„Hrvatsko povrće“ – seminar za razvoj hrvatskog povrćarstva

31

""Proteklo je godinu dana od održavanja 1. stručnog seminara o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, koji je održan u Opatiji. Svi sudionici Seminara tada su izrazili želju da i sljedeći bude tako uspješan i izvrsno organiziran. I bio je! Ovogodišnji seminar održao se u ugodnom okruženju u Sv. Martinu na Muri, a brojni uzvanici, njih oko 250-ak razveselili su se nešto drugačijoj koncepciji seminara, jer je uz plenarna izlaganja bilo i nekoliko okruglih stolova.

„Napokon!“, „Ovakav seminar nasušno je potreban hrvatskim povrćarima“, „Svaka čast organizatorima što su omogućili da i proizvođači povrća imaju ovakav stručni skup…“…samo su neki od komenatara sudionika koji su izrazili svoje oduševljenje 1. stručnim seminarom o proizvodnji povrća u Hrvatskoj, koji je organizirao Gospodarski list, najstariji i najpopularniji hrvatski stručni časopis s područja poljoprivredne struke, koji je od 1842. g. stalno poticao napredne ideje razvoja poljoprivredne proizvodnje i kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatske poljoprivrednike. Uz Gospodarski list, organizator ovogodišnjeg skupa je i Društvo agrarnih novinara Hrvatske (DANH). Kako bi proširili ideju i nastojanja za poboljšanjem statusa i položaja hrvatskih povrćara na cijelom području Republike Hrvatske, organizatori svake godine mijenjaju mjesto održavanja Seminara.

Priznanja najboljima

Ove godine uz voditeljsku palicu Adama Končića, okupljenima su se obratili Zoran Vidović, zamjenik međimurskog župana koji je i svečano otvorio skup, te Hrvoje Horvat, ravnatelj Savjetodavne službe, naglasivši značaj i potencijal hrvatskog povrćarstva. Osim toga, Hrvoje Horvat je primio plaketu posthumno namijenjenu Draženu Čačiću, preminulom djelatniku Savjetodavne službe i bivšem tajniku Zajednice udruga hrvatskih povrćara za stručno i profesionalno savjetovanje i edukaciju povrćara, uspješno promicanje i dugogodišnji doprinos razvoju hrvatskog povrćarstva, te posebne zasluge u udruživanju hrvatskih povrćara. Također, priznanja su dodijeljena i uzornom povrćaru Mariju Puškariću, te tvrtki Osatina grupa d.o.o. za iznimnu i uspješnu povrćarsku proizvodnju, za značajne investicije, ulaganje u razvoj i uvođenje suvremene tehnologije, te za doprinos hrvatskom povrćarstvu.

Plenarna izlaganja, rasprave i okrugli stolovi

Ovogodišnji stručni skup odvijao se kroz plenarna izlaganja i radove u sekcijama. Novost je ove godine bio i tzv. „Klub seminara“ koji je zamišljen kao mjesto uspostavljanja poslovnih kontakata, razmjene iskustava, na kojem će se sudionici ugodno družiti, uz korisne susrete i razgovore s kolegama i poslovnim suradnicima. Bilo je mnogo zanimljivih i stručnih sadržaslužbe, naglasivši značaj i potencijal hrvatskog povrćarstva. Osim toga, Hrvoje Horvat je primio plaketu posthumno namijenjenu Draženu Čačiću, preminulom djelatniku Savjetodavne službe i bivšem tajniku Zajednice udruga hrvatskih povrćara za stručno i profesionalno savjetovanje i edukaciju povrćara, uspješno promicanje i dugogodišnji doprinos razvoju hrvatskog povrćarstva, te posebne zasluge u udruživanju hrvatskih povrćara. Također, priznanja su dodijeljena i uzornom povrćaru Mariju Puškariću, te tvrtki Osatina grupa d.o.o. za iznimnu i uspješnu povrćarsku proizvodnju, za značajne investicije, ulaganje u razvoj i uvođenje suvremene tehnologije, te za doprinos hrvatskom povrćarstvu. Plenarna izlaganja, rasprave i okrugli stolovi Ovogodišnji stručni skup odvijao se kroz plenarna izlaganja i radove u sekcijama. Novost je ove godine bio i tzv. „Klub seminara“ koji je zamišljen kao mjesto uspostavljanja poslovnih kontakata, razmjene iskustava, na kojem će se sudionici ugodno družiti, uz korisne susrete i razgovore s kolegama i poslovnim suradnicima. Bilo je mnogo zanimljivih i stručnih sadržaja, a svima je u cilju bio zajednički osvrt na potrebe i probleme tržišta i poljoprivrednih proizvođača kao i usuglašenje oko rješenja aktualnih izazova, te da se u konačnici pridonese razvoju hrvatskog povrćarstva.

Na 2. stručnom skupu o proizvodnji povrća prigodno je predstavljen i priručnik o proizvodnji rajčice, paprike i patlidžana koji će uskoro biti u ponudi, a brojne postupke u tehnologiji proizvodnje i zaštite bilja od bolesti, štetnika i korova opisali su eminentni stručnjaci prof. dr. sc. Borošić, dr. sc. Bogdan Cvjetković, prof. emer., te dr. sc. Šimala.

""

OKRUGLI STOL: Plasman i trženje povrća: potencijal i razvoj novih tržišta

Iako izreka kaže da je statistika samo skup netočnih podataka, u slučaju (ne) samodostatnosti i pokrivenosti domaće proizvodnje povrća i izvoza, prema galopirajućem uvozu, statistika nedvojbeno pokazuje sve lošiju bilancu i rastući deficit. Na ovom okruglom stolu dosta se pričalo o nekontroliranom uvozu, o tome kako preokrenuti negativne trendove smanjenja proizvodnje povrća i povećanja uvoza, ali i o problemu neplaćanja i nelikvidnosti u sektoru povrćarstva. Brojni sudionici okruglog stola rješenje vide u udruživanju i brendiranju, ali i pronalaženju novih tržišta. Sudionici okruglog stola bili su Denis Matijević iz tvrtke Agrofructus, Lana Odalj iz Bejo Zadena, Žaklina Jurišić iz Hrvatske gospodarske komore, Damir Mesarić iz Hrvatske poljoprivredne komore, ujedno i predsjednik Udruge proizvođača merkantilnog krumpira, Danijela Dubravac Baban iz Osatina grupe, Zlatko Đelekovčan iz Podravke, Andreja Martonja Hitrec iz Ministarstva poljoprivrede, te Monika Bakonji, tajnik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, a moderatori su bili Roberta Sorić (Agroglas) i Goran Beinrauch (Gospodarski list).

OKRUGLI STOL: Aktualnosti u proizvodnji povrća

Proizvođači povrća trebali bi imati ne samo financijsku potporu od države, već i stručnu i savjetodavnu pomoć, jer poznato je da se greške u proizvodnji skupo plaćaju. Premda se svaka škola plaća, ipak se do potrebnog znanja i iskustva može doći i na znatno prihvatljivije načine. Praćenje tehnoloških trendova i inovacija u proizvodnji nije više slobodan izbor, već nasušna potreba, a cjeloživotno učenje svakako je realnost za sve proizvođače koji žele ostati konkurentni. O izazovima i novitetima pred povrćarima u 2017. godini, te na što se posebno mora posvetiti pozornost u proizvodnji, osobito u biljnoj zaštiti, na ovom okruglom stolu govorili su prof.dr.sc. Nina Toth s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, dr.sc. Mladen Šimala, dr.sc. Goran Jukić i Bojan Marković iz Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, prof.dr.sc. Nada Parađiković s Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Ljiljana Hađar iz Ministarstva poljoprivrede, mr.sc. Marija Ševar i Ivica Prpić iz Savjetodavne službe, Aleksandar Kurjakov iz tvrtke Van Iperen International i Marijo Puškarić iz Zajednice udruga hrvatskih povrćara, dok su moderatori bili Višnja Šimunović (Savjetodavna služba) i Ivan Stupnišek (Gospodarski list).

OKRUGLI STOL: Kako povećati konkurentnost proizvodnje i olakšati administrativne barijere?

Često se naglašava kako Hrvatska ima velik potencijal u proizvodnji povrća. No, mnogo nas administrativnih barijera koči da se taj potencijal i ostvari. Spomenule su se najčešće administrativne barijere koje bi se mogle ukloniti i tako pojednostaviti i olakšati proizvodnju i poslovanje, te povećati učinkovitost i isplativost povrćarske proizvodnje, a time i sve druge prednosti koje donosi uspješno poslovanje, a naglašavala se i veće potreba za kvotama stranaca jer domaći radnici naprosto često nisu zainteresirani za sezonski rad u poljoprivredi. Na brojna pitanja odgovarali su Miljenko Rakić i Marin Kukoč iz Ministarstva poljoprivrede, Helga Dujmović iz Ministarstva financija, Meri Letonia iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, Zrinka Špoljarić iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Ivana Kovač i Lidija Majić iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Saša Smrek iz tvrtke Centar broker, Ivan Šulog iz tvrtke Exotic king, te Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih povrćara, a uzavrelu atmosferu moderirao je Goran Beinrauch (Gospodarski list).

OKRUGLI STOL: Problematika navodnjavanja u povrćarskoj proizvodnji i zemljišna politika

Raspolaganje (državnim) poljoprivrednim zemljištem i mogućnost navodnjavanja, nezaobilazne su teme i u povrćarskoj proizvodnji, te su bile zastupljene i na posljednjem okruglom stolu. Nesređene katastarske knjige, usitnjene parcele i okrupnjavanje posjeda, zakup i prodaja državnog poljoprivrednog zemljišta, teškoće su s kojima se svakodnevno susreću proizvođači. Čuli su se i paradoksi poput činjenice da proizvođači povrća traže da im se omogući navodnjavanje, jer je proizvodnja povrća nezamisliva i neodrživa bez navodnjavanja, no na nekim već ostvarenim projektima, gdje je moguće navodnjavati 500 ha, nije bilo interesa proizvođača. Brojne odgovore na pitanja dali su sudionici okruglog stola: Nives Zemljić Poje, v.d. ravnateljice Agencije za poljoprivredno zemljište, Miljenko Rakić iz Ministarstva poljoprivrede, Mate Macan, predstavnik Uprave za vodno gospodarstvo, Marinko Galiot iz Hrvatskih voda, Vladimir Danon, vlasnik tvrtke Danon, Rajko Jambrošić iz Zelenog hita, te Zlatko Zagorec iz Zajednice udruga hrvatskih povrćara. Moderatori su bili Martin Vuković (HRT) i Zlatko Šimić (Jutarnji list). Nema sumnje kako je ovaj stručni skup potreban, kako se brojna pitanja nameću iz godine u godinu. Ove su godine brojni sudionici potvrdili da su spremni na suradnju, spremni odgovoriti na brojna pitanja, ali na proizvođačima je također obveza da međusobno bolje surađuju, o svojim problemima obavijeste sva ključna Ministarstva i tako pomognu u pronalasku boljih rješenja za konkurentniju proizvodnju.

Svima koji su doprinijeli održavanju ovog skupa, ovom prilikom najsrdačnije zahvaljujujemo, te se veselimo budućem skupu hrvatskih povrćara.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakKinder maxi king cake
Sljedeći članak981 tisuća kuna iz IPARD-a za diversifikaciju ruralnih gospodarskih aktivnosti
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.