Prema izvješću Komisije za energetski prijelaz, veća upotreba obnovljivih izvora energije i smanjivanje korištenja fosilnih goriva uz pohranjivanje ugljika pomoću poljoprivredne proizvodnje neće osigurati dovoljno uštede ugljika.
Trebati će se posebnim metodama uklanjati ugljični dioksid iz zraka. Sve kako bi se postigli globalni klimatski ciljevi. Bit će potrebno urediti i pravilno upravljati tržištem ugljičnog kreditiranja. To će tržište biti ključno na putu za ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5° C, prema trenutnim znanstvenim modelima.

Na tržištu ugljika je potencijalno vrlo velik protok novca i trebat će osigurati vrijedan financijski tijek. Otkriveni su i brojni slučajevi upitne koristi od kompenzacija ugljika koje se nude na prodaju na dobrovoljnim tržištima ugljika. Zovu se tako jer ih vlade formalno ne reguliraju.

Izvješće Komisije za energetski prijelaz “Pazi na jaz: kako uklanjanje ugljičnog dioksida mora nadopuniti duboku dekarbonizaciju da bi održalo 1,5°C na životu”; ispitalo je načine uklanjanja ugljika iz zraka nakon što je emitiran; za razliku od obnovljive energije koja potpuno uklanja potrebu za emitiranjem ugljičnog dioksida. Tehnologije za uklanjanje ugljičnog dioksida, kao što su hvatanje i skladištenje ugljika koje zahtijeva ukapljivanje plina i ubacivanje u podzemne spremnike, te izravno hvatanje iz zraka, korištenjem kemikalija za isisavanje ugljika iz zraka, još uvijek su skupe.

Alternativa korištenju ovih tehnologija je uzgoj drveća koje tijekom rasta apsorbira ugljični dioksid iz zraka. Za uzgoj drveća znanstvenici kažu da mora biti ključni dio svake strategije za suočavanje s klimatskom krizom. Financiranje za uzgoj šuma bit će teško ostvariti bez upotrebe ugljične kompenzacije. Ovo izvješće pokazalo je da bi bilo potrebno više od 200 mlrd. dolara godišnje za uklanjanje dovoljno ugljika kako bi se održala temperatura unutar 1,5° C. To bi u sljedeća tri desetljeća iznosilo oko 0,25 posto globalnog BDP-a. Trenutno tržište ugljika smanjuje globalnu emisiju za samo oko 0,1 posto. Malo je vjerojatno da će tvrtke same financirati potrebna uklanjanja. Također bi bila potrebna i pomoć vlade, navodi se u izvješću.

Tržišta ugljika trebat će biti bolje regulirana. Sve kako bi se osiguralo da se gotovina usmjeri na projekte koji osiguravaju stvarno smanjenje emisija stakleničkih plinova. To bi se moglo postići modeliranjem tržišta na temelju postojećeg financijskog trgovanja i korištenjem suvremenih tehnika praćenja; kao što su sateliti za provjeru je li došlo do smanjenja emisija ili da drveće i šume još uvijek postoje.

Uskoro slijedi iduća objava Međuvladinog panela za klimatske promjene, tijela vodećih svjetskih klimatskih znanstvenika. Najnovije je to i sveobuhvatno ažuriranje ljudskog znanja o klimatskoj krizi koje se oslanja na rad tisuća znanstvenika u proteklih osam godina. Sadržavat će poglavlja u kojima su rezultati ispitivanja tehnologije uklanjanja ugljika i potencijala za sve metode smanjenja ugljika; od obnovljive energije do sadnje drveća.

Prethodni članakVanjski nametnici malih preživača
Sljedeći članakVoćari, mijenjajte loš sortiment jabuke!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.