Sredinom travnja u Bruxellesu na konferenciji “NERM – nutrijenti u Europi” okupili su se stručnjaci iz cijele Europe. Konferencija je okupila više od 120 sudionika s ciljem promicanja održive oporabe (recikliranje) hraniva diljem Europe.
Konferencija je organizirana pod pokroviteljstvom Europske platforme za održivu uporabu fosfora (ESPP) te nekoliko Obzor projekata (FERTIMANURE, LEX4BIO, RUSTICA, SEA2LAND i WALNUT).
Održiva oporaba hraniva diljem Europe
Tijekom 2 dana trajanja konferencije, raspravljalo se o dosadašnjim postignućima u vodećim europskim projektima te o trendovima proizvodnje novih tipova biognojiva u Europi, kao i o važnosti povećanja edukacije poljoprivrednika o korištenju novih vrsta biognojiva.
Poseban naglasak stavljen je na poboljšanje tehnologija za oporabu hraniva iz stajnjaka i ostalih agro resursa te važnost promicanja održivih, ali praktičnih rješenja. Konferencija je obuhvatila ključne rezultate nedavnih istraživanja u području recikliranja hraniva, provedenih unutar programa kao što su Obzor 2020, LIFE, Interreg i drugi.
Na konferenciji su sudjelovali i hrvatski istraživači koji rade na brojnim HORIZON projektima povezanima s ovom tematikom. Ana-Marija Špicnagel sudjelovala je na panel raspravi o tržišnim izazovima u plasmanu biognojiva na EU tržište. Pritom je naglašena važnost suradnje među svim interesnim skupinama te potreba za transparentnom bazom podataka. To bi pomoglo sektoru u razumijevanju stvarnih cijena biognojiva. Isto tako, prezentirane su kalkulacije napravljene u sklopu projekta FERTIMANURE o profitabilnosti biognojiva. Natalija Vugrin prezentirala je rezultate upitnika provedenog unutar SEA2LAND projekta.
Paneli su ukazali na važnost istraživanja i inovacija u području biognojiva. Naglasak je bio na sigurnost hrane, zaštitu okoliša i ekonomsku održivost.
Kada je riječ o sigurnosti hrane, ključno je osigurati da biognojiva ne predstavljaju prijetnju ljudskom zdravlju i okolišu. To se postiže razvojem pouzdanih tehnologija za oporabu hranivih tvari te sustava za praćenje i procjenu potencijalnih rizika povezanih s njihovom upotrebom. Ova istraživanja uključuju opsežne analize kako bi se identificirali i kvantificirali potencijalni onečišćivači, kao što su pesticidi, teški metali i drugi kemijski spojevi, koji se mogu unositi u tlo putem primjene biognojiva.
Optimalna primjena i korist u poljoprivredi
Agronomska učinkovitost i kvaliteta proizvoda su također ključni aspekti istraživanja. Potrebno je nastaviti provoditi dugoročna poljska ispitivanja kako bi se razumjeli učinci bio-gnojiva na plodnost tla, prinos usjeva i kvalitetu poljoprivrednih proizvoda. Također je važno nastaviti razvijati standardizirane metode za karakterizaciju biognojiva. Sve kako bi se osigurala njihova optimalna primjena i maksimizirala njihova korist u poljoprivredi.
Međutim, unatoč potencijalnim prednostima biognojiva, suočavamo se s nizom regulatornih prepreka koje ometaju njihovu proizvodnju i plasman na tržište. Neusklađenost europskog i nacionalnih zakonodavstava, kao i nedostatak metodologija za procjenu kvalitete finalnih proizvoda, predstavljaju izazove koji onemogućuju značajniji iskorak ovih proizvoda na širem europskom tržištu. Stoga je potrebno uspostaviti jasne smjernice i poticaje. Sve kako bi se potaknula šira upotreba i prihvaćanje biognojiva na tržištu, uz istovremeno osiguranje sigurnosti i učinkovitosti ovih proizvoda. Osim toga, nužno je provesti daljnja istraživanja kako bi se razumjeli dugoročni učinci primjene biognojiva na okoliš i poljoprivrednu proizvodnju. Također i kako bi se identificirale i riješile preostale prepreke u putu do njihove šire primjene i integracije.
Istraživanje i inovacija u području biognojiva zahtijevaju multidisciplinarni pristup i rješavanje niza socioekonomskih izazova. Kada je riječ o tehnologijama za oporabu hranivih tvari, potrebno je riješiti pitanja vezana uz varijabilnost sirovina, postizanje visoke kvalitete proizvoda, prilagodljivost inovativnih tehnologija te smanjenje potrošnje energije i kemikalija. S druge strane, u području politika i tržišta, potrebno je uskladiti zakonodavstvo s napretkom tehnologija oporabe hranivih tvari. Također, potrebno je definirati jasne ciljeve i smjernice za proizvodnju i uporabu biognojiva te potaknuti suradnju između dionika kako bi se osigurala održivost i prihvatljivost ovih proizvoda na tržištu.
Foto: Ana-Marija Špicnagel, mag. ing. agr.; Natalija Vugrin, mag. ing. agr.
