Na području Brodsko – posavske županije, Vukovarsko – srijemske županije i još nekim područjima, poplava koja je poprimila razmjere prirodne katastrofe, uzrokovala je gubitak ljudskih života, stradanje velikog broja životinja i enormne materijalne štete, koje se tek zbrajaju, a posljedice će se još dugo osjećati. Na slavonskobrodskom području vodostaj Save dosegao je rekordnu razinu od 939 cm. „To je ujedno i najviši ikada izmjeren vodostaj kod Slavonskog Broda, rekao je voditelj slavonskobrodske Ispostave Hrvatskih voda i voditelj obrane od poplava za Brodsko – posavsku županijuDavorin Piha, podsjetivši da je donedavni rekordni vodostaj izmjeren 1974. godine bio za 50-ak cm niži. Slično je bilo i u Slavonskom Šamcu, gdje je vodostaj također za pola metra premašio ikada izmjeren. Osim toga, područje Slavonskog Šamca najviše je ugrožavala rijeka Bosna koja je u Savu donosila velike količine vode.
Pomoć stiže sa svih strana
Na obrani nasipa u Šamcu i u Brodu, ali i cijeloj Brodsko- posavskoj županiji danima su bili angažirani mještani, djelatnici Hrvatskih voda, Brodske Posavine i vatrogasne postrojbe, Civilna zaštita i Hrvatska vojska. Poduzete su hitne mjere, kako bi se niži dijelovi nasipa podignuli i zaštitili vrećama s pijeskom, spriječilo izlijevanje nabujale Save i od poplave zaštitile obiteljske kuće koje su udaljene svega pedesetak metara od neviđene bujice. Samo na brodskom području, duž 115 kilometara linije obrane od poplave, od Kobaša do Šamca – ugrađeno je 430 tisuća vreća pijeska, a u zalihama ih je još oko 130 tisuća, te još 50-ak tisuća po punktovima u selima. Kada je riječ o Slavonskom Brodu, najkritičnije je bilo u naselju Josip Rimac odakle je evakuirano oko 700 ljudi – djece, starih i nemoćnih osoba, a slično je bilo i u općini Bebrina. Za pomoć Crvenom križu i Volonterskom centru odazvalo se na tisuće ljudi, a prikupljeno je desetke tona hrane, kao i ostalih higijenskih potrepština, te odjeće. Na poplavljenim područjima istočne Hrvatske i dalje je teško, iako vodostaj Save opada. Prema službenim podacima državnog Stožera za zaštitu i spašavanje – iz Gunje, Strošinaca, Račinovaca, Rajeva Sela, te djelomično iz Posavskih Podgajaca do sada je evakuirano oko 11 tisuća stanovnika. Dvije tisuće smješteno je u više prihvatnih centara, ostali su kod obitelji i prijatelja. Na terenu je 800 vojnika, 300 vatrogasaca, 740 pripadnika Crvenog križa i 50 pripadnika Hrvatske gorske službe spašavanja.
Razmjeri štete
Voditeljica slavonskobrodske Područne Poljoprivredno- savjetodavne službe Vera Novaković, te djelatnici u Službi Mara Maglić i Marko Nikolić istaknuli su kako još nemaju konkretnih podataka o razmjeru šteta u poljoprivredi, ali da je tek manji broj oraničnih površina bio pod vodom. No, teškoću predstavljaju dugotrajne oborine u svibnju, pa će šteta zasigurno biti. Osim toga, napomenuo je Nikolić, sve to znatno poskupljuje proizvodnju, jer su zbog velike količine vlage, pa time i povećane opasnosti od bolesti nužne pojačane agrotehničke mjere i stalno praćenje stanja usjeva. Država će građanima s poplavljenih područja platiti izradu novih osobnih dokumenata, subvencionirat će tri mjeseca 50 posto plaće zaposlenika onih tvrtki koje ne mogu raditi, HEP će financirati provjeru ispravnosti instalacija, a učenici će maturu moći polagati naknadno. Prema prvim procjenama Ministarstva poljoprivrede, štete od poplave mogle bi iznositi i do 100 milijuna kuna. No ona će na stambenim objektima biti znatno veća – i do 400 milijuna, jer će trebati obnoviti i do 3 tisuće obiteljskih kuća.
Neslužbena procjena šteta
Poplavom je zahvaćeno više od 3000 kuća. Tu je i ostala infrastrukutra koju će država morati obnoviti. Samo u poljoprivredi pod vodom je oko 200 farmi. Od ukupno 11 918 registriranih grla stoke, evakuirano je 8000 grla, još je nepoznato što je s 3000 grla. Pod vodom je više od 5178 hektara, i na poplavljenim njivama izgubljeno je više od 50 milijuna kuna uloženog novca poljoprivrednika. A mehanizacija nije ni pobrojana kao ni ostala šteta. Po prvim procjenama, šteta iznosi najmanje 100 milijuna kuna samo u poljoprivredi.
Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje
Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
