Europska poljoprivreda suočava se s brojnim izazovima, uključujući održivost, klimatske promjene i onečišćenje okoliša. Tome pridonosi i činjenica da je Europa veliki uvoznik hranjivih tvari u obliku mineralnih gnojiva.
Dugotrajna primjena mineralnih gnojiva može ubrzati mineralizaciju humusa i degradaciju kvalitete tla sa svim negativnim posljedicama, kao što su veća dostupnost toksičnih elementa. Isto tako, hranjive tvari mogu otjecati u površinske vode i ispirati se u podzemne što može dovesti do onečišćenja okoliša. S druge strane, europske zemlje s intenzivnim uzgojem stoke, poput Španjolske, Francuske, Njemačke, suočavaju se s problemima vezanim uz odlaganje stajnjaka.
Obrada stajnjaka kao tema postaje sve važnija jer je učinkovitost upotrebe mineralnih gnojiva ugrožena ograničenim izvorom sirovina i ekološkim problemima uz korištenje energije u njihovoj proizvodnji. Nestašica fosfora zbog njegove esencijalnosti te nejednake globalne distribucije mogla bi uvelike uzrokovati geopolitičke probleme. Ovo stanje utječe na tržište mineralnih gnojiva, narušavajući stabilnost opskrbe istima.
Strategije Europske unije
S ciljem smanjenja gubitka hranjivih tvari iz tla, Europska Komisija je u sklopu strategije „Od polja do stola“ (Farm to Fork) kao jedan od ciljeva zadala smanjenje gubitka hranjivih nutrijenata za 50 % do 2030. godine. Isto tako, kreirane su i Nacionalne politike, uključujući i novu Uredbu o gnojidbenim proizvodima. Novom uredbom (Uredba 2019/1009) formira se zajedničko tržište za gnojidbene proizvode poput organskih i organo-mineralnih gnojiva, poboljšivača tla, biostimulansa te mnogih drugih. Uredbom se postavljaju zajednička pravila o sigurnosti, kvaliteti i zahtjevima za označavanje gnojidbenih proizvoda. Navedene činjenice daju na razmatranje druga alternativna rješenja, poput proizvodnje gnojiva na biološkoj osnovi (BBFs).
Što su biološka gnojiva?
Biološka gnojiva su gnojidbeni proizvodi koji se proizvode iz različitih sirovina, uključujući stajnjak, ostatke biljne proizvodnje, mulj iz pročistača otpadnih voda, ostatke hrane, otpad akvakulture i ribarske industrije i sl. Tijekom proizvodnje proizvođači mogu primijeniti koncept kružnog gospodarstva koji se temelji na ponovnoj uporabi, valorizaciji, recikliranju i iskorištavanju prirodnih ciklusa u razradi tehnologija gnojiva na biološkoj osnovi. Potencijal primjene BBF-ova leži u održavanju zdravlja tla zbog mogućnosti mineralizacije hranjivih tvari u poljoprivrednom sustavu. S druge strane, dostupnost sirovina za proizvodnju BBF-ova također je velika. U 2017. godini proizvedeno je 86 milijuna tona biootpada.
Prednosti gnojiva na biološkoj osnovi (BBF-ova)
- Održivost – BBF-ovi se proizvode iz bioloških ostataka poput biljnih kultura ili stajnjaka, nusproizvoda ribarske industrije te industrije hrane. To smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima i pridonosi održivijem načinu poljoprivredne proizvodnje.
- Smanjenje emisija stakleničkih plinova – Proizvodnja mineralnih gnojiva često rezultira emisijama stakleničkih plinova. BBF-ovi, proizvedeni recikliranjem organskih materijala, mogu smanjiti ove emisije, doprinoseći borbi protiv klimatskih promjena.
- Poboljšanje strukture tla – BBF-ovi sadrže organske tvari koje poboljšavaju strukturu tla, povećavajući sposobnost zadržavanja vode i smanjujući eroziju tla.
- Smanjen rizik od onečišćenja – Upotreba BBF-ova može smanjiti rizik od onečišćenja tla i voda jer su sastojci često manje agresivni od kemikalija prisutnih u mineralnim gnojivima.
Unatoč mnogobrojnim prednostima, postoje i određeni nedostatci povezani sa BBF-ovima.
Nedostaci
- Rizik od neujednačene kvalitete – kvaliteta BBF-ova može varirati ovisno o sirovinama i procesima proizvodnje, što može predstavljati izazov za poljoprivrednike koji traže dosljedne rezultate.
- Potrebna veća količina sirovina – BBF-ovi često zahtijevaju veće količine sirovina kako bi pružila istu razinu hranjivih tvari kao i mineralna gnojiva, što može povećati troškove i logističke izazove.
- Zakonodavna regulativa bbf-ova – U mnogim zemljama postoje specifične regulacije koje kontroliraju proizvodnju, distribuciju i upotrebu BBF-ova. Poljoprivrednici trebaju biti svjesni zadanih propisa i pridržavati ih se kako bi osigurali održivu i odgovornu primjenu BBF-ova.
Znanstvenici su skloni inovacijama, a zakonodavna tijela sklona su podržati rješenja koja su usmjerena na ublažavanje i rješavanje problema klimatskih promjena, pri čemu je proizvodnja gnojiva na biološkoj osnovi među tim rješenjima.
Tako se primjerice u Hrvatskoj trenutno provode dva projekta koja se bave proizvodnjom gnojiva na biološkoj osnovi; FERIMANURE i SEA2LAND. Oba projekta financirana su sredstvima Europske unije iz programa Obzor 2020.
Misija FERTIMANURE projekta je pružiti inovativna rješenja (tehnologiju, krajnje proizvode i poslovne modele) koja rješavaju stvarne probleme, tj. izazov gnojidbe te pomažu poljoprivrednicima u izazovima s kojima se trenutno susreću. FERTIMANURE radi na razvijanju, integriranju i testiranju inovativnih strategija upravljanja hranjivim tvarima kako bi se učinkovito oporavile i ponovno upotrijebile hranjive tvari i drugi proizvodi s dodanom vrijednošću iz stajnjaka te kako bi se u konačnici dobila pouzdana i sigurna gnojiva koja se mogu natjecati na europskom tržištu. Jedna od farmi koja je primjer uspješnog poslovnog modela koji je razvio inovativan sustav proizvodnje gnojiva iz stajnjaka nalazi se u regiji Achterhoek u Nizozemskoj.
Vlasnik farme, Arjan Prinsen, zajedno s obitelji, godišnje preradi 2,500 tona goveđeg gnojiva u energiju i gnojiva. Sama farma sastoji se od 60 muznih krava. Predani su kružnoj poljoprivredi i održivosti preradom stajnjaka. Obrada se sastoji od različitih tehnologija uključujući anaerobnu digestiju, odvajanje kruto-tekuće frakcije te „izdvajanje i obnavljanje“ dušika. S obzirom da je proizvodnja veća od one koju vlasnik može iskoristiti na vlastitim poljima, dio proizvedenog gnojiva prodaje se poljoprivrednicima.
SEA2LAND je projekt koji ima za cilj pružiti rješenja koja će pomoći u prevladavanju izazova povezanih s proizvodnjom hrane, klimatskim promjenama i ponovnom uporabom otpada. Projekt se temelji na modelu kružnog gospodarstva i promiče proizvodnju dostatnih količina gnojiva na biološkoj osnovi u EU iz vlastitih sirovina. Osnova projekta je regionalna proizvodnja BBF-ova u demonstracijskim pilotima koji se kasnije mogu replicirati diljem Europe, potičući lokalni rast. U sklopu projekta razvijeno je 6 pilot postrojenja koji za proizvodnju BBF-ova koriste nusproizvode iz ribarske industrije i akvakulture.
Jedno od pilot postrojenja nalazi se u Estoniji te za proizvodnju BBF-ova koriste nusproizvode prerade ribe (otpad nastao prilikom toplog i hladnog dimljenja, mariniranja i sl.). Kako bi proizveli ovu vrstu gnojiva, koriste bokashi tehnologiju. Ova tehnologija se definira kao fermentacija organske tvari u kiselim anaerobnim uvjetima tijekom određenog vremenskog razdoblja korištenjem određene skupine mikroba koji provode fermentaciju. Cijeli proces se odvija u zatvorenom kontejneru kako bi se izbjegao gubitak amonijaka. Glavna prednost ove tehnologije je što je primjenjiva na svim gospodarstvima.
Za više informacija o projektima obratite se IPS Konzalting timu, kao jednom od projektnih partnera, na telefon: 099/370-5757 ili e-mail: info@ips-konzalting.hr. U zaključku, BBF-ovi pružaju značajne prednosti u održivosti, smanjenju emisija stakleničkih plinova, poboljšanju strukture tla te smanjenju rizika od onečišćenja tla i voda. Proizvedeni od bioloških ostataka, oni potiču održiviji pristup poljoprivrednoj proizvodnji i doprinose borbi protiv klimatskih promjena.
