Jesu li dodijeljene kvote za strane radnike u poljoprivredi dovoljne?

49

Rješenje za teškoće s radnom snagom u poljoprivredi trebale su dati povećane godišnje kvote dozvola za zapošljavanja stranaca za 2018. godinu. Odluka o utvrđenim kvotama objavljena je u Narodnim novinama br. 122/2017, te se primjenjuje od 18. prosinca 2017. godine. No, je li dodijeljen broj kvota dozvola za strane radnike dovoljan u poljoprivredi?

Početkom godine već je na malim ekranima i stranicama tiskovina odjeknula vijest da je najavljena reforma radnog zakonodavstva gotovo već pala, i to na kvotama za zapošljavanje stranaca. One su, naime, za neka zanimanja već iskorištene, pa poduzetnici umjesto da na početku godine budu puni radnog elana – već razmišljaju o zaustavljanju proizvodnje. Na Novoj tv objavljen je prillog u sklopu emisije Dnevnik o stočaru Petru Turkalju, koji ne može naći radnike za rad sa stokom na njegovoj farmi. Petar Turkalj o svojim kravama mora brinuti sam. Iako želi zaposliti pomoćnog pastira ili stočara, nema kako. Na burzi ih nema, a strance ne može jer kvota za ovu godinu, koja tek što je počela, već je popunjena, prenosi Nova tv. -Na dan kad su ih pustili, do 10 sati ih više nije bilo. Nije mi normalno kad vidim da su u turizmu pustili 4500 kvota, a na nas poljoprivrednike – 35. Nas mljekara u Hrvatskoj ima 7000 i nepojmljivo mi je da su nam dali tako malo kvota. U ovome poslu teško je naći radnika i vani, a kamoli u Hrvatskoj, kazao je Turkalj. Kvote su ove, kao i prošlih godina, išle po modelu – tko prvi, njegova djevojka. I ako netko od stranaca zaposlenih preko kvote da otkaz, ona propada za ostatak godine i na to radno mjesto ne može doći nitko drugi. -Po meni bi bilo najbolje da se kvota dodijeli OPG-u, tako da mi možemo uvesti radnika kad ga dobijemo, a ako se on nama ne sviđa, ili mi njemu, da možemo onda tražiti drugog, veli Turkalj i dodaje da idućih 11 mjeseci opet nema nikoga, a nema ni kvote.

""

Kako se određuju kvote?

S obzirom da je Republika Hrvatska 1.07.2013. godine postala punopravna članica Europske unije, počevši od 2014. godine predmetna Odluka obuhvaća samo državljane trećih zemalja, tj. državljane onih zemalja koje nisu članice Europske unije, odnosno Europskog gospodarskog prostora. Iako je sukladno Zakonu o strancima Vlada Republike Hrvatske bila obvezna do 31. listopada tekuće godine utvrditi godišnju kvotu radnih dozvola za sljedeću kalendarsku godinu, ona je tek na sjednici održanoj 7. prosinca 2017. godine donijela Odluku o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca za 2018. godinu koja je objavljena u Narodnim novinama br. 122/2017., s time da se ista primjenjuje od 17. prosinca 2017. godine.

""

U svezi utvrđivanja godišnje kvote dozvola za zapošljavanje stranaca u 2018. godini, provedeno je niz aktivnosti uključujući analizu broja dozvola izdanih strancima po djelatnostima i zanimanjima, analizu broja nezaposlenih osoba u zanimanjima za koje su već izdane dozvole, kao i detaljnu analizu zapošljivosti, odnosno realne mogućnosti da se zaposle osobe takvog zanimanja koja su prijavljene kao nezaposlene pri evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Uvažavajući iskazane potrebe nadležnih tijela državne uprave (resora), analizu iskorištenosti radnih i poslovnih dozvola, analizu postojeće strukture nezaposlenih osoba i osoba raspoloživih za rad, te mogućnosti zadovoljavanja kadrovskih potreba gospodarstva, Vlada Republike Hrvatske je predložila donošenje kvote od 22.000 dozvola za rad i boravak za novo zapošljavanje stranih državljana za 2018. godinu. Naglašavamo da je za prethodnu kalendarsku 2017. godinu bilo odobreno samo 5.211 dozvola.

Godišnja kvota za produženje već izdanih dozvola

Za produženje već izdanih radnih dozvola za zapošljavanje stranih državljana u Republici Hrvatskoj utvrđena je godišnja kvota od 9.000 radnih dozvola, što u odnosu na prethodnu kalendarsku godinu predstavlja znatno povećanje jer je za 2017. godinu bilo odobreno izdavanje samo 1.800 radnih dozvola za navedenu namjenu. Unutar godišnje kvote za produženje već izdanih dozvola ista se okvirno raspoređuje po pojedinim djelatnostima. Godišnja kvota dozvola za novo zapošljavanje stranaca u Republici Hrvatskoj u odnosu na 2017. godinu predstavlja znatno povećanje, a što zbog recesije u gospodarstvu nije bilo slučaj prethodnih godina. Stoga se dozvole za novo zapošljavanje stranaca raspoređuju po pojedinim djelatnostima i to kako slijedi:

""

 Sezonsko zapošljavanje stranaca i premještaja unutar društva

Uvažavajući stanje na tržištu rada utvrđuje se godišnja kvota dozvola za sezonsko zapošljavanje koja u poljoprivredi i šumarstvu koja iznosi 540 dozvola. U okviru premještaja unutar društva utvrđuje se godišnja kvota dozvola za osobe premještene unutar društva koja iznosi 250 dozvola.

Odluka o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi

Također, u sklopu ovog članka navodimo i Odluku o najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2018. godinu koju je objavljena u Narodnim novinama br. 125/2017, te se primjenjuje od 1. siječnja 2018. godine.

""

Sukladno Odluci najniži dnevni iznos neto plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja privremene, odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi za 2018. godinu nakon obračuna i obustave poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak sukladno propisima koji uređuju oporezivanje, ne može biti niži od 83,19 kuna. Ujedno napominjemo da se na prethodno navedeni iznos plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku ne obračunavaju i ne uplaćuju doprinosi za obvezna osiguranja jer su ista uplaćena unaprijed kupnjom vrijednosnog kupona.

Udruga poslodavaca želi slovenski model

Da se ovakve situacije ne bi ponavljale, Udruga poslodavaca želi slovenski model. “Ako ste vi poslodavac koji dođe i javi se slovenskom zavodu za zapošljavanje s potrebom da vam treba 5 pastira, u tom slučaju oni imaju rok od 5 dana da vam nađu takvu osobu, slovenskog državljanina, a ako ne, vi imate automatski dozvolu za zapošljavanje stranca”, rekla je Admira Ribičić (HUP). Da apsurd bude veći, uz toliko nezaposlenih u zemlji pastire moramo uvoziti. Taj je posao i solidno plaćen, početna plaća iznosi 6 i pol tisuća kuna, osigurani su smještaj i hrana. Unatoč svemu, sve je izglednije da će Petar Turkalj s početka priče, zbog manjka radne snage i države koja mu ne zna pomoći, proizvodnju sireva uskoro morati obustaviti.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPodizanje nasada pitomog kestena
Sljedeći članakSlavonski med registriran na Eu razini
Alan Vajda, mag. iur
Rođen je 1967. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i jest član raznih nacionalnih odbora, radnih skupina, s bogatim radnim iskustvom. Autor je nekoliko stručnih radova i članaka, te suradnik u Gospodarskom listu. Rođen je 7. travnja 1967. godine u Zagrebu gdje završava Ekonomski obrazovni centar "Boris Kidrič" (srednja stručna sprema - IV stupanj stručne spreme - ekonomist za računovodstveno - financijske poslove), te Pravni fakultet u zagrebu (visoka stručna sprema - VII stupanj stručne spreme - diplomirani pravnik). MEĐUNARODNO ISKUSTVO Član europske mreže za razmjenu podataka između institucija koje se bave stručnim usavršavanjem u pravosuđu pri Vijeću Europe tzv. Lisabonska mreža (2002. - 2003.) Član pregovaračkog tima Vlade Republike Hrvatske za pregovore s Europskom unijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (2001. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije pod nazivom Cards 2001, a koji je namijenjen centru za stručno usavršavanje sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (2002. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije - sudstvo i pravo pod nazivom Obnova 1999. Voditelj projekta Europske komisije Potpora europske komisije sudstvu u području pružanja pravnih savjeta, sudskog sustava i postupanja s predmetima pod nazivom obnova 2000. (2001. - 2002.) Član odbora stručnjaka Vijeća Europe za suradnju na području informacijske tehnologije i prava (cj-it), strasbourg, republika francuska (2001. - 2002.). Član SECI radne skupine u sklopu pregovora o ugovoru o suradnji za sprječavanje i suzbijanje prekograničnog kriminala, Bukurešt, Rumunjska (1998. - 2000.) Član radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT , namijenjenog procjeni učinaka propisa od strane Hrvatske poslovne zajednice (2008. – 2009.) Trener za potrebe aktivnih mjera politike zapošljavanja za potrebe tržišta rada u sklopu IPA projekta Europske unije s ciljem stvaranja centra tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (2011. - 2012.) Zamjenik člana radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT II namijenjenog provedbi ekonomske procjene učinaka propisa i poboljšanju informiranosti hrvatske poslovne zajednice (2013.- ) Sudionik projekta Europske komisije o europskom socijalnom dijalogu (PEGASE), Brisel (2011. – 2012.) SUDJELOVANJE U RADU DRŽAVNIH INSTITUCIJA Član Nacionalnog odbora Vlade Republike Hrvatske za Međunarodno humanitarno pravo (2001. - 2002.). Član radne skupine pri Vladi Republike Hrvatske za rad na izradi pravne regulative vezane za područje elektronskih potpisa (2000. - 2002.). Zamjenik člana radne skupine za provedbu inicijative za suzbijanje organiziranog kriminala u sklopu pakta o stabilnosti (2001. - 2002.). Diplomatski tečaj pri Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske Organizator velikog broja seminara i radionica namijenjenih stručnom usavršavanju u pravosuđu (sudaca i državnih odvjetnika) u Hrvatskoj 2002. - 2003. Član radne skupine Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva radi donošenja odluke o godišnjoj kvoti radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj. Član Međunarodne trgovačke komore - komisije za trgovačko pravo i praksu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (ICC Hrvatska). Predavač pravne grupe predmeta pri Pučkom otvorenom učilištu u zagrebu (2013. - ). OSTALE AKTIVNOSTI Glavni tajnik Europskog udruženja studenata prava, Zagreb, (European Law Students Association) 1988.-1992. Član uredništva časopisa Pravnik pri Pravnom fakultetu u Zagrebu 1990 -1991. Vanjski suradnik - urednik lista Informator za područje pravosuđa i Europske unije 2001. – 2003. AUTOR STRUČNIH RADOVA U NIŽE NAVEDENIM PUBLIKACIJAMA Informator, IUS info, Novi Informator, Hrvatska pravna revija, Odvjetnik, Carinski vjesnik, Pravo u gospodarstvu, Financije i porezi, Poslovni tjednik, Obrtničke novine, Radno pravo, Računovodstvo i porezi u praksi, Računovodstvo i financije, Pravo i porezi, Poslovni savjetnik, Privredni vjesnik, Sigurnost, Fircon Mostar, Nova zadruga, Revicon Sarajevo, Prizma Sarajevo, FEB Sarajevo, Pravni savjetnik Sarajevo, Gospodarski list Zagreb. OSTALE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Položen Državni stručni ispit - Carinska uprava - središnji ured 1998. godine. Potvrda o korištenju IT programskih paketa - Algebra - Zagreb (MS Word, Excel, Powerpoint, Outlook). Potvrda o završenoj edukaciji Europske komisije o upravljanju projektnim ciklusom (PCM). Organizator seminara i radionica namijenjenih edukaciji pravosudnih dužnosnika 2002. - 2003. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih pravosuđu. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu. STRANI JEZICI Engleski jezik - aktivno poznavanje u govoru i pismu.