Hrvatska u kojoj raznolikost života cvjeta, a svi njezini stanovnici štite prirodu koja obogaćuje njihove živote. To je vizija udruge Biofili Hrvatske koja je u studenom održala EKO STUDENI – trodnevni događaj za sve generacije.
U zaprešićkom trgovačkom centru Westgate održan je trodnevni događaj EKO STUDENI, u sklopu kojeg udruga biofila Hrvatske organizira već tradicionalni sajam poljoprivrednih proizvoda i hrane EKO MARKET Zagrebačke županije pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije.
Bogat i sadržajan program
Osnovno načelo rada Udruge je uvažavanje i zaštita prirodnog svijeta te poticanje dubljeg razumijevanja međusobne povezanosti svih živih bića. Postoje vrlo jasni dokazi o dobrobiti uspostavljanja ekološke proizvodnje te konzumiranja ekološke hrane. Vrlo aktivni članovi Kluba prijatelja biofila su u sklopu sajma ponudili i ostalu hranu, prirodnu kozmetiku i rukotvorine po principima održive proizvodnje. 
Upravo ekološki način uzgoja je izuzetno važan kako bi sačuvali okoliš i neophodnu bioraznolikost živih bića. Pored toga, ekološki uzgojeni proizvodi smanjuju rizike za zdravlje poljoprivrednika, njihovih obitelji i potrošača. Tako smanjuju njihovu izloženost otrovnim i postojanim kemikalijama u tlu i hrani. Za naglasiti je da su upravo djeca posebno osjetljiva na pesticide. O tome su se djeca educirala na 3. Festivalu malih biofila i na njima primjeren način imala su priliku upoznati i sadašnju opasnost izumiranja brojnih vrsta kukaca oprašivača.
Za sve uzraste Studio Varuna je organizirao kreativnu radionicu tehnike točkanja pod vodstvom Irene Antolak. O svijetu mikrobilja i blagodatima konzumiranja u sklopu radionice “Kako uzgojiti mikrobilje“ govorila je Valentina Merz , poljoprivredna poduzetnica koja je svoj hobi pretvorila u uspješan posao. “Novo povrće” odnosno jestivo cvijeće, u sklopu radionice “Jestivo cvijeće na našem stolu” bila je tema o kojoj je sudionike upoznao predsjednik Udruge biofila Hrvatske Albert Marinculić.
Posebno je bila zanimljiva panel rasprava “ Budućnost ekološke hrane”. U njoj su sudjelovali Josip Kraljičković, pročelnik Upravoog odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, Emil Tuk, viši stručni suradnik u službi za urbanu prehranu u Gradu Zagrebu, Sunčana Pešak, tajnica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača, Robert Hadžić, predsjednik Agrarne stranke –Pokret za poljoprivredu, Dario Kožul, ugostitelj i vlasnik restorana Biomania, Mateja Novak, s OPG Novak koji proizvodi povrća u ekološkom uzgoju, te Goran Beinrauch, glavni urednik Gospodarskog lista. Panel je moderirao prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga.
Zelena županija
Josip Kraljičković je uvodno istaknuo kako je Zagrebačka županija vrlo rano prepoznala značaj ekološke poljoprivrede te njezino središnje mjesto u održivom razvoju ruralnih područja.
–Zagrebačka županija posebnu pozornost posvećuje razvoju ekološke poljoprivrede. Već 2001. godine izradila program za razvoj ekološke poljoprivrede – deset godina prije nego je to učinila Republika Hrvatska i tri godine prije nego je usvojen EU plan razvoja ekološke poljoprivrede. Županija od tada sustavno različitim mjerama potiče ekološki uzgoj, istaknuo je Kraljičković.
Dodao je kako je ekološka poljoprivreda jedan od temeljnih stupova održivog razvitka i svojevrsni imperativ vremena u kojem živimo, jer je najbitnije osigurati zdravstveno ispravnu i kvalitetnu hranu. Ekološki uzgoj doprinosi smanjenju upotrebe agro-kemikalija, te racionalnijem gospodarenju neobnavljajućim resursima u prirodi, poglavito energentima. Brojne studije ukazuju da u odnosu na konvencionalnu, ekološka poljoprivreda znatno pozitivnije utječe na očuvanje prirode i na zaštitu okoliša, kao i na socio-ekonomske aspekte poljoprivredne proizvodnje.
–U nekim EU regijama ekološki uzgoj čini već sada preko 25% ukupnih poljoprivrednih površina (npr. Salzburg 60%, Gradišće 37%, i dr.). Ove, ali i neke druge EU regije teže daljnjem razvoju ekološke poljoprivrede, naglasio je Kraljičković.
Zagrebačka županija će akcijskim planom razvoja ekološke poljoprirede u Zagrebačkoj županiji postići cilj da bude „zelena županija“. Njihov se razvoj temelji na ekološkoj i inovativnoj proizvodnji hrane i razvoju pametnih sela, ustvrdio je pročelnik Kraljičković.
Ekološka tržnica i zelena javna nabava
Emil Tuk je istaknuo kako je Grad Zagreb u suradnji s Tržnicama Zagreb i Zagrebačkom županijom pokrenuo u srpnju projekt Ekološka tržnica na jarunskoj tržnici koja se održava četvrtkom od 16-19h. Cilj Ekološku tržnicu je omogućiti potrošačima da na jednom mjestu kontinuirano mogu nabavljati svježe i prerađene domaće ekološke proizvode, a proizvođačima ekoloških proizvoda da nađu stabilno tržište. Smatramo da ovaj vid proizvodnje koji je najzahtjevniji, a ujedno rezultira najkvalitetnijim prehrambenim proizvodima zaslužuje zasebno mjesto trženja.
Ovisno o kapacitetima proizvodnje proizvođača razmatrat će se mogućnosti pokretanja prodaje i na drugim lokacijama, kazao je Emil Tuk. Napomenuo je da Grad Zagreb na više načina promovira ekološku i lokalno proizvedenu hranu, primjerice na promotivno-prodajnim manifestacijama. To su razne kvartovske, uskršnje, božićne, manifestacije u suradnji s tržnicama, također i sa Zagrebačkom županijom (Dani hrane).
–Osim kroz manifestacije, lokalno proizvedenu hranu promoviramo certificiranjem domaćih poljoprivrednih proizvođača i oznakama “Proizvodi hrvatskog seljaka” i „Plavi ceker. Pokrenuta je Zelena javna nabava, kojom Grad Zagreb u pilot projektu učenicima 31 škole planira osigurati sezonsku, ekološki i lokalno proizvedenu hranu. Ovim projektom, koji će trajati tri godine, obuhvaćeno je oko 15.000 učenika, naveo je Tuk.
Eko sjeme
Sunčana Pešak iz Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača objasnila je da je Savez krovna organizacija ekoloških proizvođača u Hrvatskoj koji se zajedničkim radom bore za očuvanje nacionalnog blaga tla, vode i zraka zalaganjem za pravednu ekološku politiku, promicanjem ekološke poljoprivrede i zdrave prehrane. Započeo je s radom 2014. kao inicijativa, a formalno je registriran 2017. Okuplja 11 lokalnih organizacija ekoloških proizvođača iz cijele Hrvatske s oko 200 članova, ekoloških proizvođača.
–Zajednički cilj koji povezuje ekološke proizvođače je dijeljenje iskustva i međusobna podrška kao i ostvarivanje zajedničke vizije kreiranja održivih modela ekološke proizvodnje, zdrave prehrane i prehrambene suverenosti, kao i promocija inovativnih modela u ekološkoj proizvodnji kao što su biodinamika, permakultura i drugi, ali glavna aktivnost saveza je zagovaranje i komunikacija s donosiocima odluka o temama agroekologije, ekološke proizvodnje, sjemenarstva i sl. na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
–Često je potreban javni pritisak na vlast kako bi se izmijenile nepovoljen zakonske odredbe, kao što je to bilo u slučaju sa Zakonom o sjemenu, naglasila je Pešak.
Rekla je da se trenutno u provedbi projekt Eko sjeme: inovativne metode razvoja i proizvodnje ekološkog sjemena i sjemena čuvanih sorti u cilju očuvanja bioraznolikosti i razvoja baze znanja u ruralnom području, kojim se želi ispitati sorte pogodne za ekološku proizvodnju i radi se istraživanje ekonomske isplativosti uzgoja pojedinih sorata u uvjetima ekološke proizvodnje.
Ogromne štete za okoliš i ljude
–Nekad je produktivnost bio glavni cilj Zajedničke poljoprivredne politike, koja je inače najdugovječnija europska politika, ali i najizdašnija europska politika s oko 40 posto ukupnog europskog budžeta koji se troši na poljoprivredu i ruralni razvoj, ali je intenzifikacijom poljoprivrede došlo do nemjerljive štetu za okoliš i društvo, kroz korištenje pesticida, antibiotika, ostalih stimulatora proizvodnje, a obrada tla s teškim strojevima dovela do toga da je Europa napokon shvatila da radi štetu samoj sebi, rekao je Robert Hadžić, predsjednik Agrarne strane – Pokreta za poljoprivredu kojoj je fokus opstojnost OPG-a i očuvanje ruralnog života.
–Procjena je da je trošak sanacije šteta od prekomjernog korištenja agrokemikalija u poljoprivredi oko 360 milijardi eura, a trošak zdravlja za ljude koji su izloženi kemikalijama u poljoprivredi, trošak saniranja gubitka bioraznolikosti, i troškovi čišćenja vode i zraka čak od četiri do pet puta veći. Znanost je potvrdila u nebrojenim slučajevima da je pojava bolesti usko vezana uz hranu. Čovjek je jedino biće na Zemlji koje sam sebi sprema hranu, a onda je dovoljno lud i da je pojede, ustvrdio je Hadžić.
Zdravo i ukusno
Mateja Novak koja sa suprugom Nevenom ima OPG u Zagrebu i proizvodi ekološko povrće i prerađevine, rekla je da je premala proizvodnja ekoloških poljoprivrednih proizvoda u odnosu na potražnju. Oni su izgradili odnos sa svojim kupcima. Prodaju stalno na istom mjestu i to uz proizvodnu površinu, pa njihovi kupci znaju da kupuju svježu, lokalno proizvednu i visokokvalitetnu hranu i stvorili su naviku dolaska na OPG Novak i kupnje tih proizvoda.
Naglasila je da inače postoji puno predrasuda o ekološkoj proizvodnji, a jedna od njih je i da su cijene ekološki proizvedenog povrća mnogo veće od povrća koje se proizvodi na konvencionalan način za trgovačke lance. Tvrdi da to nije istina. Dokaz svatko može vidjeti i na jarunskoj tržnici na kojoj i oni prodaju svoje proizvode svakog četvrtka u sklopu ekološke tržnice. Tamo se mogu provjeriti koje su cijene uvoznog konvencionalno proizvedenog povrća koje se prodaje ujutro i lokalno proizvedenog na ekološki način koje se prodaje popodne.
–Naše povrće koriste i dva restorana koji kad su probali i vidjeli kvalitetu, nisu niti pitali za cijenu, rekla je Mateja. Ona je i autorica najnovije stručne knjige u izdanju Gospodarskog lista – Najbolja zimnica od povrća – zdravo i ukusno.
Trendovi u ugostiteljstvu
A o trendovima u ugostiteljstvu govorio je Dario Kožul, vlasnik bračkog restorana Biomania.
-Naša priča je započela 2018 sa željom da budemo predvodnici promjene u percepciji zdrave prehrane i održivog življenja. Mi smo isključivo organski, ‘od polja do stola’ veganski restoran, smješten u Bolu na prelijepom otoku Braču. Cilj nam je biti primjer održivog ugostiteljstva pružajući našim gostima hranu najviše kvalitete koja je puno više od samo organske. Od iznimne važnosti nam je graditi odnose s malim obiteljskim proizvođačima, imati vlastitu proizvodnju te prilagođavati jelovnik sezonskim i lokalnim namirnicama specifičnim za ovaj prostor, naglasio je Kožul i najavio da uskoro otvara restoran Biomania i u Zagrebu, u Tkalčićevoj ulici.
Kvalitetni proizvodi uvijek nau put do kupca
Moderator panel rasprave prof. dr. sc. Miljenko Šimpraga od svakog je sugovornika dobio zanimljive odgovore. Na pitanje utjecaja medija i kako Gospodarski list može pridonijeti povećanju ekološke proizvodnje, svoje viđenje aktualnog stanja dao je i glavni urednik Gospodarskog lista, Goran Beinrauch. Naglasio je da je potrebna politička volja i odlučnost kako bi se stvorili zakonodavni i financijski uvjeti za investicije u ekološku proizvodnju. Prije svega treba stvoriti pozitivniju sliku o poljoprivredi, jer je previše negativnih priča kako je poljoprivreda neisplativa. Primjer OPG Novak i mnogih drugih pokazao je da to nije točno.
–Poljoprivredni proizvodi koji su kvalitetni i vrhunski, uvijek će naći put do kupca. Poznato je da onaj koji proizvodi njemu je cijena njegovog proizvoda uvijek premala. Onaj koji kupuje njemu je cijena previsoka, no ima i kupaca koji su spremni platiti za kvalitetu, pa tome i treba težiti. Treba se na tržištu razlikovati od ostalih, izgraditi svoju priču i biti zanimljiv i prepoznatljiv kod kupaca. Ova panel rasprava i svaki dijalog u kojem se naglašava značaj ekološke poljoprivrede važan je kotačić koji pokreće promjene u načinu razmišljanja o poljoprivrednoj proizvodnji i doprinosi širenju dobrih primjera proizvođača, pozitivnih iskustava i svima potrebnih informacija i znanja, koje promovira i Gospodarski list na svojim stranicama, zaključio je Goran Beinrauch, glavni urednik.
Foto: Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
