Ekološka zaštita bilja ne bazira se isključivo na izravnom uništavanju štetočina već i na samoj prevenciji njihove pojave. Potreba za tretiranjem biljaka zaštitnim sredstvima pokazatelj je narušene prirodne odnosno biološke ravnoteže a primjenom sredstava koja su ekološki prihvatljiva tu ravnotežu zapravo pokušavamo ponovo uspostaviti.
Navest ćemo neka sredstva koja učinkovito djeluju na suzbijanje štetnih insekata a njihovom primjenom ne djelujemo štetno na vlastito zdravlje kao ni na okoliš.
Botanički pesticidi
Ova zaštitna sredstva dobivaju se ekstrakcijom ljekovitog i začinskog bilja poput koprive, pelina, luka, kamilice, paprike…Prednost ovih pripravaka je svakako mogućnost njihove pripreme u kućnoj radinosti, ne postojanje karence te mogućnost primjene tijekom čitavog vegetacijskog ciklusa biljke. Ovi pripravci ne djeluju na štetnika izravnim kontaktom već imaju repelentno djelovanje te jačaju otpornost biljaka. Još jedan vrlo učinkovit botanički insekticid je piretrum, tj. ekstrakt buhača. On spada u skupinu kontaktnih insekticida sa totalnim djelovanjem što znači da je otrovan kako za štetne tako i za korisne insekte. Tretiranje ovim insekticidom potrebno je izvršavati pred sam kraj dana budući da se fotolabilni piretrum razgrađuje pod utjecajem svjetlosti.
Sredstva na mineralnoj bazi
Vodena otopina sode bikarbone u koncentraciji od 1-2 % može se primjenjivati za suzbijanje žitnog balca, koji je česti problem naših ratara, te za suzbijanje gusjenica. Uz sodu bikarbonu slobodno se može primjenjivati i stočna soda.
Sapuni
Kalijev meki sapun je sredstvo koje se može koristiti za suzbijanje lisnih ušiju. Koristi se u koncentraciji od 1 % tj. 10 dkg sapuna otopimo u 1 L vruće vode te sve zalijemo sa još 9 L hladne vode. Važno je napomenuti da sapune poput kalijevog nije dobro miješati za drugim
sredstvima za zaštitu, posebice sumporom. Danas na tržištu postoje i preparati poput mikrobioloških insekticida koji kao djelatnu tvar koriste bakteriju Bacillus thuringiensis. Ovaj pripravak se koristi za suzbijanje gusjenica u mlađim fazama razvoja a njegova je prednost što je selektivan tj. ne djeluje štetno na korisne insekte uključujući pčele. U voćnjacima se npr. preporučuje kombiniranje više metoda suzbijanja štetnika. Osim sredstava koja se primjenjuju
prskanjem korisno je postaviti i atraktantne ploče i feromonske mamce. Česta je pogreška postavljanje navedenih u unutarnje redove voćnjaka. Mamce i ploče potrebno je postaviti samo na rubne dijelove voćnjaka. Korisne životinje koje nam mogu pomoći u borbi protiv štetočine su
svakako ptice kojima možemo postaviti kućice u blizini naših obradivih površina kao i posude sa hranom i vodom.
Jedan od najsvestranijih načina zaštite biljaka koje uzgajamo je prašenje dijatomejskom
zemljom. Dijatomejska zemlja na insekte (pa i na puževe) djeluje abrazivno tj. poput sićušnih žileta te na taj način oštećuje njihove voštane ovojnice. Negativna strana ove metode je što ova
tvar ne «raspoznaje» korisnog kuca od štetnog. Dijatomejska zemlja je sredstvo koje je kemijski inertno i ne stvara nikakve opasne ostatke (rezidue). Primjena ekoloških sredstava ili metoda možda i neće polučiti jednako dobre rezultate kao primjena jakih kemijskih sredstava i otrova ali valja imati na umu da je upravo konstanta korištenja spomenutih kemijskih preparata uzrok pojave rezistentnosti štetnika i poremećaja prirodne ravnoteže.
