Prije sedam godina, Duje Coce je došao na ideju osigurati sinu radno mjesto, kako ne bi morao tražiti posao u stranim zemljama poput mnogih Hrvata, te je na obroncima brdašca Kobijak na Čiovu na površini od oko 5.000 četvornih metara podigao maslinik s 250 stabala sorte oblica i još desetak stabala sorte levantinke koja služi kao oprašivač.     

Duje Coce se sa svojim sinom Ivom namučio i dovezao preko stotinu kamiona zemlje i nasipao tu ,,škaljav i škrapav” teren – sve dotle dok se nisu sve škrape popunile zemljom, ali se isplatilo kad se danas pogledaju kako izgledaju stabla masline i plodovi. Kako kaže sin Ivo – koliko je prenio zemlje karijolom (tačkama)  i stavio oko svake masline, ne može se izbrojiti. Budući da još nisu ishodili priključak vode – moraju svako malo dovoziti vodu cisternama da ih malo osvježe.

 class=
Duje Coce kosi travu oko stabala maslina

Duje i sin Ivo masline dohranjuju infuzijom od kokošjeg gnojiva kojeg stavljaju u velike kante i tope u vodi godinu dana i tom vodom zalijevaju masline, to je sve što se tiče dohranjivanja. Kokošjeg gnojiva ima dovoljno od jata od stotinjak  ͈pivaca” i  ͈kokoša” koje mu služe kao pileće meso za konobu  ͈Vilo moja” .

Kao zaštitu od maslinove muhe posadio  je dvadesetak stabala žižule (jedna žižula na desetak maslina) i desetak kapara, na čijim cvjetovima prebivaju parazitske osice koje pohode maslinu i napadaju jajašca maslinove muhe i to je ekološka zaštita. Tu je smilje, lavanda, menta, murtela, bosiljak, neven i aronija koje odbijaju svojim mirisom mušice i druge insekte koji napadaju maslinu, a tu su također tri stabla višnje marelice, dvije smokve, šipak, nekoliko agruma svake vrste, orah, bajama – mendula, kruška, nešto vinove loze – plavac mali i nešto sezonskog povrća. Kaže da ima sve svoje iz svog vrta, a masline ne prska bakrenim preparatima, nego ih štiti na prirodan način.

Ako bude sve u redu – “kako Bog zapovida”, ove bi godine mogao imati oko 1.500 kg ploda  maslina i od toga bi mogao dobiti oko 200 litara ekološkog ekstra djevičanskog maslinova ulja.  Dovoljno za njegove potrebe i potrebe njegove konobe “Vilo moja”. Konoba se nalazi kraj maslinika i borove šume te pruža spoj prirode i ugođaj dalmatinskog malog  ͈mista”,  s dalmatinskim specijalitetima. Specijalitet konobe jepečeni pivac (iz domaćeg jata pivaca) s mladim krumpirima i začinskim biljem ispod peke koje Duje zajedno s maslinovim uljem iz plasira na stol gostima, stranim turistima koji rado zalaze tu.

 class=
Ivo Coce
 class=
Specijalitet konobe Vilo moja – Pivac ispod peke s mladim krumpirima

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrihranjivanje pčela je nužno!
Sljedeći članakKako spriječiti kozičavost lišća trešnje?
Avatar
Ivan Marjanica, dipl.ing. pomorskog prometa, rođen 1956 u Trogiru, novinarstvom se bavi od 2002. godine. Uže područje su mu maslinarstvo i manifestacije vezane uz izvorne domaće proizvode. Rođen 30. srpnja 1956. u Trogiru. Osnovnu školu završio u Ljubitovici – jedno od mjesta bivše općine Trogir, a danas općine Seget. Srednju školu završio u Trogiru, gdje danas živi s obitelji (supruga, dva sina i jedna kćer). Završio u Splitu I. stupanj elektotehnike i kao inženjer geofizičke elektronike radio 27 godina u tvrtci „Brodospas – Split“. Diplomirao Pomorski menadžment i stekao zvanje: diplomirani inženjer pomorskog prometa. Od 2002. urednik u listu „ Kampanel“. A od 2004. dopisnik Glas Koncila s trogirskog područja, kao i dopisnik Gospodarskog lista i Agroglasa. Prati Sabatine, Noćnjake i druge maslinarske skupove i sve sajmove i manifestacije vezano uz izvorne domaće proizvode. Pisao je i za Novu Zemlju, te za Hrvatsko Slovo i Novu Zadrugu. Prati stručna predavanja o maslinovom ulju, vinu, bijelom luku i to primjenjuje u praksi kao osnivač zadruge Rašeljka. Organizator manifestacije Bakalarijada i promotor novih proizvoda na bazi češnjaka.