Sajamski prostor u Gudovcu i ove godine će biti središte poljoprivredne mehanizacije, ali i svega najboljeg što Hrvatska poljoprivreda i velik dio gospodarskog sektora nudi. Svima je poznata činjenica da niti jedna digitalna komunikacija ne može biti dostojna zamjena razgovoru licem u lice i neposrednoj ponudi i potražnji. Zato će Gudovac ponovno biti središte regije za politički, gospodarski, ali i društveni život.

Ovogodišnji Jesenski međunarodni bjelovarski sajam slavi jubilarnih 30 godina održavanja. Prvi sajam održan je u listopadu 1993. godine i od prvog dana svog održavanja pokazao je važnost takve manifestacije za razvoj poljoprivrede i gospodarstva za svoj kraj, ali i za razvoj poljoprivrede u Hrvatskoj. Povijest koju ima Sajamski prostor u Gudovcu seže stoljećima unazad, a Jesenska manifestacija početak je razvoja sajma kakvog danas poznajemo.

Razvoj sajma usko je vezan uz razvoj stočarske izložbe pa se tako i ove godine obilježava 30. Državna stočarska izložba koja prikazuje najbolja grla u Hrvatskoj gdje će biti predstavljene sve ranije izlagane vrste domaćih životinja (goveda, konji, magarci, ovce, koze, perad i pčele), s izuzetkom svinja zbog pojave afričke svinjske kuge. Bez obzira na sve izazove s kojima se danas susrećemo, izložba stočarstva vrhunac je hrvatskog stočarskog uzgoja.

Osim Državne stočarske izložbe, važno je napomenuti i teme koje će obilježiti Jesenski sajam i koje će biti sastavni dio sajma. Radi se o temi Peti element koji se održava po 7. put i koji će predstaviti obnovljive i ostale izvore grijanja te tema Drvni svijet koja se održava 6. put u sklopu koje će biti predstavljeni izlagači i aktualnosti posvećeni načinu obrade drveta i drvnih proizvoda. Osim Petog elementa i Drvnog svijeta, važan sajam u sklopu Jesenskog sajma je sajam opreme za stočarstvo koji nudi sve što je potrebno stočarima u bavljenju onim u čemu su najbolji. Zanimljive teme u sklopu sajma pratit će i predavanja koja će na stručan način predstaviti svojim posjetiteljima aktualne teme i na kojim će stručnjaci iz svog područja iz čitave Hrvatske moći savjetima pomoći svim zainteresiranim za predavanja.

Ove godine pripremili smo sadržaj i natjecanja za posjetitelje koja će istaknuti jubilarni 30. Jesenski sajam od ostalih. Pripremili smo natjecanje u jedenju Sajamskog burgera koji svoj nastanak zahvaljuje upravo postojanju Bjelovarskog sajma, te ispijanje piva poznate bjelovarske pivovare Zeppelin koja će ponuditi svoje craft pivo natjecateljima i posjetiteljima Jesenskog sajma. Uz spomenuta natjecanja, sadržaj i ove godine bit će zanimljiviji i drugačiji od dosadašnjih.

Bjelovarski sajam danas je prepoznat u cijeloj Europi i kao takav uvršten je u Europski kalendar sajmovanja. Partnerski odnosi sa međunarodnim sajmovima i izlaganja na istim dokaz su sveprisutnosti i prepoznatljivosti našeg sajma. Izlagači iz većeg dijela Europe potvrda su važnosti prisustva, a rekordi posjećenosti koji se svake godine ruše, jamstvo su da najbolji dani tek dolaze.

U 30.  godina Bjelovarski sajam je iz Međužupanijske izložbe stoke prerastao u respektabilan i nezaobilazan poljoprivredni i gospodarski sajam u srednjoj Europi. Danas među izlagačima Bjelovarskog sajma kola izreka „ako nisi prisutan na manifestacijama Bjelovarskog sajma, kao da ne postojiš“.

Dođite i provjerite što smo sve pripremili za Vas i što to čini naš jubilarni 30. Jesenski međunarodni bjelovarski sajam posebnim.

Prethodni članakU Sunji je održana 27. Državna konjogojska izložba
Sljedeći članakSilicij u gnojidbi poljoprivrednih kultura
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.