""Prihvatljiva ulaganja unutar podmjere 6.4. odnose se na sljedeće djelatnosti:
I. Turizam na ruralnom području
Ulaganje u građenje i/ili opremanje objekata za pružanje turističkih i/ili ugostiteljskih usluga
II. Prerada i trženje proizvoda
Uaganja u građenje i/ili opremanje objekata za preradu, skladištenje, pakiranje, trženje prerađenih proizvoda, kao i troškovi promidžbe proizvoda
III. Tradicijski, umjetnički i obrti za izradu suvenira
Ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata u kojima se obavlja djelatnost obrta, uključujući objekte u kojima se obavlja pakiranje i trženje proizvoda, kao i troškovi promidžbe proizvoda
IV. Pružanje usluga u ruralnim područjima, poljoprivredi i šumarstvu
Ulaganja u građenje i/ili opremanje objekata za pružanje nepoljoprivrednih usluga u ruralnim područjima kao što su IT centri, radionice za popravak poljoprivrednih i šumarskih strojeva, dječji vrtići, igraonice za djecu, sportsko-rekreativni centri za mlade i odrasle, veterinarske usluge, pružanje usluga opskrbe za ruralno stanovništvo, usluga skrbi za starije i nemoćne osobe.

Prihvatljivi troškovi

Također treba istaknuti kako su prihvatljivi troškovi ulaganja kupnja računalne opreme, ali i opći troškovi poput; usluge izrade projektno-tehničke dokumentacije, troškovi pripreme dokumentacije za natječaj.

Korisnici potpora su mikro i mali poduzetnici osnovani kao obiteljska poljoprivredna gospodarstva, obrti, trgovačka društva, zadruge ili fizičke osobe koje se bave prihvatljivim djelatnostima. Ulaganje se provodi na ruralnom području.

Korisnik koji traži potporu za ulaganje prema važećem Pravilniku mora se tom djelatnošću baviti najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva za potporu a predmet ulaganja mora biti registriran u skladu s nacionalnim zakonodavstvom na kraju ulaganja. Korisnik mora biti upisan u evidenciju korisnika kako bi mu Agencija za plaćanja dodijelila korisničko ime i zaporku kojima se prijavljuje u AGRONET. Minimalni iznos javne potpore koju korisnik može tražiti po prijavljenom projektu iznosi 3.500 eura a maksimalni 200.000 eura u protuvrijednosti u kunama tijekom razdoblja od tri uzastopne fiskalne godine. Intenzitet javne potpore po projektu iznosi do 70% od ukupnih prihvatljivih troškova. Neprihvatljivi troškovi za sufinanciranje odnose se na kupnju, najam ili zakup zemljišta i postojećih zgrada, bez obzira na to da li najam rezultira vlasništvom prenesenim u korist najmoprimca. Isto tako kupnja rabljenih strojeva i opreme, troškovi održavanja, amortizacije i najma, nepredviđeni radovi u građenju, nisu prihvatljiva ulaganja. Zahtjev za potporu podnosi se temeljem natječaja o provedbi Podmjere 6.4. kojeg raspisuje Agencija za plaćanja.

Sva pitanja zainteresirani mogu poslati na e-mail: eufondovi@concessum.com
ili kontaktirati na mob: 099 2030 240

""

Prethodni članakSadnja oraha blizu međe i uklanjanje grana
Sljedeći članakNewsletter 4/2015
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.