Na području Brodsko – posavske županije, Vukovarsko – srijemske županije i još nekim područjima, poplava koja je poprimila razmjere prirodne katastrofe, uzrokovala je gubitak ljudskih života, stradanje velikog broja životinja i enormne materijalne štete, koje se tek zbrajaju, a posljedice će se još dugo osjećati. Na slavonskobrodskom području vodostaj Save dosegao je rekordnu razinu od 939 cm. „To je ujedno i najviši ikada izmjeren vodostaj kod Slavonskog Broda, rekao je voditelj slavonskobrodske Ispostave Hrvatskih voda i voditelj obrane od poplava za Brodsko – posavsku županijuDavorin Piha, podsjetivši da je donedavni rekordni vodostaj izmjeren 1974. godine bio za 50-ak cm niži. Slično je bilo i u Slavonskom Šamcu, gdje je vodostaj također za pola metra premašio ikada izmjeren. Osim toga, područje Slavonskog Šamca najviše je ugrožavala rijeka Bosna koja je u Savu donosila velike količine vode.
Pomoć stiže sa svih strana
Na obrani nasipa u Šamcu i u Brodu, ali i cijeloj Brodsko- posavskoj županiji danima su bili angažirani mještani, djelatnici Hrvatskih voda, Brodske Posavine i vatrogasne postrojbe, Civilna zaštita i Hrvatska vojska. Poduzete su hitne mjere, kako bi se niži dijelovi nasipa podignuli i zaštitili vrećama s pijeskom, spriječilo izlijevanje nabujale Save i od poplave zaštitile obiteljske kuće koje su udaljene svega pedesetak metara od neviđene bujice. Samo na brodskom području, duž 115 kilometara linije obrane od poplave, od Kobaša do Šamca – ugrađeno je 430 tisuća vreća pijeska, a u zalihama ih je još oko 130 tisuća, te još 50-ak tisuća po punktovima u selima. Kada je riječ o Slavonskom Brodu, najkritičnije je bilo u naselju Josip Rimac odakle je evakuirano oko 700 ljudi – djece, starih i nemoćnih osoba, a slično je bilo i u općini Bebrina. Za pomoć Crvenom križu i Volonterskom centru odazvalo se na tisuće ljudi, a prikupljeno je desetke tona hrane, kao i ostalih higijenskih potrepština, te odjeće. Na poplavljenim područjima istočne Hrvatske i dalje je teško, iako vodostaj Save opada. Prema službenim podacima državnog Stožera za zaštitu i spašavanje – iz Gunje, Strošinaca, Račinovaca, Rajeva Sela, te djelomično iz Posavskih Podgajaca do sada je evakuirano oko 11 tisuća stanovnika. Dvije tisuće smješteno je u više prihvatnih centara, ostali su kod obitelji i prijatelja. Na terenu je 800 vojnika, 300 vatrogasaca, 740 pripadnika Crvenog križa i 50 pripadnika Hrvatske gorske službe spašavanja.
Razmjeri štete
Voditeljica slavonskobrodske Područne Poljoprivredno- savjetodavne službe Vera Novaković, te djelatnici u Službi Mara Maglić i Marko Nikolić istaknuli su kako još nemaju konkretnih podataka o razmjeru šteta u poljoprivredi, ali da je tek manji broj oraničnih površina bio pod vodom. No, teškoću predstavljaju dugotrajne oborine u svibnju, pa će šteta zasigurno biti. Osim toga, napomenuo je Nikolić, sve to znatno poskupljuje proizvodnju, jer su zbog velike količine vlage, pa time i povećane opasnosti od bolesti nužne pojačane agrotehničke mjere i stalno praćenje stanja usjeva. Država će građanima s poplavljenih područja platiti izradu novih osobnih dokumenata, subvencionirat će tri mjeseca 50 posto plaće zaposlenika onih tvrtki koje ne mogu raditi, HEP će financirati provjeru ispravnosti instalacija, a učenici će maturu moći polagati naknadno. Prema prvim procjenama Ministarstva poljoprivrede, štete od poplave mogle bi iznositi i do 100 milijuna kuna. No ona će na stambenim objektima biti znatno veća – i do 400 milijuna, jer će trebati obnoviti i do 3 tisuće obiteljskih kuća.
Neslužbena procjena šteta
Poplavom je zahvaćeno više od 3000 kuća. Tu je i ostala infrastrukutra koju će država morati obnoviti. Samo u poljoprivredi pod vodom je oko 200 farmi. Od ukupno 11 918 registriranih grla stoke, evakuirano je 8000 grla, još je nepoznato što je s 3000 grla. Pod vodom je više od 5178 hektara, i na poplavljenim njivama izgubljeno je više od 50 milijuna kuna uloženog novca poljoprivrednika. A mehanizacija nije ni pobrojana kao ni ostala šteta. Po prvim procjenama, šteta iznosi najmanje 100 milijuna kuna samo u poljoprivredi.
