U saborsku proceduru upućen je prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. Njime se unaprjeđuje važeće stanje osnovnog regulatornog okvira OPG-ova kao strateški važnih organizacijskih oblika poljoprivrednika u Republici Hrvatskoj. Donosimo najznačajnije promjene u novom zakonskom prijedlogu.

Još važećim Zakonom o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu („Narodne novine”, br. 29/18. i 32/19.) utvrđeni su uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti koje se obavljaju na OPG-u kao organizacijskom obliku, način i uvjeti za upis u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odgovornost, prava i obveze nositelja OPG-a i članova OPG-a, utvrđuju se nadležna tijela i nadzor u primjeni Zakona.

Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu predstavlja osnovni pravni regulatorni okvir. On na jednom mjestu uređuje prava i obveze OPG-ova. Sve kako bi poduzetnici u svojstvu fizičkih osoba koji posluju kao OPG-ovi bili prepoznatljivi kao subjekti u gospodarskom poslovanju. Zakonom o OPG-u isti je definiran kao organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika. On ima svojstvo fizičke osobe, a predstavlja ga nositelj kao odgovorna osoba.

Što obavlja i na čemu se temelji?

OPG obavlja gospodarsku djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti. I to sa svrhom ostvarivanja dohotka ili dobiti proizvodnjom i prodajom proizvoda ili pružanjem usluga na tržištu. Temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova obitelji.

Fizička osoba koja zbog samostalnog obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede ima ekonomsku veličinu poljoprivrednog gospodarstva veću od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3000 eura i/ili koja je po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit u skladu s posebnim propisima, ako odabere organizacijski oblik OPG-a, upisuje se u Upisnik OPG-ova u skladu sa Zakonom o OPG-u.

Nositelj OPG-a radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti. I to korištenjem vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa. U radu OPG-a osim nositelja mogu sudjelovati i članovi OPG-a i/ili radnici. Pomagati u obavljanju svih poslova na OPG-u mogu članovi obiteljskog kućanstva. U povremenim, sezonskim i privremenim poslovima mogu pomagati i članovi obitelji koji žive izvan kućanstva bez obveze zasnivanja radnog odnosa.

Pri upisu u Upisnik OPG-ova upisuju se raspoloživi proizvodni resursi. Ovisno o dopunskim djelatnostima OPG može odabrati jedan od sljedećih statusa:

  • OPG za proizvodnju
  • OPG za proizvodnju i preradu
  • OPG za proizvodnju i usluge
  • OPG za proizvodnju, preradu i usluge.

Također, OPG može obavljati gospodarske djelatnosti poljoprivrede i dopunske djelatnosti koje su upisane u Upisnik OPG-ova. To mogu biti:

  • proizvodnja poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na OPG-u
  • proizvodnja neprehrambenih proizvoda i predmeta opće uporabe na OPG-u
  • pružanje ugostiteljskih, turističkih i ostalih usluga na OPG-u i
  • pružanje ostalih sadržaja i aktivnosti na OPG-u.

Trenutno stanje

Trenutno je važeći Zakon o OPG-u objavljen u „Narodnom novinama”, broj 29/18. Stupio je na snagu 5.travnja 2018. Zakon o izmjenama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, koji je uključivao izmjene manjeg obuhvata u području provedbe inspekcijskog nadzora, radi normativnog usklađenja sa Zakonom o Državnom inspektoratu („Narodne novine”, broj 115/18.), objavljen je u „Narodnim novinama”, broj 32/19. i stupio je na snagu 1.travnja 2019. g.

Donošenjem navedenog zakona stekli su se uvjeti razdvajanja OPG-a kao organizacijskog oblika poljoprivrednika od ostalih organizacijskih oblika poljoprivrednika (samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo, trgovačka društva, obrti, zadruge i druge pravne osobe). Njeno je poslovanje uređeno drugim propisima, odnosno razdvajanje od ranije upisanih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava temeljem ranijih propisa, koji se poljoprivredom bave u manjem obuhvatu i nisu tržišno orijentirani (samoopskrbna poljoprivredna gospodarstva).

10 najbitnijih promjena u novom zakonu

1. Sukladno Odluci o donošenju Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom („Narodne novine”, broj 146/20.) i Zaključku Vlade Republike Hrvatske o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, potrebno je izmijeniti određene odredbe Zakona o OPG-u radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Kako bi se osigurala prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj potrebno je izmijeniti novčanu jedinicu praga ekonomske veličine poljoprivrednog gospodarstva koji se koristi kao razgraničenje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava od samoopskrbnih poljoprivrednih gospodarstava, gornji iznos tražbine do kojega se provodi postupak mirenja, a iznad kojega se pokreće ovrha te iznose prekršajnih odredbi.

Predloženim zakonom pojmovno određenje stoke usklađuje se s definicijom životinja iz važećeg Zakona o veterinarstvu („Narodne novine”, br. 82/13., 148/13.,115/18. i 52/21.). I to zbog toga što Zakon o stočarstvu („Narodne novine”, br. 70/97., 36/98., 151/03., 132/06. i 14/14.), na koji upućuje važeća definicija, više nije na snazi.

2. Predloženim zakonom jasnije se uređuje javni karakter Upisnika OPG-ova. Također, šire se propisuje svrha obrade i osnova za javnu objavu pojedinih podataka iz Upisnika OPG-ova. Prijava promjena proizvodnih resursa u Upisniku OPG-ova uređena je kao neupravni postupak. Time će se položaj OPG-ova u prijavi promjene proizvodnih resursa izjednačiti s ostalim organizacijskim oblicima poljoprivrednika. I to prema odredbama Zakona o poljoprivredi („Narodne novine”, br. 118/18., 42/20. i 127/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 52/21.).

3. Nadalje, predloženim zakonom usklađuju se uvjeti obavljanja prodaje proizvoda OPG-ova na daljinu putem interneta s uvjetima Zakona o elektroničkoj trgovini („Narodne novine”, br. 173/03., 67/08., 36/09., 130/11., 30/14. i 32/19.).

4. Također se jasnije uređuju opći uvjeti obavljanja djelatnosti OPG-a. I to na način da se kao jedan od uvjeta, a u slučaju prebivališta na teritoriju druge države članice Europske unije ili potpisnice Sporazuma o europskom gospodarskom prostoru te Švicarske Konfederacije, izrijekom propisuje uvjet prijave boravka na teritoriju Republike Hrvatske.

5. Stambeni objekti u kojima se obavlja pojedina gospodarska djelatnost poljoprivrede izrijekom su navedeni kao proizvodni resursi OPG-a radi učinkovitijeg postupanja nadležne inspekcije u poduzimanju upravnih mjera i poduzimanju ovlasti iz domene prekršajnog prava.

6. U dijelu obavljanja dopunskih djelatnosti predlažu se odgovarajuće normativne intervencije s obzirom na njihovu zakonsku podnormiranost i potrebu jasnijeg propisivanja uvjeta pod kojima se ostvaruju prava i izvršavaju obveze u vezi s obavljanjem dopunskih djelatnosti. Naime, u tom smislu propisuju se dvije odredbe o upisu i uvjetima za obavljanje dopunskih djelatnosti. One u bitnome odražavaju važeći sadržaj uređenja Pravilnika o Upisniku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava („Narodne novine”, broj 62/19.).

7. U dijelu uređenja, odabira i izuzeća od organizacijskog oblika OPG-a bilo je potrebno doraditi zakonski tekst te propisati kontrolni mehanizam za ispitivanje uvjeta organizacijskog obilježja OPG-a za one poljoprivrednike koji dobrovoljno odaberu organizacijski oblik OPG-a i pripadajući status, a koji se namjeravaju u idućoj kalendarskoj godini baviti gospodarskom djelatnosti poljoprivrede u ekonomskoj veličini gospodarstva većoj od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3000 eura. U tom smislu jasnije se propisuju uvjeti za dobrovoljno stjecanje statusa OPG-a (podnošenje zahtjeva). Također i rok za provjeru ispitivanja uvjeta organizacijskog oblika OPG-a koji po službenoj dužnosti obavlja Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

8. Nadalje, u dijelu uređenja sjedišta OPG-a jasnije se uređuju pretpostavke osnivanja dva ili više OPG-a na istoj adresi sjedišta (jasno razdvajanje resursa i obavljanja poljoprivredne djelatnosti) radi sprječavanja stvaranja umjetnih uvjeta prilikom prijave za korištenje mjera poljoprivredne politike.

9. Također je predloženim zakonom izrijekom propisano da članovi obiteljskog kućanstva mogu pružati pomoć u radu na OPG-u i prodajom poljoprivrednih proizvoda OPG-a. I to u skladu s dosadašnjom praksom kako bi se otklonile nedoumice i nejasnoće oko navedenog pitanja. U pogledu uređenja promjene nositelja OPG-a, prijedlogom Zakona propisan je uvjet suglasne odluke svih članova. U slučaju OPG-ova s jednim članom promjena je moguća uz suglasnost ranijeg nositelja. Sve kako bi se na jasan i precizan način utvrdili uvjeti za promjenu odgovorne osobe koja upravlja OPG-om. Nastavno na navedeno, jasnije se normativno strukturiraju uvjeti za prestanak i promjenu statusa OPG-a. I to posebice u dijelu prestanka OPG-a po sili zakona. Sve kako bi se otklonile nedoumice i nejasnoće u postupanju u dosadašnjoj praksi.

10. Zaključno su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o OPG-u dorađene odredbe o poduzimanju upravnih mjera od strane nadležne inspekcije (opomene i zabrane). Odgovarajuće su unaprijeđene i prekršajne odredbe. Naime, u tom smislu utvrđeno je blaže postupanje za slučajeve kada se utvrdi da su prekršaji počinjeni prvi put (nepodnošenje optužnog prijedloga/neizdavanje prekršajnog naloga ako se nedostaci otklone tijekom kontrole ili u ostavljenom roku), a za skupinu prekršaja iz članka 49. stavka 1. Zakona o OPG-u smanjena je najviša visina novčane kazne s 15.000,00 kuna na 5.000,00 kuna. Također, predloženo je blaže kažnjavanje za prekršaj neisticanja naziva OPG-a. Strože se kažnjava prekršaj obavljanja poljoprivredne djelatnosti glede proizvodnih resursa koji nisu upisani u Upisnik OPG-ova.

U odnosu na propisanu visinu iznosa izuzeća od ovrhe za one OPG-ove koji posjeduju životinje, predloženo je da se visina iznosa sredstava za podmirenje potreba hrane i lijekova za životinje prepusti odluci ministrice poljoprivrede. I to uz prethodnu suglasnost ministra pravosuđa i uprave na godišnjoj razini. Sve kako bi se u uvjetima dinamičnih promjena životnih i gospodarskih okolnosti omogućilo odgovarajuće preispitivanje i pravodobna reakcija sustava u skladu sa zbiljskim potrebama vremena.

Novim zakonom propisane su strože kazne
Prethodni članakStrateški plan ZPP 2023.-2027. poslan na odobrenje
Sljedeći članakProizvodnja šećera u Hrvatskoj odavno nije slatka muka
Alan Vajda, mag. iur
Rođen je 1967. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i jest član raznih nacionalnih odbora, radnih skupina, s bogatim radnim iskustvom. Autor je nekoliko stručnih radova i članaka, te suradnik u Gospodarskom listu. Rođen je 7. travnja 1967. godine u Zagrebu gdje završava Ekonomski obrazovni centar "Boris Kidrič" (srednja stručna sprema - IV stupanj stručne spreme - ekonomist za računovodstveno - financijske poslove), te Pravni fakultet u zagrebu (visoka stručna sprema - VII stupanj stručne spreme - diplomirani pravnik). MEĐUNARODNO ISKUSTVO Član europske mreže za razmjenu podataka između institucija koje se bave stručnim usavršavanjem u pravosuđu pri Vijeću Europe tzv. Lisabonska mreža (2002. - 2003.) Član pregovaračkog tima Vlade Republike Hrvatske za pregovore s Europskom unijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (2001. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije pod nazivom Cards 2001, a koji je namijenjen centru za stručno usavršavanje sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (2002. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije - sudstvo i pravo pod nazivom Obnova 1999. Voditelj projekta Europske komisije Potpora europske komisije sudstvu u području pružanja pravnih savjeta, sudskog sustava i postupanja s predmetima pod nazivom obnova 2000. (2001. - 2002.) Član odbora stručnjaka Vijeća Europe za suradnju na području informacijske tehnologije i prava (cj-it), strasbourg, republika francuska (2001. - 2002.). Član SECI radne skupine u sklopu pregovora o ugovoru o suradnji za sprječavanje i suzbijanje prekograničnog kriminala, Bukurešt, Rumunjska (1998. - 2000.) Član radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT , namijenjenog procjeni učinaka propisa od strane Hrvatske poslovne zajednice (2008. – 2009.) Trener za potrebe aktivnih mjera politike zapošljavanja za potrebe tržišta rada u sklopu IPA projekta Europske unije s ciljem stvaranja centra tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (2011. - 2012.) Zamjenik člana radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT II namijenjenog provedbi ekonomske procjene učinaka propisa i poboljšanju informiranosti hrvatske poslovne zajednice (2013.- ) Sudionik projekta Europske komisije o europskom socijalnom dijalogu (PEGASE), Brisel (2011. – 2012.) SUDJELOVANJE U RADU DRŽAVNIH INSTITUCIJA Član Nacionalnog odbora Vlade Republike Hrvatske za Međunarodno humanitarno pravo (2001. - 2002.). Član radne skupine pri Vladi Republike Hrvatske za rad na izradi pravne regulative vezane za područje elektronskih potpisa (2000. - 2002.). Zamjenik člana radne skupine za provedbu inicijative za suzbijanje organiziranog kriminala u sklopu pakta o stabilnosti (2001. - 2002.). Diplomatski tečaj pri Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske Organizator velikog broja seminara i radionica namijenjenih stručnom usavršavanju u pravosuđu (sudaca i državnih odvjetnika) u Hrvatskoj 2002. - 2003. Član radne skupine Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva radi donošenja odluke o godišnjoj kvoti radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj. Član Međunarodne trgovačke komore - komisije za trgovačko pravo i praksu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (ICC Hrvatska). Predavač pravne grupe predmeta pri Pučkom otvorenom učilištu u zagrebu (2013. - ). OSTALE AKTIVNOSTI Glavni tajnik Europskog udruženja studenata prava, Zagreb, (European Law Students Association) 1988.-1992. Član uredništva časopisa Pravnik pri Pravnom fakultetu u Zagrebu 1990 -1991. Vanjski suradnik - urednik lista Informator za područje pravosuđa i Europske unije 2001. – 2003. AUTOR STRUČNIH RADOVA U NIŽE NAVEDENIM PUBLIKACIJAMA Informator, IUS info, Novi Informator, Hrvatska pravna revija, Odvjetnik, Carinski vjesnik, Pravo u gospodarstvu, Financije i porezi, Poslovni tjednik, Obrtničke novine, Radno pravo, Računovodstvo i porezi u praksi, Računovodstvo i financije, Pravo i porezi, Poslovni savjetnik, Privredni vjesnik, Sigurnost, Fircon Mostar, Nova zadruga, Revicon Sarajevo, Prizma Sarajevo, FEB Sarajevo, Pravni savjetnik Sarajevo, Gospodarski list Zagreb. OSTALE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Položen Državni stručni ispit - Carinska uprava - središnji ured 1998. godine. Potvrda o korištenju IT programskih paketa - Algebra - Zagreb (MS Word, Excel, Powerpoint, Outlook). Potvrda o završenoj edukaciji Europske komisije o upravljanju projektnim ciklusom (PCM). Organizator seminara i radionica namijenjenih edukaciji pravosudnih dužnosnika 2002. - 2003. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih pravosuđu. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu. STRANI JEZICI Engleski jezik - aktivno poznavanje u govoru i pismu.