Europski zeleni plan u središtu je političkog programa Europske komisije. Njegov je glavni cilj održiva, klimatski neutralna Europa do 2050. koja djeluje kao pokretač ulaganja i rasta.

U zelenom planu naglašava se da je „ključno” upravljati prelaskom na održiviji prehrambeni sustav. Posebno u pogledu podupiranja djelovanja poljoprivrednika u borbi protiv klimatskih promjena, zaštiti okoliša i očuvanju biološke raznolikosti. Poljoprivredna zajednica ima ključnu ulogu u postizanju tih ciljeva. Poljoprivrednici među prvima osjećaju posljedice klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti. Pri tomu su neodržive poljoprivredne prakse i dalje glavni uzrok gubitka bioraznolikosti.

Ekološki poljoprivrednici otkrivaju mogućnosti za ekologizaciju poljoprivrede i inovativne tehnike proizvodnje. One su prihvatljive za okoliš te promiču kružno gospodarenje i dobrobit životinja. Što je još važnije, ekološka poljoprivreda puno je prirodnija za naša polja i čini poljoprivrednike otpornijima na promjene u gospodarstvu te na promjene koje su posljedica nestalne prirode i klime.

Zbog toga se u Strategiji za bioraznolikost do 2030. i Strategiji „Od polja do stola” , zajedno s predstojećim akcijskim planom za nultu stopu onečišćenja zraka, vode i tla, utvrđuju konkretne mjere koje obuhvaćaju cijeli lanac od proizvodnje hrane do potrošnje. One uključuju i međunarodnu suradnju u području održivih prehrambenih sustava.

Cilj je tih strategija uskladiti proizvodnju hrane sa zaštitom okoliša uz istodobno poticanje ulaganja i održive proizvodnje. Osim toga, u Strategiji „Od polja do stola” za ovu je godinu najavljena inicijativa EU-a za sekvestraciju ugljika u poljoprivredi. Njen cilj je u kontekstu klimatskog pakta, nagraditi poljoprivrednike za provjereno pružanje usluga obnove ekosustava, smanjenja emisija i sekvestracije ugljika.

Ekološka poljoprivreda ima središnju ulogu u realizaciji oporavka Europe

Oporavak eurospkog gospodarstva nakon krize uzrokovane pandemijom virosom covid-19 , trebao bi biti zelen i digitalan. I to povećanjem prihoda na ruralnim područjima. Općenito uključuje kraće lance opskrbe i pruža prilike malim poljoprivrednicima. To je pojačano novim odredbama uvedenima Uredbom 2018/848 o ekološkoj proizvodnji. Cilj je te uredbe modernizirati sektor i uskladiti pravila, čime se osigurava stabilan regulatorni okvir.

Postoji široki konsenzus o ključnoj ulozi ekološke proizvodnje i potrošnje. U svojoj Strategiji „Od polja do stola” i Strategiji za bioraznolikost, Komisija je utvrdila cilj da „do 2030. najmanje 25 % poljoprivrednog zemljišta u Uniji bude namijenjeno za ekološki uzgoj te da se znatno poveća ekološka akvakultura”. Građani u cijelom EU-u podupiru održivu poljoprivredu i proizvodnju hrane. Tako se informiranost javnosti o znaku EU-a za ekološku proizvodnju EU-a znatno povećala.

Komisija predlaže akcijski plan za ekološku poljoprivredu. Nadovezuje se na akcijski plan za razdoblje 2014.–2020., u kojem su već obrađeni neki od problema utvrđenih prilikom revizije politike EU-a o ekološkoj poljoprivredi na temelju koje je donesena Uredba (EU) 2018/848 o ekološkoj poljoprivredi. Svih 18 mjera iz akcijskog plana za razdoblje 2014.–2020. provedeno je u potpunosti.

Glavna postignuća u smislu neregulatornih mjera uključuju uvođenje elektroničke potvrde o inspekciji (E-CoI) u sustavu TRACES. Time se poboljšala sljedivost, a time i integritet ekoloških proizvoda. Također, povećala se i količina informacija o uvozu ekoloških proizvoda u EU; posebno financiranje istraživanja i inovacija u području ekoloških proizvoda u okvirnim programima EU-a za istraživanje i inovacije; te uključivanje ekoloških proizvoda u „zelenu javnu nabavu”.

Površina namijenjena za ekološki uzgoj povećala se u posljednjih 10 godina za gotovo 66 %. Odnosno s 8,3 milijuna hektara u 2009. na 13,8 milijuna hektara u 2019. Trenutačno čini 8,5 % ukupne „korištene poljoprivredne površine” u EU-u. S tim povećanjem površine znatno se povećala i prodaja na malo. U posljednjih se 10 godina njezina vrijednost udvostručila, s približno 18 milijardi EUR u 2010. na više od 41 milijarde EUR u 2019.

ekološka poljoprivreda europski zeleni plan

Udio površina pod ekološkom proizvodnjom po državama članicama u odnosu na ukupnu poljoprivrednu površinu (Izvor Eurostat 2019.)

U trenutačnim projekcijama predviđa se znatan rast ekološkog sektora u ovom desetljeću. Prema nekim izvorima, uz dosadašnji trend porasta udio ekološke poljoprivrede na poljoprivrednom zemljištu trebao bi ovom dinamikom do 2030. dosegnuti između 15 % i 18 % . Cilj od 25 % daleko je ambiciozniji.

Cilj je akcijskog plana potaknuti znatno povećanje udjela ekološke poljoprivrede u EU-u poticanjem poljoprivrednika na prelazak na ekološku proizvodnju. Također i povećati dostupnost ekološke hrane kako bi se premostio jaz između krivulje rasta u uobičajenom poslovanju i „dodatnih napora” potrebnih za postizanje cilja od 25 % do 2030.

Ključne koristi

Bioraznolikost površina koje se upotrebljavaju za ekološku poljoprivredu veća je za otprilike 30 % u odnosu na površine koje se tradicionalno obrađuju. Ekološka poljoprivreda korisna je, primjerice, za oprašivače. Ekološki poljoprivrednici ne smiju upotrebljavati sintetička (mineralna) gnojiva, već samo ograničen raspon kemijskih pesticida. Osim toga, zabranjena je uporaba GMO-a i ionizirajućeg zračenja, a uporaba antibiotika strogo je ograničena.

Europski građani uživaju u sigurnoj i visokokvalitetnoj hrani. No, udio izdataka kućanstava za hranu smanjuje se već desetljećima, a prihodi poljoprivrednika stagniraju zbog sve nižih cijena hrane. Ekološka poljoprivreda skuplja je jer ekološki poljoprivrednici djeluju na ekstenzivniji način. Upotrebljavaju prirodne procese i tvari, bez upotrebe sintetičkih proizvoda, te su prinosi niži. No ekološki poljoprivrednici često ostvaruju veće prihode. Ekološki se proizvodi obično prodaju po višim cijenama od konvencionalnih, pri čemu potrošači cijene doprinos ekološke poljoprivrede okolišu.

Uključivanjem ekoloških proizvoda u školske obroke i kantine na radnom mjestu putem javne nabave, u ugostiteljski sektor s pomoću poticaja i vidljivosti, u supermarkete promotivnim kampanjama te u svakodnevno kuhanje obroka kod kuće, više ekološke hrane postat će dostupno većem broju europskih građana.

Potrebno je riješiti i pitanje dostupnosti i cjenovne pristupačnosti ekološke hrane. Time bi se obiteljima s niskim prihodima poboljšala dostupnost te hrane. Akcijskim planom nastoji se također pružiti potpora poljoprivrednicima pri prelasku na ekološku proizvodnju i to povećanjem mogućnosti za obrazovanje i osposobljavanje, podupiranjem tržišta za ekološke proizvode i istodobno utvrđivanjem relevantnih poticaja.

Ekološka poljoprivreda trebala bi biti model koji treba slijediti. To nije jedini sustav održive poljoprivrede. Međutim dok se u potpunosti ne uvede sekvestracija ugljika u poljoprivredi, zasad je jedini sustav koji je priznat na temelju stroge metode certificiranja.

Takav bi sustav trebao služiti kao primjer na putu prema održivijim poljoprivrednim praksama, boljoj uporabi obnovljivih resursa, višim standardima dobrobiti životinja i većim prihodima za poljoprivrednike.

Ekološka poljoprivreda također može na različite načine potaknuti društvenu održivost i poduprijeti razvoj ruralnih područja, u skladu s predstojećom dugoročnom vizijom za ruralna područja, kao i razvoj priobalnih područja. Može otvoriti mogućnosti mladim poljoprivrednicima i pomoći potaknuti jednak pristup i jednake prihode za žene i muškarce u sektoru . Studije pokazuju da ekološka poljoprivreda poljoprivrednicama poduzetnicama omogućuje lakši pristup tržištu od konvencionalnog sektora. Ekološka poljoprivreda treba konvencionalnim poljoprivrednicima služiti kao poticaj i primjer.

Komisija je u prosincu 2020. objavila preporuke državama članicama o njihovim budućim strateškim planovima u okviru ZPP-a. Te se preporuke odnose na gospodarske, ekološke i društvene izazove europske poljoprivrede i ruralnih područja s naglaskom na ciljevima europskog zelenog plana, uključujući cilj da do 2030. 25 % poljoprivrednog zemljišta bude namijenjeno za ekološki uzgoj. Stoga se pozivaju države članice da u svojim strateškim planovima u okviru ZPP-a utvrde nacionalne vrijednosti za te ciljne vrijednosti iz zelenog plana. Države članice trebale bi na temelju europskih prosjeka i trendova utvrditi ciljne postotke i poticati pozitivne trendove u cilju povećanja površina namijenjenih za ekološki uzgoj. Pri izradi nacrta nacionalnih strateških planova u okviru ZPP-a države članice morat će odgovoriti na prethodno navedene preporuke.

Budući da se opseg ekološke proizvodnje i potrošnje znatno razlikuje među državama članicama, pri čemu udio poljoprivrednog zemljišta namijenjenog za ekološki uzgoj iznosi od niskih 0,5 % do više od 25 %, ključno je da svaka država članica što prije izradi vlastitu nacionalnu strategiju ekološke poljoprivrede, oslanjajući se na sveobuhvatnu analizu sektora i s pomoću povezanih mjera, poticaja, jasnih rokova i nacionalnih ciljeva. Sve države članice trebale bi objasniti kako namjeravaju pridonijeti cilju na razini EU-a utvrđivanjem nacionalne vrijednosti za udio površine namijenjene za ekološki uzgoj do 2030., imajući na umu svoje različite polazišne točke. Kako bi osigurale uspjeh nacionalnih akcijskih planova za ekološku proizvodnju, države članice trebale bi izgraditi odgovarajuće kapacitete za njihovu provedbu. Komisija će pratiti napredak država članica u postizanju njihovih nacionalnih ciljeva, na temelju čega će Komisija i države članice imati priliku raspraviti o provedbi predloženih mjera te će pružiti smjernice o potrebnim i relevantnim prilagodbama.

(nastavlja se…)

Izvor: www.ec.europa.eu

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako visoke ljetne temperature utječu na krumpir?
Sljedeći članakNova platforma ePosjednik za vođenje registra svinja
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.