Ima li nade za projekte „ispod crte“?

37

""O SPORNOM NATJEČAJU ZA OPERACIJU 4.1.1.

„ULAGANJE U POLJOPRIVREDNU PROIZVODNJU“

Glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice, mr.sc Frane Ivković, poslao je otvoreno pismo javnosti, u kojem se upozorava ministra poljoprivrede Davora Romića da ispravljajući grešku svog prethodnika, čini novu grešku u korištenju EU sredstava za ruralni razvoj. Otvoreno pismo i trenutnu situaciju oko spornog natječaja komentira naš suradnik, Kristijan Mavrek, konzultant za ruralni razvoj.

Od zatvaranja natječaja za operaciju 4.1.1. Ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske (2014-2020) na koji je zaključno s 15.04.2015. godine pristiglo čak 1.107 projekata – hrvatska javnost i mnogi prijavitelji projekata u rangu malih i srednjih poljoprivrednika sa zabrinutošću očekuju rezultate natječaja i rang-listu projekata koji će biti financirani sredstvima iz EU fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj. Već kod same izrade Pravilnika mnoge strukovne udruge poljoprivrednih proizvođača u Republici Hrvatskoj bile su protiv mogućnosti da se povezivanjem društava i raznim drugim načinima zapravo ugrozi sama svrha predmetne mjere poticanja hrvatskih poljoprivrednika. Hrvatska voćarska zajednica prva je problematizirala krajnje nepošten i neprihvatljiv pravilnik koji neće ispuniti ciljeve Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2014-2020.

Izgubljeno godinu i pol dana

Rezultat je sad svima poznat, a on je osim nepovratno izgubljenih godinu i pol dana, donio potpuno nepravednu podjelu sredstava, te po potpuno nelogičnom sustavu bodovanja zapravo ostavio brojne male i srednje poljoprivrednike bez sredstava koje objektivno zaslužuju. Ono što se stalno ponavlja jest kako je sustav bodovanja iznjedrio najbolje projekte, dok su se u stvarnosti dodatni bodovi kao i veća količina potpore (70% pa čak i 90%) dobivali na relativno lak način i više su zasluga krivo postavljenih propozicija Pravilnika, a gdje je zapravo to postala najbitnija stvar kod izrade projekata, a ne sama kvaliteta, sadržaj i njegova dugoročna ekonomska održivost. Tako su od samoga početka pojedine poljoprivredne grane stavljene u potpuno neravnopravan položaj, ali isto tako i većina malih i srednjih poljoprivrednika kojima je to primarna djelatnost, a koji u takvom sustavu bodovanja nisu mogli biti konkurentni. U stvarnosti najbitnije je bilo kako na razno razne načine (vrlo često „umjetno stvorenim uvjetima“) formalno prikupiti čim više bodova, dok sama kvaliteta projekta (tehnologija, ekonomska održivost, prethodno poslovanje) zapravo nije donosila gotovo ništa. O svemu tome je Hrvatska voćarska zajednica u suradnji s drugim strukovnim udrugama poljoprivrednih proizvođača u proteklih godinu i pol nekoliko puta obavijestila javnost, ali i Vladu, te Predsjednicu Republike. Kad je dobivena velika podrška šire javnosti, brojnih proizvođačkih udruga, ali i Europske komisije, natječaj i isplata su privremeno zaustavljeni. Međutim novoj Vladi trebalo je šest mjeseci da donese konkretnu odluku, a koja je sada netransparentna, nelogična i opet štetna za sve one kojima su sredstva zapravo trebala biti dodijeljena. Nakon revizije, ali i kontrole EK, iste sve te nepravilnosti su potvrđene, te je 21 projekt iz operacija 4.1.1. i 4.2.1. izdvojen kao moguće sporan za daljnje sufinanciranje.

""

Odluka Agencije

Međutim, posljednja odluka (07. 08. 2016.) objavljena od strane Agencije ponovno na jedan potpuno nelogičan i opet pomalo čudan način “rješava” sve te uočene probleme i nepravilnosti. Od 21 spornog projekta sad se govori o njih samo 10, a bez bilo kakvog daljnjeg obrazloženja ili javnosti detaljno objašnjenih analiza i zaključaka kako se do takve odluke došlo. Takvo nedovoljno transparentno prezentiranje na koji način i po kojem kriteriju su se nekome uskratili ili ipak dodijelili desetci milijuna kuna apsolutno je neprihvatljiv.

Mišljenje je često kako su sredstva iz programa ruralnog razvoja nečiji tuđi ili europski novci, pa ih se možda zato tako olako dijeli, dok je stvarnost zapravo da su to novci hrvatskih građana i poljoprivrednika, te se za njihovo dodjeljivanje trebaju primijeniti najkvalitetniji i najstroži kriteriji i cijeli taj proces mora biti javan i potpuno transparentan.

Predmetnom odlukom sad se ista ta “oslobođena” sredstva pokušavaju usmjeriti na neki potpuno novi natječaj za koji niti se zna termin objave niti njegova pravila, umjesto da se preusmjere na sve one nesporne i kvalitetne projekte koji su potpuno nezasluženo i strpljivo čekali godinu i pol dana, a ispod su neke zamišljene crte od strane Agencije za plaćanje u poljoprivredi. Sve navedeno, osim što je potpuno nelogično, prema većini projekata vrlo nepošteno, a i za našu poljoprivredu loše, opet stvara novu sumnju da se ista ta sredstva umjesto u ruke poljoprivrednika koji ih sada nakon toliko čekanja uistinu zaslužuju, ponovno žele staviti u opticaj u nekom potpuno novom i nama nepoznatom natječaju i da ista opet ne dođu u ruke onima kojima su zapravo namijenjena!

Sporni argumenti

Argumenti Agencije o preusmjeravanju oslobođenih sredstava u neki novi natječaj nisu opravdani, te u nastavku objašnjavam zašto, ali i dajem prijedlog za (po mnogim udrugama poljoprivrednih proizvođača) – najpoštenije rješenje problema iz spornog natječaja: Smatramo da je apsolutno nemoguće da obrada već postojećih i prijavljenih projekata iz 1. natječaja može trajati duže nego raspisivanje potpuno novog natječaja. Novi natječaj podrazumijeva vrlo vjerojatno izmjenu Pravilnika, proces samog raspisivanja, prikupljanja i na kraju cijelog procesa evaluaciju svih prijava. S obzirom na trenutno političko stanje, objektivno je da prije kraja sljedeće godine nije realno očekivati isplate za projekte iz takvog novog natječaja. Argument da bi žalbeni rok potencijalno uzeo puno vremena također smatramo da ne stoje jer žalbeni rok može uzeti također puno vremena i na bilo kojem sljedećem novom natječaju. Znači žalbe će se vjerojatno svakako dogoditi na postojećem natječaju (zbog spornih projekata), ali po tom argumentu ispada da će i oni nesporni projekti u navedenih 240 “iznad crte” moguće biti ugroženi zbog žalbi?! Ako to pak nije slučaj, ne vidimo razlog zašto bi taj problem onda imalo 500-600 novih projekata koji su sada “ispod crte”. Smatramo da se ovdje radi samo o vremenu potrebnom za evaluaciju već postojećih projekata, što po nikakvom razlogu ne bi trebalo biti problem Agenciji niti po predmetnom, niti po bilo kojem novom natječaju. Čak štoviše, evaluacija postojećih projekata trajala bi kraće, jer je prva eliminacijska evaluacija prihvatljivosti za sve projekte (njih preko 1.000) već i odrađena. Argument da bi ocjenjivanje projekata ispod „crte“ uzelo više vremena nego ocjenjivanje potpuno novih prijava također nema nikakvog smisla, jer su svi projekti iz prvog natječaja prošli najbitnije osnovne „filtere“ ocjenjivanja valjanosti prijava i osnovnu analizu prihvatljivosti, stoga je dobar dio posla već i odrađen. Znači sam proces objavljivanja i provedbe 1. natječaja je završen, kao i prva evaluacija svih projekata, te prema tome nikako novi natječaj ne može dati brži rezultat nego ocjenjivanje već prijavljenih projekata! Ako se sad novci koji su postali dostupni prebace u potpuno novi natječaj, osim novog gubitka vremena (više od 1 godine sigurno), svi oni koji su prijavili projekte, na način da su zadovoljili kriterije i nisu stvarali umjetne uvjete, zapravo postaju kolateralna žrtva i bit će „kažnjeni“. Nakon godinu i pol dana čekanja, a zbog spornih projekata, umjesto da ostali projekti na istom natječaju sad konačno dobiju priliku, isti će zapravo biti eliminirani bez ikakve vlastite krivice. Postavlja se pitanje zašto primjerice i takvi projekti ne bi također mogli uložiti prigovor i žalbu zato što su zbog drugih spornih projekata ostali uskraćeni za već pripremljene i prijavljene investicije koje su potpuno valjane i prihvatljive na postojećem natječaju. Svi projekti koji su zbog spornih situacija ostali ispod crte su već potrošili značajna sredstva i vrijeme u pripreme projekta, konzultante, ishođenje dozvola i sl., te bi u slučaju novog natječaja isti zapravo bili oštećeni za većinu do sada uloženog i to potpuno bez osnove ili vlastite krivnje. Naravno za novi natječaj dobar dio troškova morao bi se ponovo napraviti radi proteka vremena i usklađivanja sa eventualnim promjenama Zakona i Pravilnika. Osim toga, dio projekata je vjerojatno već i započet, te bi isti zapravo prebacivanjem oslobođenih sredstava u neki novi natječaj opet bili nepravedno zakinuti, jer onda takve već započete projekte ne mogu ponovno prijaviti na nove natječaje. Opet ne vlastitom krivnjom i potpuno nepošteno.

""

U međuvremenu je pokrenuta i peticija na internetu pod nazivom „Ispod ministrove crte“ koja na vrlo jasan i pravno utemeljen način obrazlaže zašto je predmetna odluka (u ovom trenutku još samo ideja Agencije za plaćanje, jer nema formalno pravne odluke ministra poljoprivrede) da se ne podijeli svih 861 milijuna kuna protivna propozicijama 1. natječaja i svim izmjenama i dopunama 1. natječaja za operaciju 4.1.1. (NN 11/15, 40/15 i 86/15). Peticiju možete vidjeti na stranici: http://www.ipetitions.com/petition/ispod-ministrove-crte

Najbolje iskorištenje sredstava

Sukladno navedenom sljedeći su prijedlozi za najpoštenije iskorištenje sredstava po predmetnom natječaju: S obzirom da cijeli natječaj nije poništen kako je predlagano, potpuno je nerazumno i nelogično da se sada dostupna sredstva ne preusmjere u dodatnih 500-600 već gotovih, u dobroj mjeri obrađenih, a dijelom i započetih projekata. I to onih koji su potpuno nezasluženo čekali godinu i pol dana na rješenje, a zbog nekolicine spornih projekata. Hrvatska tako gubi još minimalno godinu dana, a oni nesporni i dobri projekti će tada biti nepravedno „kažnjeni“. Smatramo da bi logično, a zasigurno najpravednije i najbrže bilo, za cjelokupno oslobođeni novac iz operacije 4.1.1. “spustiti crtu” na operaciji 4.1.1. gdje bi zapravo odmah mogla krenuti realizacija ukupno oko 800 projekata iz mjere 4.1.1., što je zapravo i sukladno regulativi Europske komisije u smislu količine projekata koji moraju biti sufinancirani u sedmogodišnjem razdoblju – oko 50% zadane količine projekata u sedmogodišnjem ciklusu s 50% rezerviranih sredstava po 1. natječaju. Agencija bi trebala u sljedećih 30-ak dana zatražiti pismeno očitovanje svih nositelja prijavljenih, a prihvatljivih projekata iz predmetnog 1. natječaja, o tome jesu li već započeli investiciju ili od nje eventualno odustaju. Sukladno tome dobit će se stvarno stanje za sve te projekte i moći krenuti u obradu svih onih projekata koji su i dalje u planu za provedbu ili su već u provedbi. Tako se neće dogoditi rezervacija sredstava za projekte od kojih su investitori moguće već odustali, pa će tako iskorištenost sredstava biti puno veća. U protivnom dio sredstava neće biti dostupan još uvijek aktualnim projektima ispod crte, jer su primjerice ista rezervirana za projekte iznad crte, a koji neće biti realizirani, što je zapravo dvostruki gubitak. Radi toga kako je i praksa u drugim državama, trebalo bi se ugovoriti 10-15% više projekata od onoga za što su alocirana sredstva, jer u praksi nikada svi projekti ne budu realizirani, pa se tako maksimizira iskoristivost sredstava i broj realiziranih projekata u natječaju. Na taj način skraćuje se vrijeme evaluacije, aktualni projekti kreću odmah u provedbu i svi oni dobri i nesporni projekti sad dobivaju zasluženu mogućnost za povratom sredstava, te sredstva odmah idu u svoju namijenjenu funkciju.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNajbolji hrvatski orači odlaze u Keniju
Sljedeći članakMinistarstvo poljoprivrede obavještava potrošače o opozivu proizvoda: Sezam integralni BIO
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.