Automatsko čišćenje svinjaca uz pomoć pomičnog poda – automatiziranog sustava transportnih traka za uklanjanje stajnjaka i dodavanje svježe stelje svaka dva sata. Švedska operativna skupina koja testira ovu tehnologiju vjeruje da će navedeno dovesti do čistijih i zdravijih svinja, niže uporabe antibiotika, povećane profitabilnosti, 95% manje emisije plinova i nulte potrošnje vode.
“Moving Floor” tj. „pomični podovi“ ime je švedske tvrtke koja vodi ovu operativnu skupinu. Inicijalno je ova tvrtka razvijala tu tehnologiju za govedarske staje, a pokazala se uspješnom. Ideja za koncept pokretnog poda je prilično jednostavna: kontinuirano čišćenje (12-15 puta dnevno) omogućava visoku razinu higijene i samim time poboljšava zdravlje životinja i smanjuje upotrebu antibiotika. Ako se stajnjak iz staje ukloni u roku od dva sata, to smanjuje i emisiju amonijaka za 95% tako da je odlučeno istu tehnologiju testirati i na svinjama.
Kretanje je ključno
„Moving Floor“ obiteljska je tvrtka smještena na švedskom otoku Gotland. Danas tvrtku vode Katja Lindvall i njezina sestra, ali začetnik je bio njihov otac Tommy Lindvall koji je izumio staje za samočišćenje stoke 1995. godine. Priča ide da je nakon gledanja dokumentarnog filma o gnuima u savani, Tommy Lindvall shvatio da su se te životinje manje razboljevale jer su se neprestano odmicale i od svog izmeta tokom ispaše na golemim pašnjačkim površinama. Ali, kad tisuću životinja okupimo u staji, ne postoji mogućnost odmicanja. Lindvall je zaključio da ako se životinje ne mogu maknuti sa stajskog gnoja, tada bi pod trebao biti u mogućnosti stajnjak udaljiti od njih.
Od 2003. do 2008.g. u Švedskoj su provedena sveučilišna ispitivanja kako bi švedska vlada odobrila ovu inovaciju sukladno zakonu o dobrobiti životinja. „Moving Floor“ potom je plasirao proizvod za telad, a kasnije i za krave. Za to vrijeme, Lindvall je izveo ispitivanja i na svinjama.
U početku je shvatio da će potražnja za pokretnim podom za svinjogojske staje biti puno veća od potražnje za govedarske staje, a razlog je sama struktura industrije – populacija svinja je velika, a svinje se uzgajaju u zatvorenim prostorima. U 2002. g. pokusi s pokretnim podom za svinje pokazali su neke pozitivne rezultate, međutim svinje su opetovano jele pokretne pojaseve/trake i zbog toga ispitivanja u konačnici nisu bila uspješna.
Novi materijal za pojas za čišćenje
Komercijalizacija štale za samočišćenje kod svinja do sada nije bila moguća zbog izazova u odabiru materijala. Remen je vrlo važan za samočišćenje, jer se pokretni pod sastoji od pokretne trake kojoj remen omogućava rotaciju, a stajski gnoj se mehanički odstranjuje bez dodavanja vode. Bilo je potrebno pronaći materijal za traku koji bi zadovoljavao sve uvjete, koji svinje ne bi uništile i ne bi bio previše klizav za njih. U posljednjih nekoliko godina otkriven je materijal koji udovoljava ovim uvjetima tako da je dosegnuta faza u kojoj se ta tehnologija može komercijalizirati. Inspiracija i savjet traženi su u drugim industrijama i to uglavnom u automobilskoj.
Mala probna instalacija postavljena je na jednoj tovnoj farmi u Švedskoj. Cilj instalacije bio je optimizirati tehnologiju, testirati performanse i funkciju čišćenja, provjeriti optimalne intervale čišćenja i općenito održavanje. Nakon što je tehnologija ispravno proradila, operativna skupina je željela otkriti kako ona može poboljšati dobrobit životinja, higijenu, utjecaj na okoliš i smanjiti upotrebu antibiotika. Preliminarni rezultati pokazuju zdrave svinje s dobrim prirastom i dobrom stopom konverzije hrane.
95% niža emisija plinova
Ispitivanja su još u tijeku i operativna skupina još nije dala svoje konačne rezultate, a druga šarža svinja trenutno se nalazi u staji. U testnoj staji ima mjesta za 60 tovljenika koji se temeljito prate i ocjenjuju. Tim veterinara provodi ispitivanja i bilježi podatke o zdravlju i dobrobiti životinja te o rezultatima rasta. Kontrola klime i emisija također je važan element pa se i to mjeri. Emisije amonijaka u staji dosad su pokazale razinu amonijaka od 0,2-0,7 ppm. Te su vrijednosti otprilike 95% niže nego na konvencionalnim svinjogojskim farmama.
Tehnologija se trenutno promovira u Kini jer se 50% ukupne svjetske proizvodnje svinja nalazi u Kini, a kineska svinjogojska industrija suočena je s teškim ekološkim izazovima. Namjera je potaknuti i daljnja istraživanja u zemljama kao što su Danska, Nizozemska i Njemačka.
