Kako je HEP u zaleđu Zadra uhvatio dobar vjetar

155
ve korlat

Kod Benkovca se gradi vjetroelektrana vrijedna pola milijarde kuna

HEP u ovom trenutku u pogonu ima jednu veliku sunčanu elektranu, dvije u izgradnji i jednu spremna za izgradnju te niz projekata sunčanih elektrana u razvoju ukupne snage oko 200 megavata. S Korlatom je krenuo investicijski ciklus i u energiju vjetra.

Na gradilištu prve HEP-ove vjetroelektrane, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca u blizini naselja Korlat, užurbano je ovih dana. Radnici i inženjeri tvrtke Ing-Grad uz nadzor stručnjaka tvrtke Fractal, na gradilištu kojeg povezuje 12 kilometara makadamskih puteva, pripremaju temelje za postavljanje vjetroagregata. Svaki temelj ima promjer od 19 metara, a u njega se ugrađuje 60 tona željezne armature i više od 600 prostornih metara betona! Kada se temelji završe, slijedi montaža 18 vjetroagregata pojedinačne instalirane snage od 3,6 MW i promjera rotora od čak 131 metra, koju će ugraditi i pustiti u pogon stručnjaci njemačke tvrtke Nordex.

ve korlat
Radove na izgradnji infrastrukture i priključka na mrežu VE Korlat te poslove praćenja i nadzora izgradnje izvode hrvatske tvrtke Ing-Grad i Fractal

O kakvom je pothvatu riječ možda najbolje govori podatak da je svaki od 18 stupova vjetroagregata visok 114 metara, što je čak devet metara više od visine zagrebačke katedrale!

Kada radovi budu završeni u kolovozu 2020. godine, Vjetroelektrana Korlat s priključnom snagom od 58 MW godišnje će proizvoditi oko 170 GWh ili 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj. Proizvedena će energija biti dovoljna za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava.

ve korlat
VE Korlat godišnje će proizvoditi oko 170 GWh, što je dovoljno za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava

Ono što Vjetroelektranu Korlat ističe od ostalih je mogućnost da se neposredno uz vjetroelektranu izgradi i sunčana elektrana, snage 75 MW, u koju bi HEP, prema prvim procjenama trebao uložiti 480 milijuna kuna. Prođe li sunčana elektrana uspješno postupak ishođenja svih potrebnih dozvola i suglasnosti te potom i samu izgradnju, lokacija Korlat će po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije od 133 MW, biti jedinstvena za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire.

ve korlat
Uz izgradnju vjetroelektrane od 58 MW, HEP na lokaciji Korlat priprema i projekt izgradnje sunčane elektrane snage čak 75 MW

Korlat – jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj i regiji

Kao najveći ulagač u zeleno gospodarstvo u Republici, Hrvatska elektroprivreda se u svojoj razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine opredijelila za provedbu obnovljivog scenarija razvoja te će u idućem razdoblju u hidroelektrane, vjetroelektrane i sunčane elektrane investirati prosječno oko jedne milijarde kuna godišnje.

ve korlat
VE Korlat se nalazi 8 kilometara sjeverozapadno od Benkovca

U sklopu obnovljivog scenarija razvoja HEP do 2030. godine planira povećati ukupne proizvodne kapacitete za 1.500 MW. Od tog iznosa, u vjetroelektranama planira imati 350 MW, a jednako toliko i u sunčanim elektranama, što zajedno odgovara snazi Nuklearne elektrane Krško. Značajan doprinos ostvarenju tog cilja dat će i Vjetroelektrana Korlat.

Korlat – prva vjetroelektrana bez poticaja

HEP je na projektu Vjetroelektrane Korlat primijenio model ulaganja u obnovljive izvore kakav je u izravnom interesu svih kupaca električne energije u Hrvatskoj. Naime, Vjetroelektrana Korlat bit će prva nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će električnu energiju proizvoditi bez poticaja. To znači da HEP za Korlat neće dobivati sredstva prikupljena od kupaca iz naknade za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora, obračunate na njihovim računima za električnu energiju. Isplativost projekta HEP je ostvario i bez poticajnih sredstava i prema tržišnim cijenama električne energije. Jednako vrijedi i za aktualne HEP-ove projekte sunčanih elektrana na Cresu, na Visu i kod Vrlike.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOdržan okrugli stol o učincima i posljedicama Zakona o poljoprivrednom zemljištu!
Sljedeći članakU tijeku je 29. Sabatina!
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.