""Agencija za poljoprivredno zemljište u svibnju je predstavila učinke i aktualnosti u raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH putem informacijskog sustava.

Kao glavni cilj uvođenja takvog sustava u Agenciji su naveli kako je za kvalitetno i transparentno upravljanje poljoprivrednim zemljištem bilo nužno razviti geoinformacijski sustav zasnovan na katastarskoj čestici, a donošenje kvalitetne zemljišne politike nije bilo moguće bez podataka informacijskog sustava zasnovanog na tim istim katastarskim česticama. Problematika koja se javljala jest nepoznavanje i raspolaganje državnim zemljištem, te se tako u Ministarstvu poljoprivrede navodi 552.504,04 ha državnog poljoprivrednog zemljišta, dok Državni zavod za statistiku spominje 703.461,00 ha državnog poljoprivrednog zemljišta.

Problemi s privatnim zemljištem

No, zbog loše ili nepostojeće zakonske regulative, ukupna površina privatnog poljoprivrednog zemljišta u RH je još uvijek nepoznanica. Agenciji za poljoprivredno zemljište su najrelevantniji oni podaci koje dobe iz APPRRR, a koja 2014. bilježi 1.022.083, 93 ha ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta. Prvi Zakon o poljoprivrednom zemljištu donesen je 1991. godine i u razdoblju do danas mijenjao se 13 puta. Osim Državnog zavoda za statistiku, APPRRR-a Agencija za poljoprivredno zemljište surađuje i evidentira podatke koje posjeduju i Hrvatske šume, Ministarstvo poljoprivrede, Državna geodetska uprava, ali i Hrvatski centar za razminiranje, od kojih dobivaju podatke o sumnjivim površinama pod minama, što novim sustavom jednostavno mogu pratiti na kartama. Agencija za poljoprivredno zemljište raspolaže državnim poljoprivrednim zemljištem od 2013. od kada je u njihovoj nadležnosti, a prema podacima koje su prikupili, navode da se od 2001.-2013. najviše radilo na zakupu. Netransparentno raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem u razdoblju koje je prethodilo uspostavi informacijskog sustava kada su zemljištem raspolagale jedinice lokalne samouprave, dovele su i do velikog broja korisnika koji nemaju ugovore o zakupu, a plaćaju zakupninu, ugovora bez OIB-a, JMBG-a, datuma potpisivanja i sl., a za oko 20% sklopljenih ugovora ne postoje podaci o katastarskim česticama, mnoge fizičke osobe su preminule (1.197 do kraja 2015. g.), a ugovori su još uvijek važeći.

Porazno stanje nekorištenog poljoprivrednog zemljišta

Gledajući stanje po županijama, do 2013. godine Primorsko-goranska županija je na začelju nekorištenog poljoprivrednog zemljišta gdje se čak 99% zemljišta ne koristi, a slijede Šibensko- kninska s 97%, Ličko-senjska s 96%, Karlovačka s 92%, dok je u Slavoniji situacija znatno drugačija, pa se u Osječko-baranjskoj županiji ne koristi 25% državnog poljoprivrednog zemljišta, a slijede Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska županija. Što se tiče financijskih podataka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, brojne Općine nisu dostavljale suglasnost, pa se nemože govoriti o točnim informacijama ukupnog prihoda od raspolaganja zemljištem.

""

Informatizacijom do napretka

Boljom vizualizacijom kakvu nudi informacijski sustav APZ, sad je moguće da se određena količina atributnih podataka o poljoprivrednom zemljištu kojima raspolaže Agencija prikaže u jednostavnom i slikovitom obliku, te da se omogući brzo i učinkovito raspolaganje.

Na koja pitanja nam informacijski sustav daje odgovore? Prvenstveno, sustav je dobra priprema za okrupnjavanje državnog poljoprivrednog zemljišta, priprema prodaje katastarskih čestica koje se ne mogu okrupniti, te služi kao podloga za pripremu komasacije. Nesređenim stanjem teško da će se moći upisati u zemljišne knjige zemljište u zakupu. Informacijski sustav daje odgovore i na kojem području je potrebno pokrenuti izmjeru zemljišta, a informacijskim sustavom će se jednostavno moći vidjeti gdje je potrebna izmjera i usklađenje neusklađenog stanja na terenu.

Idejni projekt odrađen je u Istarskoj županiji gdje u jednom dijelu ne treba ići u komasaciju, već samo na usklađivanje katastarskih čestica. Na kartama se vrlo jasno mogu uočiti faze u kojima se zemljišta nalaze, jer su označena i raznim bojama, pa npr. zelenom su označene one čestice u fazi projektiranja (npr. navodnjavanje), vidljiva je šumsko-gospodarska osnova, stanje površina i brojne druge koristi. Do sada je od 2014. godine u sustav uloženo 2 milijuna kuna, od čega je za aplikaciju potrošeno 580.000 kn, te se očekuje prosječni trošak komasacije od 1.500 eura po hektaru što nas svrstava u europski prosjek.Uskoro se očekuju i izmjene Zakona o komasaciji, te će paketom reformi koja mora postojati biti znatno olakšano krenuti u postupak komasacije.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakZa izgradnju i opremanje plastenika isplaćeno 1,6 milijuna kuna iz IPARD-a
Sljedeći članakSyngenta održala Centralni dan polja
Ivan Stupnišek, mag. ing. agr.
Rođen 1985.g. u Zagrebu, gdje završava i Agronomski fakultet. Urednik u Gospodarskom listu i autor nekoliko stručnih članaka i znanstvenih radova. Član HND-a i DANH-a (Društva agrarnih novinara Hrvatske). OBRAZOVANJE: • U Zagrebu završava osnovnu i srednju školu za dentalnog tehničara, te poslije pripravničkog staža u Stomatološkoj poliklinici Perkovčeva u Zagrebu upisuje Agronomski fakultet. • 2010. završava preddiplomski studij Agroekologije, završnim radom „Prorjeđivanje cvjetova i plodova jabuke“ na Zavodu za voćarstvo i pod mentorstvom Gorana Fruka, dipl.ing.agr., čime stječe akademsku titulu prvostupnika inženjera agroekologije. • 2012. završava diplomski studij Ekološka poljoprivreda i agroturizam, diplomskim radom „Primjena hiperspektralne spektroradiometrije u kvalitativnoj procjeni spektralnih značajki tla“ pod mentorstvom doc.dr.sc.Ivane Šestak na Zavodu za opću proizvodnju bilja, čime stječe akademsku titulu magistra inženjera ekološke poljoprivrede i agroturizma. RADNO ISKUSTVO: Od 2014. godine urednik u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo u DTC Sertić j.d.o.o. na radnom mjestu supervizora, B2B kampanje, ljudski resursi, u Stil pekarna d.o.o., kao prodajni predstavnik. U Interpunkt d.o.o. tijekom studija radio u marketingu (telesales), te u Bogadura grupaciji d.o.o. kao suorganizator i suvoditelj za Care International Organization i na radnome mjestu voditelja eventa za klijenta Zagrebačku banku. Stručnu praksu i terenski rad obavlja na Zavodu za opću proizvodnju bilja u okviru projekta prof.dr.sc. Milana Mesića „Gnojidba dušikom prihvatljiva za okoliš“, Zavodu za voćarstvo (stručni projekt), Zavodu za poljoprivrednu zoologiju (stručni projekt) i poljoprivrednoj ljekarni u Sesvetskom Kraljevcu. PODRUČJA INTERESA: Precizna poljoprivreda, ekološka poljoprivreda, obnovljivi izvori energije, integrirana zaštita bilja, stočarstvo, peradarstvo, nove tehnologije, PR i marketing, novinarstvo. ZNANSTVENE PUBLIKACIJE: Autor znanstvenog rada A2 skupine (CAB Abstracts, FSTA) Stupnišek, I.; Fruk, G.; Jemrić, T., (2011). Usporedba različitih tehnika prorijeđivanja cvjetova i plodova jabuke. Glasnik zaštite bilja, 34, 5; 12-16 (ISSN 0350-9664).