Ulaganje u voćastvo nedvojbeno ima smisla i ekonomskog opravdanja jer se stvara nova vrijednost, kaže prof.dr. sc. Zlatko Čmelik, znanstvenik, praktični „otac“ mnogih voćnjaka, voćarski savjetnik i sam voćar. Ako se govori o voćarstvu, koje osim ljubavi donosi i dostatan dohodak u potpunosti, osim ekoloških uvjeta mora biti i dobar odabir vrsta i sorata prema „apetitima“ tržišta, potpuno poznata i provedena suvremena tehnologija, jednom rječju neophodno je znanje.
Tako je nastao i najsuvremeniji intenzivni voćnjak trešanja Franje Škrinjara,u oduvijek po trešnjama poznatoj Gornjoj Bistri, ali na 1 ha u gustom sklopu (1,8 m) sa stablima na podlozi gizela 5 koja brzo zauzimaju proizvodni habit i dolaze u ravnotežu između rasta, razvoja i rodnosti. Voćnjak je natkriven zaštitnom mrežom, isprepleten sustavom natapanja vodnjavanjem, s uzgojnim oblikom vretenastog grma koji omogućuje berbu (s peteljkama) s tla. Taj način, međutim, podrazumijeva mnogo točnih i točno tempiranih voćarskih postupaka i njegovanja u cilju dostatnog i redovna roda, kao što su sezonske rezidbe krošanja ili tretiranje ureom neposredno prije opadanja lišća, koje će dušik deponirati u korijen za što moćniji „start“ sljedeće sezone.

Agro-investiranje
Gledajući voćarstvo u ovom kontekstu agro-investiranja općenito, situacija je zaista kompleksna i zahtijeva mnogo truda i pameti i to kroz duže razdoblje nastajanja „tvornice pod mrežom“, no sam efekt kultivacije okoliša? u kojem živimo već je dovoljan razlog – za. – Krenuo sam kao laik, grlom u jagode u investiciju vrijednu više od 100 tisuća eura, uz veliku zadršku obitelji i pomoć prof. Čmelika, rasadničara Branka i Zvonimira Cara, Kljaković-Gašpića i drugih znalaca. Petu godinu, služeći, a ne gospodareći trešnjama (razmišljajući o očekivanim tonama uroda 17 sorti raspoređenih po vremenu dozrijevanja) nisam još vratio ni jednog uloženog eura.Ali gledajući humano kroz povijest, nijedna voćka nije ostala dužna ljudskoj populaciji, pa neće niti moje trešnje ostati dužne meni. A to što želimo dobiti više i brže, vrijedno je učenja i naporna rada, kaže metalac-voćar Franjo Škrinjar, vlasnik oglednog trešnjika.

Računica je jasna
Pitanjima o investicijama u voćnjake izložena je i iskusna agronomka – rasadničarka Gordana Paprić, koja upozorava da na prvome mjestu mora biti jasna „matematika“ odnosno posao mora donositi dobit. – Govoreći o intenzivnoj proizvodnji, jedna obitelj bi mogla živjeti od hektara voćnjaka u kojem je osnovna investicija oko 40 tisuća eura, uz 35 tisuća za folije, mreže i inu zaštitu kaže najagilniji proizvođač trešanja u zagrebačkoj udruzi (17 članova, 32 HA nasada), također rasadničar Zlatan Kljaković Gašpić. Računa se na prinos do 15 tona s težištem na prvu i premium klasu, dakle iznad promjera od 25 mm. Težište je na izgledu i kakvoći, a ne ukupnoj težini ploda. Trešnja je voće lokalnog prostora (sa stabla na stol), nikad je nema i neće biti dovoljno, ali za pozitivnu poslovnu računicu potrebno je potpuno poznavati i koristiti već vrlo sofisticiranu tehnologiju, pa čudi da se u posao upuštaju i oni s nedovoljno znanja. Danas se u Europi govori o cijeni od 7 – 8 eura na pragu kao prvom voću, usporedno s jagodama.

""

 
 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje