biljnih vrsta za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji te načinu i uvjetima pod kojima se mogu uzgajati, koji je objavljen u Narodnim novinama 16/2019 i primjenjuje se od 23. veljače.

Radi se o posljednjem u nizu pravilnika donesenih temeljem Zakona o kulturama kratkih ophodnji (Narodne novine, broj 15/18 i 111/18) koji po prvi puta u Hrvatskoj definiraju uzgoj kultura kratkih ophodnji u svrhu proizvodnje biomase za energetske potrebe, s tim da se istim propisuje popis zavičajnih i stranih biljnih vrsta, uključujući i njihove križance koje je dopušteno koristiti za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji na poljoprivrednom, odnosno šumskom zemljištu, duljinu ophodnje te način i uvjete pod kojima se mogu uzgajati kulture. Biomasa igra ključnu ulogu među obnovljivim izvorima energije, a u budućnosti se očekuje velik porast potražnje za drvom kao energentom za grijanje i za električnu energiju. S druge strane, drvenaste kulture kratkih ophodnji pomažu poboljšati kvalitetu vode, pružaju usluge ekosustava (lov, pčelarstvo, opskrba vodom, zaštita od požara), sprječavaju eroziju, ali i ublažavaju klimatske promjene zbog skladištenja ugljikovog dioksida.

Pod pojmom drvenaste kulture kratkih ophodnji smatraju se intenzivni nasadi brzorastućih vrsta drveća i drugog bilja koje se uzgajaju na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu u kratkom razdoblju, najdulje do osam godina između dviju sječa odnosno žetvi, radi ostvarenja visokog prinosa biomase za energetske svrhe.

Način osnivanja i uzgajanja kultura Kulture se mogu osnivati i uzgajati isključivo na:
1. šumskom zemljištu, ako to nije u suprotnosti sa šumskogospodarskim planom
2. poljoprivrednom zemljištu koje je vrednovano kao ostalo poljoprivredno zemljište (PŠ)
3. ostalom obradivom poljoprivrednom zemljištu (P3), koje je zakorovljeno i obraslo višegodišnjim raslinjem.
Pravilnik propisuje domaće i strane vrste bilja koje se smiju koristiti za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji te način uzgoja svake pojedine vrste u cilju ostvarivanja ekonomski isplative proizvodnje biomase za energetske potrebe, na način koji nije štetan za okoliš i prirodu. Na popisu vrsta, koji je pripremljen uz suglasnost Ministarstva zaštite okoliša i energetike, uz crnu i sivu johu, običnu brezu i grab, miskantus, 4 vrste topole, 4 vrste vrbe nalazi se i 6 vrsta paulovnije. Popis zavičajnih i stranih biljnih vrsta, uključujući i njihove križance koje je dopušteno koristiti za osnivanje kultura utvrđen je u Prilogu I. ovoga Pravilnika, s tim da se isti navodi abecednim redom s pripadajućim nazivom vrste odnosno podvrste, i to botaničkim i hrvatskim nazivom. Duljina ophodnje te način i uvjete pod kojima se mogu uzgajati kulture svake pojedine vrste utvrđeni su u Prilogu II. ovoga Pravilnika. Također napominjemo, proizvođač drvenaste kulture kratkih ophodnji dužan je voditi evidenciju o uzgoju kultura, a obrazac evidencije o uzgoju nalazi se u Prilogu III Pravilnika.

Pravilnikom nije dopušten uzgoj paulovnije za sječku?!

Nije prvi put kako se u donesenim birokratskim pravilnicima zanemaruje mišljenje struke. Skrećemo pozornost da je u „Pravilniku o popisu biljnih vrsta za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji te načinu i uvjetima pod kojim se mogu uzgajati“ u Prilogu II, kod Paulovnije preporučeni razmak sadnje u metrima: 1,0×1,0; 1,0×1,5; 1,5×2,0; 2,0×2,0 Samim time broj biljaka po hektaru iznosi od 10.000-2165 komada. Takav način sadnje odgovara jedino za proizvodnju peleta, ali i to je upitno zbog same obrade zemljišta unutar samih redova, posebno u prvim godinama uzgoja. Zasjenjivanje biljaka jedna drugoj i konkurencija u svemu dovodi do slabog rasta biljaka. Za kogeneracijska postrojenja koja koriste drvenu sječku za loženje, potreban je promjer debla u najmanjem iznosu od 15 centimetara, što se u ovako gustom razmaku neće dobiti u predviđenom vremenu uzgoja od maksimalno 4 godine. Već u drugoj godini uzgoja na razmaku 2,0×2,0 metra razvoj krošnje će ići tako da ulaze grane krošnje jedna u drugu i da se gubi efekt fotosinteze, debla neće više imati prirast koji mogu ostvariti u širem razmaku sadnje. Da se u pravilniku ostavila mogućnost sadnje na razmak od 3,0×4,0 i 4,0×4,0 metra, stabla bi mogla razviti za tri do četiri godine između dvije sječe maksimalni prinos biomase, koji bi tada po stablu mogao iznositi od 360,00 do 450,00 kilograma i tada bi se promjer debla kretao od cca 40,00 cm na samom panju do 30,00 centimetara na visini od 2,0-3,0 metra. Težina i kvaliteta sječke se postiže iz debla i osnovnih grana koje se formiraju u tri godine. Sama krošnja je lošije kvalitete za proizvodnju sječke, no uz omjer debla i krošnje može proći. No, navedena preporuka struke nije naišla na razumijevanje u nadležnim službama Ministarstva poljoprivrede, odnosno saborskog Odbora za poljoprivredu, stoga je izglasan i donesen pravilnik koji će sve većem broju uzgajivača paulovnije donijeti teškoće i manju zaradu.

Tablica: Način i uvjeti uzgoja vrsta za osnivanje drvenastih kultura kratkih ophodnji (možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 5/2019)

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakGrašak – zašto ga proizvoditi?
Sljedeći članakPerak gradi novu vinariju, a Zorić povećava vinograde u Kutjevu
Alan Vajda, mag. iur
Rođen je 1967. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i jest član raznih nacionalnih odbora, radnih skupina, s bogatim radnim iskustvom. Autor je nekoliko stručnih radova i članaka, te suradnik u Gospodarskom listu. Rođen je 7. travnja 1967. godine u Zagrebu gdje završava Ekonomski obrazovni centar "Boris Kidrič" (srednja stručna sprema - IV stupanj stručne spreme - ekonomist za računovodstveno - financijske poslove), te Pravni fakultet u zagrebu (visoka stručna sprema - VII stupanj stručne spreme - diplomirani pravnik). MEĐUNARODNO ISKUSTVO Član europske mreže za razmjenu podataka između institucija koje se bave stručnim usavršavanjem u pravosuđu pri Vijeću Europe tzv. Lisabonska mreža (2002. - 2003.) Član pregovaračkog tima Vlade Republike Hrvatske za pregovore s Europskom unijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (2001. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije pod nazivom Cards 2001, a koji je namijenjen centru za stručno usavršavanje sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (2002. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije - sudstvo i pravo pod nazivom Obnova 1999. Voditelj projekta Europske komisije Potpora europske komisije sudstvu u području pružanja pravnih savjeta, sudskog sustava i postupanja s predmetima pod nazivom obnova 2000. (2001. - 2002.) Član odbora stručnjaka Vijeća Europe za suradnju na području informacijske tehnologije i prava (cj-it), strasbourg, republika francuska (2001. - 2002.). Član SECI radne skupine u sklopu pregovora o ugovoru o suradnji za sprječavanje i suzbijanje prekograničnog kriminala, Bukurešt, Rumunjska (1998. - 2000.) Član radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT , namijenjenog procjeni učinaka propisa od strane Hrvatske poslovne zajednice (2008. – 2009.) Trener za potrebe aktivnih mjera politike zapošljavanja za potrebe tržišta rada u sklopu IPA projekta Europske unije s ciljem stvaranja centra tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (2011. - 2012.) Zamjenik člana radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT II namijenjenog provedbi ekonomske procjene učinaka propisa i poboljšanju informiranosti hrvatske poslovne zajednice (2013.- ) Sudionik projekta Europske komisije o europskom socijalnom dijalogu (PEGASE), Brisel (2011. – 2012.) SUDJELOVANJE U RADU DRŽAVNIH INSTITUCIJA Član Nacionalnog odbora Vlade Republike Hrvatske za Međunarodno humanitarno pravo (2001. - 2002.). Član radne skupine pri Vladi Republike Hrvatske za rad na izradi pravne regulative vezane za područje elektronskih potpisa (2000. - 2002.). Zamjenik člana radne skupine za provedbu inicijative za suzbijanje organiziranog kriminala u sklopu pakta o stabilnosti (2001. - 2002.). Diplomatski tečaj pri Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske Organizator velikog broja seminara i radionica namijenjenih stručnom usavršavanju u pravosuđu (sudaca i državnih odvjetnika) u Hrvatskoj 2002. - 2003. Član radne skupine Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva radi donošenja odluke o godišnjoj kvoti radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj. Član Međunarodne trgovačke komore - komisije za trgovačko pravo i praksu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (ICC Hrvatska). Predavač pravne grupe predmeta pri Pučkom otvorenom učilištu u zagrebu (2013. - ). OSTALE AKTIVNOSTI Glavni tajnik Europskog udruženja studenata prava, Zagreb, (European Law Students Association) 1988.-1992. Član uredništva časopisa Pravnik pri Pravnom fakultetu u Zagrebu 1990 -1991. Vanjski suradnik - urednik lista Informator za područje pravosuđa i Europske unije 2001. – 2003. AUTOR STRUČNIH RADOVA U NIŽE NAVEDENIM PUBLIKACIJAMA Informator, IUS info, Novi Informator, Hrvatska pravna revija, Odvjetnik, Carinski vjesnik, Pravo u gospodarstvu, Financije i porezi, Poslovni tjednik, Obrtničke novine, Radno pravo, Računovodstvo i porezi u praksi, Računovodstvo i financije, Pravo i porezi, Poslovni savjetnik, Privredni vjesnik, Sigurnost, Fircon Mostar, Nova zadruga, Revicon Sarajevo, Prizma Sarajevo, FEB Sarajevo, Pravni savjetnik Sarajevo, Gospodarski list Zagreb. OSTALE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Položen Državni stručni ispit - Carinska uprava - središnji ured 1998. godine. Potvrda o korištenju IT programskih paketa - Algebra - Zagreb (MS Word, Excel, Powerpoint, Outlook). Potvrda o završenoj edukaciji Europske komisije o upravljanju projektnim ciklusom (PCM). Organizator seminara i radionica namijenjenih edukaciji pravosudnih dužnosnika 2002. - 2003. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih pravosuđu. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu. STRANI JEZICI Engleski jezik - aktivno poznavanje u govoru i pismu.