Donesen Zakon o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori

50

Novi Zakon o poljoprivrednoj komori Hrvatski sabor donio je na sjednici 29. lipnja 2018. godine, s tim da je isti objavljen u Narodnim novinama broj 61/18., od 11. srpnja 2018. godine, te se primjenjuje počevši od 19. srpnja 2018. godine.

Hrvatska poljoprivredna komora osnovana je Zakonom o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (Narodne novine, broj 30/09.), i njezinom uspostavom članstvo u Komori bilo obvezno za sve tadašnje pravne i fizičke osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. Međutim, donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (Narodne novine, broj 50/12.), članstvo u Komori postaje dobrovoljno čime se broj dosadašnjih članova Komore značajno smanjio. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva prevladavaju u ukupnom broju poljoprivrednika upisanih u Upisnik poljoprivrednika, ali nemaju jednak položaj kao oni poljoprivrednici koji su registrirani kao obrt ili trgovačko društvo, a koji su obvezni članovi Hrvatske obrtničke komore, odnosno Hrvatske gospodarske komore kroz koje zastupaju svoje interese, ali ne i interese svih poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj. Naime, do sada su se poljoprivrednici, a prije svega obiteljska poljoprivredna gospodarstva, samostalno ili zajedno s drugim organizacijskim oblicima poljoprivrednika interesno udruživali u brojne poljoprivredne udruge, ali od kojih niti jedna od njih nije u mogućnosti u potpunosti interesno obuhvatiti sve poljoprivredne proizvođače.

Hrvatska poljoprivredna komora predstavlja samostalnu, stručnu i poslovnu organizaciju koja ima svojstvo pravne osobe a koja je osnovana radi: a) promicanja, zaštite i zastupanja interesa članova Komore, b) edukacije i savjetovanja članova Komore, c) pružanja potpore članovima Komore u svrhu unapređenja poljoprivredne proizvodnje i ruralnog prostora d) promicanja vrijednosti i važnosti očuvanja i unapređenja poljoprivrede i ruralnog prostora u ukupnom društveno- gospodarskom razvitku zemlje.

""

Djelatnost Hrvatske poljoprivredne komore

Hrvatska poljoprivredna komora kao pravna osoba obavlja sljedeće poslove i zadatke:
1. promicanje, zaštita i zastupanje interesa članova Komore pred tijelima državne uprave te pred tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, osobito u postupku donošenja propisa od interesa za poljoprivredu i ruralni prostor
2. promicanje i zastupanje interesa članova Komore na nacionalnoj i međunarodnoj razini
3. razmatranje i davanje stručnih mišljenja u postupku donošenja propisa i drugih akata iz područja poljoprivrede, hrane, ruralnog razvoja te zaštite zdravlja i dobrobiti životinja
4. usklađivanje te zastupanje interesa članova Komore prema pravnim osobama s javnim ovlastima, kao i prema drugim pravnim osobama u pitanjima od osobitog interesa za poljoprivredu i ruralni razvoj
5. praćenje stanja u poljoprivredi i ruralnom prostoru te predlaganje nadležnim tijelima rješenja za unapređenje poljoprivrede i razvoja ruralnog prostora
6. koordinacija aktivnosti udruženja iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja
7. organiziranje edukacija, stručnog osposobljavanja, seminara, tečajeva i radionica iz područja poljoprivrede, sigurnosti hrane, zaštite zdravlja i dobrobiti životinja te ruralnog razvoja
8. suradnja s obrazovnim, znanstvenim, stručnim i istraživačkim ustanovama na razvoju poljoprivredne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda, razvoju tržišta u području poljoprivrede te oko uloge i aktivnosti vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju u okviru područja šumarstva, ribarstva, sigurnosti hrane, zaštite okoliša, zaštite zdravlja ljudi i životinja, dobrobiti životinja, očuvanja kulturne baštine i unapređenja ruralnog prostora
9. uspostavljanje i razvijanje suradnje s inozemnim poljoprivrednim komorama i srodnim organizacijama
10. organiziranje i suorganiziranje poljoprivrednih sajmova i drugih manifestacija iz područja poljoprivrede i ruralnog prostora
11. organiziranje i suorganiziranje savjetovanja o socijalnim, pravnim i poreznim pitanjima za potrebe članova Komore
12. prikupljanje, obrada i publiciranje informacija za potrebe članova Komore te poticanje i sudjelovanje u izdavačkoj djelatnosti iz područja djelatnosti Komore
13. medijsko promoviranje rada Komore, njezinih članova, poljoprivrede kao zvanja te svih vrsta poljoprivrednih djelatnosti
14. obavljanje i drugih poslova u skladu sa Statutom i općim aktima Komore. U obavljanju prethodno navedenih djelatnosti Hrvatska poljoprivredna komora
vodi: a) evidencije o članstvu u Komori, b) evidencije o provedenim edukacijama, c) druge evidencije utvrđene Statutom i drugim općim aktima Komore, te d) izdaje potvrde o činjenicama o kojima vodi evidenciju.

Članstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori – Članstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori obvezno je za sve poljoprivrednike upisane u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, te koji su korisnici potpore koju po barem jednoj osnovi ostvaruju iz državnog proračuna Republike Hrvatske, Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi ili Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj sukladno posebnom propisu, time da obveznim članom poljoprivrednik postaje u trenutku upisa u Upisnik OPG-ova.

""

Iznimno od navedenog, dobrovoljni članovi Komore mogu postati i sve ostale fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika te druge fizičke ili pravne osobe koje svojim radom mogu pridonijeti u obavljanju djelatnosti Komore, a nemaju obvezu upisa u Upisnik poljoprivrednika, time da se dobrovoljnim članom postaje na vlastiti zahtjev dostavom potpisane Izjave o pristupanju Komori i jednokratnom uplatom godišnje članarine ili uplatom mjesečne članarine Komori. Prestanak članstva u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori za člana nastupa brisanjem iz Upisnika OPG-ova, odnosno brisanjem iz Upisnika poljoprivrednika, dok prestanak članstva u Komori za člana koji nije upisan u Upisnik poljoprivrednika nastupa prema odredbama utvrđenim Statutom. Radi potrebe praćenja obveze upisa te vođenja vjerodostojne evidencije članova Hrvatske poljoprivredne komore, kao i naplate članarine Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom najkasnije do 15. srpnja svake godine dostavlja Hrvatskoj poljoprivrednoj komori i podatak o svim poljoprivrednicima koji su prema stanju na dan 16. lipnja tekuće godine evidentirani u Upisniku OPG-ova. Iznimno od navedenog, Agencija za plaćanja dostavlja Hrvatskoj poljoprivrednoj komori podatak o poljoprivrednicima počevši od 1. siječnja 2019. godine.

Cilj novog Zakona o poljoprivrednoj komori je da obuhvati sve poljoprivrednike, uključujući i najbrojniju populaciju poljoprivrednih proizvođača koji poljoprivrednu djelatnost obavljaju kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, radi zajedničkog djelovanja i interesnog zastupanja unutar Hrvatske poljoprivredne komore koja će jedinstveno promicati, štititi i zastupati interese svih poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj na nacionalnoj i međunarodnoj razini.

Tijela Hrvatske poljoprivredne komore

Tijela Komore su: a) Skupština Hrvatske poljoprivredne komore, b) Upravni odbor Hrvatske poljoprivredne komore, c) Nadzorni odbor Hrvatske poljoprivredne komore i d) predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore. Također pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori djeluje i Sud časti koji se brine o razvitku, ugledu i jačanju dobrih poslovnih običaja članova Komore, te odlučuje o: a) kršenju dobrih poslovnih običaja članova Komore, b) kršenju Statuta i c) kršenju drugih općih akata Komore i odluka tijela Komore, time da se njegova nadležnost, sastav i način postupanja utvrđuje Statutom i drugim općim aktima Komore.

Suradnja Hrvatske poljoprivredne komore s drugim tijelima

U obavljanju poslova i zadataka Hrvatska poljoprivredna komora posebno surađuje sa:
– središnjim tijelima državne uprave
– tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
– Hrvatskom gospodarskom komorom, Hrvatskom obrtničkom komorom, Hrvatskom veterinarskom komorom i Hrvatskom agronomskom komorom
– pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u području poljoprivrede i ruralnog razvoja i
– znanstvenim i stručnim ustanovama.

Način financiranja Hrvatske poljoprivredne komore

Sredstva potrebna za rad Hrvatske poljoprivredne komore osiguravaju se iz:
– članarina
– sredstava ostvarenih obavljanjem vlastite djelatnosti
– državnog proračuna te
– izvanrednih prihoda (darovi, donacije, sponzorstva i dr.).
Međutim, maksimalno godišnje dopušteni iznos članarine ne smije prelaziti iznos od 6,00 kuna mjesečno, time da zbog neizvršavanja obveze pojedinog člana Hrvatska poljoprivredna komora može pokrenuti postupke namirenja tražbine sukladno Statutu Komore. Stupanjem na snagu ovoga Zakona Hrvatska poljoprivredna komora osnovana na temelju Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (Narodne novine, br. 30/09., 127/10. i 50/12.) nastavlja s radom i dužna je do 31. prosinca 2018. uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona, te uskladiti Statut i druge akte u skladu s ovim Zakonom u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona tj, do 19.rujna 2018. godine. Pravne i fizičke osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona evidentirane kao članovi Hrvatske poljoprivredne komore ostaju članovi Hrvatske poljoprivredne komore do reguliranja svoga statusa sukladno odredbama novog Zakona o Hrvatskoj poljoprivrednoj komori.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNova potpora za povećanje proizvodnje mlijeka
Sljedeći članakSjetva uljane repice
Alan Vajda, mag. iur
Rođen je 1967. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i jest član raznih nacionalnih odbora, radnih skupina, s bogatim radnim iskustvom. Autor je nekoliko stručnih radova i članaka, te suradnik u Gospodarskom listu. Rođen je 7. travnja 1967. godine u Zagrebu gdje završava Ekonomski obrazovni centar "Boris Kidrič" (srednja stručna sprema - IV stupanj stručne spreme - ekonomist za računovodstveno - financijske poslove), te Pravni fakultet u zagrebu (visoka stručna sprema - VII stupanj stručne spreme - diplomirani pravnik). MEĐUNARODNO ISKUSTVO Član europske mreže za razmjenu podataka između institucija koje se bave stručnim usavršavanjem u pravosuđu pri Vijeću Europe tzv. Lisabonska mreža (2002. - 2003.) Član pregovaračkog tima Vlade Republike Hrvatske za pregovore s Europskom unijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (2001. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije pod nazivom Cards 2001, a koji je namijenjen centru za stručno usavršavanje sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (2002. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije - sudstvo i pravo pod nazivom Obnova 1999. Voditelj projekta Europske komisije Potpora europske komisije sudstvu u području pružanja pravnih savjeta, sudskog sustava i postupanja s predmetima pod nazivom obnova 2000. (2001. - 2002.) Član odbora stručnjaka Vijeća Europe za suradnju na području informacijske tehnologije i prava (cj-it), strasbourg, republika francuska (2001. - 2002.). Član SECI radne skupine u sklopu pregovora o ugovoru o suradnji za sprječavanje i suzbijanje prekograničnog kriminala, Bukurešt, Rumunjska (1998. - 2000.) Član radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT , namijenjenog procjeni učinaka propisa od strane Hrvatske poslovne zajednice (2008. – 2009.) Trener za potrebe aktivnih mjera politike zapošljavanja za potrebe tržišta rada u sklopu IPA projekta Europske unije s ciljem stvaranja centra tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (2011. - 2012.) Zamjenik člana radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT II namijenjenog provedbi ekonomske procjene učinaka propisa i poboljšanju informiranosti hrvatske poslovne zajednice (2013.- ) Sudionik projekta Europske komisije o europskom socijalnom dijalogu (PEGASE), Brisel (2011. – 2012.) SUDJELOVANJE U RADU DRŽAVNIH INSTITUCIJA Član Nacionalnog odbora Vlade Republike Hrvatske za Međunarodno humanitarno pravo (2001. - 2002.). Član radne skupine pri Vladi Republike Hrvatske za rad na izradi pravne regulative vezane za područje elektronskih potpisa (2000. - 2002.). Zamjenik člana radne skupine za provedbu inicijative za suzbijanje organiziranog kriminala u sklopu pakta o stabilnosti (2001. - 2002.). Diplomatski tečaj pri Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske Organizator velikog broja seminara i radionica namijenjenih stručnom usavršavanju u pravosuđu (sudaca i državnih odvjetnika) u Hrvatskoj 2002. - 2003. Član radne skupine Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva radi donošenja odluke o godišnjoj kvoti radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj. Član Međunarodne trgovačke komore - komisije za trgovačko pravo i praksu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (ICC Hrvatska). Predavač pravne grupe predmeta pri Pučkom otvorenom učilištu u zagrebu (2013. - ). OSTALE AKTIVNOSTI Glavni tajnik Europskog udruženja studenata prava, Zagreb, (European Law Students Association) 1988.-1992. Član uredništva časopisa Pravnik pri Pravnom fakultetu u Zagrebu 1990 -1991. Vanjski suradnik - urednik lista Informator za područje pravosuđa i Europske unije 2001. – 2003. AUTOR STRUČNIH RADOVA U NIŽE NAVEDENIM PUBLIKACIJAMA Informator, IUS info, Novi Informator, Hrvatska pravna revija, Odvjetnik, Carinski vjesnik, Pravo u gospodarstvu, Financije i porezi, Poslovni tjednik, Obrtničke novine, Radno pravo, Računovodstvo i porezi u praksi, Računovodstvo i financije, Pravo i porezi, Poslovni savjetnik, Privredni vjesnik, Sigurnost, Fircon Mostar, Nova zadruga, Revicon Sarajevo, Prizma Sarajevo, FEB Sarajevo, Pravni savjetnik Sarajevo, Gospodarski list Zagreb. OSTALE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Položen Državni stručni ispit - Carinska uprava - središnji ured 1998. godine. Potvrda o korištenju IT programskih paketa - Algebra - Zagreb (MS Word, Excel, Powerpoint, Outlook). Potvrda o završenoj edukaciji Europske komisije o upravljanju projektnim ciklusom (PCM). Organizator seminara i radionica namijenjenih edukaciji pravosudnih dužnosnika 2002. - 2003. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih pravosuđu. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu. STRANI JEZICI Engleski jezik - aktivno poznavanje u govoru i pismu.