U gradskim kućanstvima koristi se povoljna nabavka svinjskih polovica i mnogo je onih poduzetnijih koji pripremaju razne kobasice, kulene, jetrenjače, krvavice, tlačenice i druge domaće specijalitete, koji se, kad su znalački pripremljeni, odlikuju izvanrednim kulinarskim kvalitetama i vrlo su cijenjeni i traženi. Prerada mesa u kućanstvu omogućuje ekonomičnije iskorištavanje svinje, jer se za izradu prerađevina koriste i svi jestivi sporedni dijelovi. Sigurno će mnogima pojačati želju da se iskažu na ovom području i činjenica da su meso i mesni proizvodi, sve skuplji i uglavnom sve lošije kvalitete. Čak bi se i oni manje iskusni mogli okušati u ovom poslu, uz pomoć našeg priloga, jer sav potreban materijal mogu naći na tržištu.

Meso pojedinih vrsta životinja razlikuje se međusobno po boji, mirisu, okusu i sastavu. Kod životinja za meso odnos između čistog mesa i drugih dijelova, kreće se od 25 do 50 %. I gotovo svi ostali dijelovi životinje mogu se korisno upotrijebiti u prehrani ili šire u kućanstvu. Danas u svakodnevnoj prehrani možemo naći meso velikog broja životinja, ali se za mesne prerađevine najviše koriste svinje, uz nešto manje goveda, ovaca i peradi. Da bi se meso sačuvalo od kvarenja i poslužilo kao kvalitetna rezerva hrane, primjenjuje se više načina čuvanja, odnosno prerade, a najčešći su zamrzavanje, soljenje, salamurenje, dimljenje, sušenje i drugi u kućanstvima oprobani načini.

Osobine i pojedini dijelovi svinje

""Svinja je vrlo korisna životinja, jer se skoro svi njeni dijelovi mogu za nešto upotrijebiti. Iznutrice sadrže više vitamina i minerala od mesa i često su prava poslastica. Od krvi se mogu napraviti krvavice ili pečena krv za male obroke, od glave, iznutrica i kožica mogu se načiniti tlačenica, krvavice, jetrenice i hladetina, a kosti i svinjske noge mogu se osušiti i kasnije upotrijebiti prilikom kuhanja raznih variva. Svaki dio svinje ima svoju isključivu ili pretežnu namjenu u pripremanju jela i u preradi. Nešto mesa, iznutrica i drugih dijelova se, nakon klanja, upotrebljava odmah u svježem stanju, koji se peku ili prže, jer takav način pripremanja najbolje odgovara svinjskom mesu. Preostali, veći dio, ide na različitu preradu ili se stavlja u zamrzivač.

Usoljavanje mesa

Ovaj način čuvanja mesa vrlo je star i zasniva se na svojstvu soli da spriječi razvoj bakterija, koje kvare meso. Danas se primjenjuju dva osnovna načina: prvi je jednostavno usoljavanje, pri čemu se upotrebljava samo kuhinjska sol, a drugi je salamurenje, kada se dodaju i razni drugi dodaci. Pri jednostavnom usoljavanju, kuhinjska sol se posipa i utrljava u komade mesa ili slanine, da bi što dublje prodrla u unutrašnjost. Sol privlači vodu s površinskih dijelova, pri čemu se stvara rastvor koji prodire u unutrašnjost i pospješuje ravnomjerno usoljavanje. Taj se način koristi za sve proizvode od mesa, za usitnjeno meso i osobito, za slaninu. Meso mora biti od zdrave životinje, koja nije ni premlada ni prestara. Meso neposredno nakon klanja nije pogodno za soljenje i treba čekati da se posve ohladi. Ako se usoljava zamrznuto meso, treba ga usoliti odmah poslije odmrzavanja. Usoljeno meso i slanina stavljaju se u čiste i velike posude i nakon određenog vremena, ponovo se natrljaju solju. Za salamurenje se koriste, osim kuhinjske soli, i nitrati i nitriti, te po želji šećer, askorbinska kiselina i razni začini. Kod nas se mogu naći na tržištu 3 vrste smjese za salamurenje. To su sol za salamurenje, nitritna sol za salamurenje i nitratna sol za salamurenje s dodatkom od 1 % salitre. Svim trima smjesama obično se dodaje još oko 5 % šećera i potrebna količina odgovarajućih začina. Nitriti, nitrati i askorbinska kiselina stavljaju se u salamuru radi očuvanja prirodne boje mesa. Šećer ublažava neugodan okus ostalih sastojaka salamure i poboljšava konzistenciju. Dodaje se najviše 0,25 %. Salamurenje može biti suho i vlažno. Oba postupka se primjenjuju na posve ohlađeno svježe meso.

Suho salamurenje

""Suho salamurenje primjenjuje se za trajne proizvode. (Za slaninu bez mesa dovoljna je i kuhinjska sol.) Meso treba natrljati sa svih strana smjesom za salamurenje, pazeći da se ispune sve šupljine. Zatim se meso stavlja u čistu posudu, tako da meso bude prema gore, a koža prema dolje. Tada se pokrije i težim predmetom optereti. Takvo salamurenje traje 4 do 8 tjedana, a zavisi od veličine komada.

Vlažno salamurenje

Za vlažno salamurenje napravi se vodena otopina salamure, prokuha se i ohladi. Na 50 litara vode dođe otprilike 10 kg smjese za salamurenje. Veća količina smjese u salamuri dovodi do bržeg usoljavanja, ali onda i proizvod bude slaniji. Meso se potopi u smjesu tako da njome bude posve pokriveno. Ovaj način, koji traje 3 – 4 tjedna, danas se kod nas rjeđe upotrebljava. Vrlo je djelotvorno ubrizgavanje salamure u meso i krvne žile. Meso u salamuri treba kontrolirati, po potrebi dolijevati ili obnavljati salamuru. Prostorija mora biti tamna i zračna, a temperatura ne smije biti iznad + 8°C, jer će se meso početi kvariti. Nakon završenog usoljavanja, meso se odsoljava u mlakoj vodi na temperaturi otprilike oko + 20°C. To traje obično jedan dan, a idućeg se dana meso ocijedi i spremno je za dimljenje.

Sastav salamure (za 50 kg mesa)

18 I vode (voda mora prekriti meso),
5,5 kg soli,
1/2 kg šećera,
5 dag salitre,
5 glavica bijelog luka,
5 glavica crvenog luka,
3 dag papra i paprike,
5 dag borovice,
5 dag lista lovora
Solju i šećerom predvi đenim za salamuru pospe se meso odmah nakon klanja. Šećer se pomiješa sa solju zbog toga što tako sol lakše prodire u meso. Voda sa svim sastojcima prokuha se i ohladi, te drugi dan lijeva na meso.

Dimljenje i sušenje

""To je djelovanje dima i pare na meso i mesne prera đevine, kako bi im se povećala trajnost i dobio karakterističan miris i okus. Treba koristiti što manje drva (najbolje piljevinu) i paziti da temperatura ne prijeđ e + 300°C, jer tada nastaju neki štetni kemijski spojevi. Zato treba voditi brigu da drvo polagano izgara. Najpogodnije su tvrde vrste, kao što su hrast, bukva, grab, jasen i dr. Obično se koristi neposredno izgaranje drva u pušnici, ali ložište se može nalaziti i izvan nje. Dimljenjem se meso suši i mijenja izgled, miris i okus. Hladno dimljenje (na temperaturi od + 20 – 25 °C) primjenjuje se za trajne mesne proizvode, koji se dime nekoliko tjedana, zavisno od veličine komada. Vruće dimljenje (do + 100°C) primjenjuje se za proizvode kraćeg vijeka trajanja, u vremenu od pola sata do nekoliko sati. Nakon završenog dimljenja, meso i mesne prera đevine stavljaju se na sušenje i zrenje. Prostorija treba biti mračna i zračna, a temperatura u njoj od 12 do 16°C. Većina kobasica se suši do 2 mjeseca, a brzina sušenja ovisi o debljini kobasice i o vanjskim klimatskim uvjetima. Kulen se suši do 4 mjeseca. Šunke i ostala mesa ostaju na sušenju do 7 mjeseci.

Usitnjavanje mesa, omotači i začini za mesne prera đevine

""Meso se usitnjava mljevenjem ili rezanjem, da bi poslužilo kao nadjev u proizvodnji kobasica. Taj se postupak primjenjuje i za izradu nekih drugih mesnih prerađevina. U kućanstvu se još prakticira rezanje nožem za neke vrste kobasica, ali je danas u širokoj upotrebi ručni stroj za mljevenje mesa, s rupicama različitog promjera. Omotači za kobasice mogu biti prirodni ili umjetni, a svaka vrsta ima prednosti i nedostatke. O namjeni ovisi promjer. Prirodna crijeva mogu se na tržištu naći kao svježa usoljena ili sušena, a razvrstana su po vrsti i veličini. Ako se koriste crijeva nakon klanja, treba odstraniti masno tkivo i crijevnu maramicu. Prvo se obrađuju tanka crijeva. Ona se uhvate po sredini i s obje strane se istisne sadržaj, a zatim se stave u posudu s mlakom vodom i u njoj odstoje oko 2 sata, kako bi sluz u njima omekšala (za to vrijeme obrađuju se druga crijeva). Nakon toga se izvade iz vode, stave na dasku i preko njih se prelazi, uz umjereni pritisak, drvenim nožem ili tupom stranom običnog noža, da bi se odstranila sluz iz unutrašnjosti crijeva. Zatim se operu izvana i iznutra hladnom vodom (njoj se doda ocat, ali nipošto ne crveni luk) i ostave u posudi s hladnom vodom do upotrebe. Koriste se za izradu kobasica i krvavica. Ako ih treba sačuvati dulje vremena, tada se posole, uvežu i čuvaju u posudi na hladnome mjestu. Debelo i slijepo crijevo se očiste, operu i okrenu, tako da unutrašnja strana dođe izvana (pomoću kuhače). Nakon što se dobro operu, stave se u vodu, u kojoj je dodan ocat i narezan crveni luk, da bi se uklonio njihov neugodan miris. Želudac se prereže na spoju s jednjakom, okrene i isprazni, pažljivo očisti i dobro opere. Nakon toga se stavi u vodu, kao i debelo crijevo. Upotrebljava se za izradu tlačenice, a puni na zarezanom dijelu. Umjetna crijeva se izrađuju većinom od celuloze, papira i pergamenta, a na tržištu ih možemo naći u različitim oblicima, veličinama i boji. Prednost im je što su bez mirisa i čistija, a promjer crijeva ujednačen.

Začini

Začini djeluju na podsticanje apetita, nadražujući sluznicu probavnih organa. Klinčići, luk i češnjak sprečavaju razvoj bakterija. Vrste začina i njihova količina nisu jednaki za sve prerađevine, jer se one međusobno razlikuju po svom sastavu i načinu pripremanja. U vezi sa začinom, navest ćemo ovdje koje se vrste obično upotrebljavaju za pojedine prerađevine, ali treba znati i to da okusi začina nisu svuda isti. Kad se začini stave u premaloj količini, oni ne dolaze do izražaja, a kad ih je previše, nadvladaju miris i okus osnovne sirovine i štetni su za zdravlje. Začine možemo razvrstati na više načina. Prema zemlji i porijeklu, mogu biti domaći ili uvozni. Okus im može biti blag ili oštar, a miris slabije ili jače izražen. Na tržištu ih možemo naći i kao cijelu biljku, u dijelovima, u obliku praha ili kao ekstrakte (to je koncentrat začina). Zbog postupnog ishlapljivanja sastojaka koji im daju karakterističan okus i miris, kao i zbog mogućnosti zagađenja bakterijama, začini uvijek moraju biti svježi. Da bi se spriječio razvoj bakterija, začini se toplinski obrađuju ili se koriste prirodni ekstrakti, koji su gotovo potpuno sterilni. Naši propisi zabranjuju upotrebu ekstrakata, koji su proizvedeni na umjetan način. Najčešće se upotrebljavaju u preradi mesa ovi začini:

Papar – potječe iz jugoistočne Azije. Ima oštar okus i miris. Razlikujemo crni i bijeli, u zrnu ili mljeven. To je svestrano primjenljiv začin, a stavlja se od 1 do 3 grama na 1 kilogram mase.

Luk – postoji mnogo vrsta, koje se razlikuju po obliku, boji i oštrini. Koristi se u proizvodnji kobasica u različitim omjerima. Stavlja se sirov, ili s priprema prženjem, pirjanjem ili kuhanjem.

Češnjak – ima oštar okus i miris. Koristi se u proizvodnji različitih kobasica i hladetinastih mesnih prerađevina.

Piment ili najkvirc – potječe iz centralne Amerike. Ima miris sličan klinčićima, a po ljutini sliči papru. To je jedan od najčešćih začina, a koristi se u izradi kobasica, krvavica, tlačenica, jetrenih pašteta, hladetine i dr. Zbog jačine, stavlja se samo oko 0,5 grama na 1 kilogram mase.

Klinčić – potječe s istočnoindijskih otoka. Sadrži mnogo aromatičnog ulja, pa se stavlja u minimalnoj količini u krvavice, jetrenjače i neke kobasice.

Kim – koristi se za više vrsti kobasica i za hladetine, a stavlja se oko 0,5 grama na 1 kilogram mase.

Muškatni oraščić – potječe iz tropskih krajeva. Ima jak i ugodan miris. Stavlja se oko 1 gram na 1 kilogram mase u različite prerađevine.

Paprika – u nekim krajevima omiljen začin. Može biti ljuta i slatka, a koristi se u prahu za kobasice, tlačenice i dr.

Mažuran – koristi se pretežno za kobasice od kuhanih sirovina, a stavlja se oko 1 gram na 1 kilogram mase.

Ostali začini su: slačica, korijander, timijan, đumbir (ingver), macis, kardamon i dr. O bilo kojoj vrsti da se radi, treba uvijek voditi računa o količini, kao i o tome da li će odgovarati određenoj prerađevini.

MESNE PRERA ĐEVINE 

""Prerađevine koje pripremamo u kućanstvu su razno usitnjeno meso (koje se kasnije većinom dalje prerađuje), kobasice, kuleni, krvavice, jetrenice, tlačenice, šunke, slanina, čvarci, mast i drugo. Pojedini dijelovi životinje razlikuju se po svojoj kvaliteti i svojstvima, pa imaju različitu primjenu u preradi. Od buta se najčešće pripremaju šunke, od lopatice i drugog mesa – kobasice, od rebara i jednog dijela trbuha – mesnata slanina, od iznutrica – krvavice, jetrenice, tlačenice i drugo. Podrobnija objašnjenja primjene pojedinih dijelova svinje naći ćete na narednim stranicama. Trudili smo se da vas upoznamo s najboljim receptima za pripremanje mesnih prerađevina iz cijele naše zemlje.

Kobasice se najčešće pripremaju od mljevenog svinjskog, goveđeg ili mesa divljači, uz dodatak začina, a u nekim našim krajevima koristi se i ovčje i kozje meso. Pripremljenim nadjevom pune se svježa ili usoljena tanka svinjska crijeva, a potom određeno vrijeme stavljaju u dim, a zatim suše na zraku. Dobre su za konzumiranje i za pripremanje jela, i svježe i osušene. U mnoštvu kobasica pripremljenih na domaći način, među najpoznatijima su kranjske, češnjovke i slavonske kobasice.

Kulin se priprema od kvalitetnog svinjskog mesa – buta, lopatice ili karea, uz dodatak svježe slanine, a za razliku od kobasica, meso i slanina se narežu na sitnije komade, doda se dosta začina, jer dobar kulin treba da je ljut, pa se nadjev stavlja u za to pripremljeno slijepo ili debelo svinjsko crijevo. Određeno vrijeme se stavlja u dim, a zatim suši na zraku.

Krvavice se pripremaju od mljevenih kuhanih svinjskih iznutrica, glave i kožica, uz dodatak svježe krvi i začina. Pripremljenim nadjevom se pune svinjska ili goveđa tanka crijeva, a zatim kratko vrijeme prokuhaju i čuvaju na hladnom mjestu. U nadjev za krvavice može se još staviti i kuhana riža, kuhana heljda ili kukuruzna krupica. Peku se na masnoći i poslužuju uz pirjani kiseli kupus i kuhani slani krumpir.

Jetrenjača se priprema od mljevenih kuhanih svinjskih iznutrica, glave i kožica, uz dodatak začina. Pripremljenim nadjevom pune se debela svinjska crijeva, a zatim prokuhaju i drže na hladnom mjestu. Konzumiraju se u svježem stanju. Mogu se nakon kuhanja kratko vrijeme staviti u dim, pa se na takav način dugo održe svježe. Pune se debela svinjska crijeva, kratko vrijeme prokuha i čuva na hladnom mjestu. Peku se na masnoći u pećnici i poslužuju uz krumpir, također pečen u pećnici, i salatu od kiselog kupusa.

Tlačenica (švargla) se priprema od svinjske iznutrice, glave i kožica. Sve se nareže na krupnije komade, uz dodatak začina, pa se pripremljenim nadjevom puni pripremljeni svinjski želudac, a zatim kuha, ohladi i pritisne težim predmetom da dobije plosnat oblik. Ako se želi da tlačenica duže traje, stavi se kratko vrijeme u dim. Na takav se način priprema bijela tlačenica. Ako se ovakvom nadjevu doda svježa krv i nadjevena prokuha, dobiva se tzv. crna tlačenica.

Šunke se prave od svinjskih butova, a ako se pripremaju na poseban način (Dalmacija, Slovenija), nazivaju se pršutom. Odvojeni od polovica, za običnu dimljenu šunku, butovi se oblikuju, stavljaju u salamuru, gdje ostaju 6 tjedana, zatim operu i obješeni cijede 24 sata, a nakon toga stavljaju u dim 2 – 4 tjedna, a i duže, a nakon dimljenja suše se na zraku 6 – 8 mjeseci.

Plećka (lopatica), kare, vratina, rebra, koljenice i drugo svinjsko meso može se nakon klanja određeno vrijeme držati u salamuri, zatim staviti određeno vrijeme u dim, a nakon toga sušiti na zraku.

Slanina – jedan dio – narezan na odgovarajuće komade, usoljava se, zatim stavlja u dim, a potom suši na zraku, a drugi dio upotrebljava se za mast.

Mast se dobiva topljenjem svježe svinjske slanine i sala. Najbolje je to obaviti u velikim otvorenim kotlovima. Prethodno treba slaninu odvojiti od mesa i kožice, a zatim je narezati na kockice, veličine 2×2 cm, staviti u kotao u koji je prethodno uliveno malo vode, toliko da dno bude pokriveno, i neprestano miješati. Vatra treba biti jaka. Kada se mast izbistri i čvarci porumene, treba mast procijediti i uliti u čiste kante, a čvarke posoliti i u posudama ohladiti. Na isti način topi se i salo, te drugo masno tkivo, samo što se ono reže na krupnije komade od slanine.

Krv se, uz to što se stavlja u nadjev za krvavice, upotrebljava u nekim našim krajevima na razne načine: za pripremanje malih obroka, i to pržena na masnoći, pečena s lukom, zatim pečena uz dodatak jaja, a ako ostane nadjeva nakon pravljenja krvavica, on se može upotrijebiti za kuhanje kaše.

"" 

Kobasice

""VINOGRADARSKE KOBASICE

PRIPREMA (za 10 kg smjese za nadjev) 8 kg svinjskog mesa, 2 kg svježe slanine, 25 dag soli, 5 dag mljevenog papra, 2 glavice češnjaka, 1/2 dl bijelog vina ili vode, tanka svinjska crijeva

Za kobasice upotrijebite svinjsko meso od buta, plećke (lopatice) ili vratine, pa ga očistite od žilica. Polovinu mesa i slanine sameljite na stroju za mljevenje mesa, a drugu polovinu narežite na manje kockice. Zatim pomiješajte mljevenu i narezanu smjesu, dodajte sol, papar i vino ili vodu, u kojem je bio potopljen i odstranjen kosani češnjak, i sve dobro izmiješajte. Tako začinjeno meso rukama mijesite 1 sat da bi sve začine dobro upilo. Pomoću punilice za kobasice napunite dobro oprana tanka svinjska crijeva. Prilikom punjenja, na svakih 15 cm, oblikujte kobasice na način da na tom mjestu 2 – 3 puta uvrnete napunjeni dio, a zatim nastavite s punjenjem i uvrtanjem sve dok sa nadjevom ne napunite crijevo. Pri punjenju pazite da se crijeva ravnomjerno i čvrsto napune, jer u nadjevu ne smije biti praznih, tj. zračnih mjesta, a ukoliko ih bude, probodite ih iglom ili rukom poravnajte nadjev. Napunjeno crijevo treba da je s oba kraja prazno 2 – 3 cm, pa te prazne krajeve dobro uvrnite da nadjev za kobasice ne izlazi iz crijeva. Potom svježe kobasice ostavite 2 – 3 dana na zraku da se dobro osuše, a zatim ih dimite 5 – 6 dana hladnim dimom, koji treba da je suh i topao, a nikako prevruć. Najbolji je dim za dimljenje od drva suhe bukovine ili grabovine, koja ne smiju gorjeti plamenom (pokriju se suhom piljevinom. Dimi se svaki dan, a kad kobasice dobiju lijepu zlatnorumenu boju, dimljenje je završeno. Tada kobasice stavite na sušenje, odnosno zrenje, koje traje do 60 dana, što ovisi o debljini kobasica i o vanjskim klimatskim uvjetima. Prostorija u kojoj se suše kobasice mora biti tamna i zračna, a temperatura u njoj od 12 do 16°C.

""SLAVONSKE KOBASICE

PRIPREMA (za 10 kg smjese za nadjev) 7 kg svinjskog mesa, 2 kg goveđ eg mesa, 1 kg svježe slanine, 30 dag soli, 5 dag mljevenog papra, 5 dag mljevene crvene paprike (ljute), 3 glavice češnjaka, tanka svinjska crijeva

Za kobasice upotrijebite svinjsko meso od plećke (lopatice) ili vratine, a goveđe meso samo od vratine; dobro ga očistite od žilica, pa zajedno sa slaninom i očišćenim češnjakom sameljite na stroju za mljevenje mesa. Mljevenom mesu zatim dodajte sol, papar i crvenu papriku i sve dobro izmiješajte. Tako začinjeno meso rukama mijesite 1 sat da bi sve začine dobro upilo. Pomoću punilice za pravljenje kobasica napunite dobro oprana tanka svinjska crijeva. Napunjeno crijevo treba da je s oba kraja prazno 2 – 3 cm, pa te prazne krajeve dobro uvrnite da nadjev za kobasice ne izlazi iz crijeva. Potom svježe kobasice ostavite 2 – 3 dana na zraku da se dobro osuše, a zatim ih objesite u sušnici i dimite 5 – 6 dana hladnim dimom. Kad kobasice dobiju lijepu zlatnorumenu boju, dimljenje je završeno. Tada kobasice stavite na sušenje, odnosno zrenje, koje traje do 60 dana, što ovisi o debljini kobasica i o vanjskim klimatskim uvjetima. Prostorija u kojoj se suše kobasice mora biti tamna i zračna, a temperatura u njoj od 12 do 16°C.

""SAMOBORSKE ČEŠNJOVKE

PRIPREMA (za 10 kg smjese za nadjev) 10 kg svinjskog mesa, 1 dl bijelog vina, 25 dag soli, 2 dag mljevenog papra, 2 glavice češnjaka, tanka svinjska crijeva

Za kobasice upotrijebite masno svinjsko meso i nožem ga narežite na manje kockice. Zatim dodajte sol, papar, vino i sok od kosanog češnjaka i sve dobro izmiješajte. Tako začinjeno meso rukama mijesite 1 sat da sve začine dobro upije. Pomoću punilice za pravljenje kobasica napunite dobro oprana tanka svinjska crijeva. Prilikom punjenja, na svakih 15 cm, oblikujte manje kobasice na način da na tom mjestu 2 – 3 puta uvrnete napunjeni dio, a zatim nastavite s punjenjem i uvrtanjem sve dok s nadjevom ne napunite crijevo. Svježe kobasice ostavite 2 – 3 dana na zraku da se dobro osuše, a zatim ih objesite u pušnici i dimite 2 dana na hladnom dimu. Tada kobasice iz sušnice premjestite na sušenje, odnosno zrenje, koje traje do 60 dana, što ovisi o debljini kobasica i o vanjskim klimatskim uvjetima. Prostorija u kojoj se suše kobasice mora biti tamna i zračna, a temperatura u njoj od 12 do 16°C.

""SLANINSKE KOBASICE

PRIPREMA (za 10 kg smjese za nadjev) 4 kg svinjskog mesa, 6 kg svježe slanine, 25 dag soli, 3 dag mljevenog papra, 6 dag mljevene crvene paprike (slatke), tanka svinjska crijeva

Za kobasice upotrijebite svinjsko meso od plećke (lopatice) i sameljite na stroju za mljevenje mesa, a svježu slaninu narežite na krupnije kocke. Zatim sjedinite smjesu od mljevenog mesa i narezane slanine, dodajte sol, papar i crvenu papriku i sve dobro izmiješajte. Tako začinjenu smjesu rukama mijesite 1 sat da sve začine dobro upije. Pomoću punilice za pravljenje kobasica napunite dobro oprana tanka svinjska crijeva. Svježe kobasice ostavite 2 dana na zraku da se dobro osuše, a zatim ih dimite 4 dana hladnim dimom, koji treba da je suh i topao, a nikako prevruć. Tada kobasice stavite na sušenje, odnosno zrenje, koje traje do 60 dana, što ovisi o debljini kobasica i o vanjskim klimatskim uvjetima. Prostorija u kojoj se suše kobasice mora biti tamna i zračna, a temperatura u njoj od 12 do 16°C. Slaninske kobasice su dobre kuhane u kiselom kupusu i repi, zatim u krumpir-gulašu, te pečene na masnoći i na roštilju.

""DOMAĆE JETRENJAČE

PRIPREMA (za 10 kg smjese za nadjev) 2 kg svinjskih pluća, 2 kg svinjske jetre, 1 kg svinjskog srca, 1 kg slezene, 2 kg svinjske glave, 1 kg svinjskih kožica, 1 kg svježe slanine, 25 dag soli, 6 dag mljevenog papra, 4 dag mljevenog mažurana, debela svinjska crijeva

Dobro operite svinjske iznutrice, glavu, kožice i slaninu, pa stavite u veću posudu ili otvoreni kotao i kuhajte toliko dugo dok sve potpuno ne omekša, tj. dok se meso ne odvoji od kostiju glave, jer o dobro skuhanom materijalu ovisi i kvaliteta jetrenjače. Skuhane iznutrice dobro ocijedite, odstranite kosti i hrskavicu, narežite na manje komade i sameljite na stroju za mljevenje mesa. Samljevenoj smjesi dodajte 5 dl juhe u kojoj su se iznutrice kuhale, sol, papar i mažuran i sve dobro izmiješajte. Tako začinjenu smjesu rukama mijesite 30 minuta da sve začine dobro upije. Pomoću punilice za pravljenje kobasica napunite dobro oprana debela svinjska crijeva. Prilikom punjenja, crijeva ravnomjerno napunite, jer u nadjevu ne smije biti praznih, tj. zračnih mjesta. Napunjeno crijevo treba s oba kraja da je prazno 3 – 4 cm, pa te krajeve svežite špagom, a zatim svežite oba kraja zajedno, da jetrenjača dobije oblik vijenca. Tako pripremljene jetrenjače stavite u kipuću vodu u većoj posudi ili otvorenom kotlu (ne smije ih biti previše), a zatim ih kuhajte na laganoj vatri oko 15 – 20 minuta. Za vrijeme kuhanja jetrenjače treba lagano okretati drvenom kuhačom. Kad izvadite kuhane jetrenjače, operite ih toplom vodom, da se s njih skine masnoća koja je izbila na površinu za vrijeme kuhanja. Jetrenjače dobro ohladite i spremite na hladno i zračno mjesto. Ovako pripremljene jetrenjače ne mogu se dugo održati, a ako se stave 3 – 4 dana na dimljenje i nakon toga suše na zraku, tada su za dužu upotrebu. Poslužuju se narezane na komade.

Krvavice

""MEĐ IMURSKE CRNE ĆURKE

PRIPREMA (za 10 kg smjese za nadjev) 2 kg glava, 3 kg pluća, 1 kg slezene, 1 kg kožica, 50 dag svježe slanine, 50 dag luka, 2 kg heljdine kaše, 25 dag soli, 3 dag papra, 3 dag pimenta, 1 litra krvi, tanka svinjska crijeva

Dobro operite svinjske iznutrice, glavu i kožice, stavite u veću posudu ili otvoreni kotao i kuhajte toliko dugo dok sve potpuno ne omekša, tj. dok se meso ne odvoji od kostiju glave, jer od dobro kuhanog materijala zavisi i kvaliteta čurki. U međuvremenu heljdinu kašu, koja treba da je suha i prijatnog mirisa, očistite od eventualnog smeća i dobro operite. Potom je stavite u odgovarajuću posudu, prelijte toplom juhom u kojoj su se iznutrice kuhale, stavite na laganu vatru, ali kaša ne smije vreti. Ako bi zavrela, kaša bi se raskuhala i čurke bi bile vodene. Kuhane iznutrice ocijedite, ohladite, odstranite kosti i hrskavice, narežite na manje komade i zajedno s očišćenim lukom sameljite u stroju za mljevenje mesa. Samljevenoj smjesi dodajte sol, papar, piment, ocijeđenu heljdinu kašu i svinjsku krv, pa sve zajedno dobro izmiješajte. Pomoću punilice za pravljenje kobasica napunite dobro oprana tanka svinjska crijeva. Prilikom punjenja, crijeva ravnomjerno napunite, ali ne čvrsto, da ne bi čurke popucale, jer prilikom kuhanja čurki, heljda će se još dokuhati. Napunjeno crijevo treba da je s oba kraja prazno 2 – 3 cm, pa te krajeve svežite špagom, a zatim svežite oba kraja zajedno da čurka dobije oblik vijenca. Zatim čurke stavite u kipuću vodu u većoj posudi ili otvorenom kotlu (ne smije ih biti previše), pa kuhajte na laganoj vatri oko 50 minuta. Za vrijeme kuhanja, čurke treba lagano okretati drvenom kuhačom. Da li su čurke kuhane, provjerit ćete ako ih ubodete čistom pletaćom iglom. Međimurske crne čurke prije upotrebe treba ispeći na masnoći. Poslužuju se uz pirjani kiseli kupus ili kiselu repu, s kuhanim slanim krumpirima.

""ZAGORSKE KRVAVICE

PRIPREMA (za 10 kg smjese za nadjev) 4 kg svinjskih glava, 3 kg svinjskih pluca, 1 kg svinjske slezene, 2 kg riže – heljde, 25 dag soli, 3 dag mljevenog papra, 3 dag mljevenih klincica, 2 lista lovora, tanka svinjska crijeva Dobro operite svinjska pluća, slezenu i glave, stavite u veću posudu ili otvoreni kotao i kuhajte toliko dugo dok sve potpuno ne omekša, tj. dok se meso ne odvoji od kostiju glave, jer od dobro kuhanog materijala zavisi i kvaliteta krvavica. Rižu očistite, operite, stavite u veću posudu, zalijte juhom u kojoj su se iznutrice kuhale, dodajte lovorovo lišće pa kuhajte da se napola skuha, a zatim je ocijedite i uklonite lovor. Kuhane iznutrice ocijedite, ohladite, odstranite kosti i hrskavice, narežite na manje komade i sameljite na stroju za mljevenje mesa. Samljevenoj smjesi dodajte sol, papar, klinčiće, rižu i svinjsku krv pa sve zajedno dobro izmiješajte. Po potrebi, dodajte i malo juhe u kojoj su se iznutrice kuhale. Pomoću punilice za pravljenje kobasica napunite dobro oprana tanka svinjska crijeva. Prilikom punjenja, crijeva ravnomjerno napunite, ali ne čvrsto, da ne bi krvavice popucale, jer prilikom kuhanja krvavica, riža će se još dokuhati. Napunjeno crijevo treba da je s oba kraja prazno 2 – 3 cm, pa te krajeve svežite špagom, a zatim svežite oba kraja zajedno da krvavica dobije oblik vijenca. Zatim krvavice stavite u kipuću vodu u većoj posudi ili otvorenom kotlu (ne smije ih biti previše), pa kuhajte na laganoj vatri oko 50 minuta. Za vrijeme kuhanja, krvavice treba lagano okretati drvenom kuhačom. Da li su krvavice kuhane, provjerit ćete ako ih ubodete čistom pletaćom iglom, pa ako su kuhane, iz njih izlazi svijetla i bistra masna tekućina. U protivnom, kroz ubodeno mjesto izlazi sukrvica, i to je znak da treba nastaviti s kuhanjem. Kad izvadite kuhane krvavice, operite ih toplom vodom da se s njih skine masnoća koja je izbila na površinu za vrijeme kuhanja. Krvavice dobro ohladite i spremite na hladno i zračno mjesto. Zagorske krvavice prije upotrebe ispecite na masnoći. Poslužuju se uz pirjani kiseli kupus ili kiselu repu s kuhanim slanim krumpirima.

Tlačenice

""DOMAĆA TLAČENICA (ŠVARGLA)

PRIPREMA (za 10 kg smjese za nadjev) 1 kg svinjskog mesa, 3 kg svinjskih glava, 2 kg svinjskog srca, 2 kg svinjskog jezika, 2 kg svinjskih kožica, 4 glavice luka, 2 glavice češnjaka, 25 dag soli, 3 dag mljevenog papra, 3 dag mljevene crvene paprike (slatke), svinjski želuci

Dobro operite svinjsko meso, iznutrice, glavu i kožice, stavite ih u veću posudu ili otvoreni kotao i kuhajte toliko dugo dok sve potpuno ne omekša, tj. dok se meso ne odvoji od kostiju glave, jer o dobro kuhanom materijalu ovisi i kvaliteta tlačenice. Nakon što se sve skuhalo, izvadite iz vode, ocijedite, ohladite, odstranite kosti i hrskavice pa narežite na krupnije komade. Zatim dodajte kosani luk i češnjak, sol, papar, crvenu papriku i 5 dl juhe u kojoj se kuhalo meso i sve ostalo, pa sve dobro izmiješajte. Tako pripremljenim nadjevom rukom čvrsto punite dobro oprane svinjske želuce, otvor svežite špagom, a krajeve zavrnite tankim čistim drvcem. Nakon toga, tlačenice stavite u kipuću vodu u većoj posudi ili otvorenom kotlu (ne smije ih biti previše), pa ih kuhajte na laganoj vatri oko 1,5 sat. U toku kuhanja, tlačenice treba lagano okretati drvenom kuhačom, a čistom pletaćom iglom probosti ih na nekoliko mjesta da suvišan zrak i tekućina izađu iz nadjeva. Kuhane tlačenice pažljivo izvadite iz vode, operite ih toplom vodom da se s njih skine masnoća koja je izbila na površinu za vrijeme kuhanja, pa ih stavite na čistu dasku, drugom daskom pokrijte i opteretite nekim težim predmetom. Tim postupkom, u toku hlađenja, tlačenica dobiva plosnat oblik. Nakon dva dana, tlačenice dimite 4 dana hladnim dimom.

""

Šunka i slanina

""DOMAĆE DIMLJENE ŠUNKE

PRIPREMA svinjski butovi, češnjak, sol

Za šunke, prije svega, koristite butove starijih mesnatih svinja, koje imaju čvrsto, suše i crvenije meso, težine 8 – 12 kg. Butove odvojite od svinjskih polovina na spoju zdjelične i križne kosti, zatim izvadite zdjeličnu kost i odvojite je od bedrene kosti. Da ste to dobro uradili, poznat ćete po tome što se na unutrašnjoj strani buta lijepo vidi glava bedrene kosti. Zatim polukružno oblikujte gornji dio butova te skinite donji dio noge. Drugog dana, po završenom hlađenju, butove nasolite. Koristite čistu sol, otprilike 10% soli od težine buta, pa je dobro utrljajte sa svih strana, a najveću pažnju obratite na udubljena mjesta, oko kostiju i krvnih žila. Tim putem i sol najbrže prodire u dubinu buta. Kao dodatak soli, u butove utrljajte i češnjak, jer će kasnije šunki dati prijatan okus i doprinijeti njezinoj većoj održivosti. NasoIjene butove složite u veću posudu, tako da koža od buta dode dolje, a mesnati dijelovi prema gore. Usoljeni butovi treba da odstoje mjesec dana. Za to vrijeme, svakih 7 dana uklonite mesni sok koji su butovi pustili, a zatim butove dosolite, tako da na svaki dodate 20 dag soli. Prostorija u kojoj se čuvaju usoljeni butovi mora biti tamna i zračna, a temperatura u njoj oko 8°C. Nakon mjesec dana, butove operite u mlakoj tekućoj vodi, svežite ih špagom i objesite da se 24 sata na zraku cijede i suše. Zatim ih objesite u sušnici i dimite mjesec dana na hladnom dimu koji treba da je suh i topao, a nikako ne smije biti prevruć. Najbolji dim za dimljenje je od suhe bukovine ili grabovine, koja ne smije gorjeti plamenom (pokrije se suhom piljevinom od toga drveta), a povremeno se dodaju grančice borovice (kleke) da dimljene šunke dobiju ugodan miris. Šunke iz sušnice premjestite na sušenje, odnosno zrenje, koje traje od 6 do 8 mjeseci, što ovisi o debljini šunke i o vanjskim klimatskim uvjetima. Prostorija u kojoj se suše šunke mora biti tamna i zračna, a temperatura u njoj od 12 do 16°C. Domaće dimljene šunke poslužuju se kao hladni naresci, kuhane s raznim zrnastim povrćem, zatim kuhane u većim komadima i poslužene uz hren, gorušicu (senf) i drugo.

""DIMLJENA SLANINA

PRIPREMA 10 kg svježe slanine, 1 kg soli

Za dimljenje upotrijebite svježu slaninu, s leđa ili trbuha svinje, u kojoj ima tanjih slojeva mesa. Narežite je na pravokutnike, težine 2 – 3 kg, dobro natrljajte solju, stavite u odgovarajuću posudu na hladno mjesto da odleže 15 dana. Nakon 7 dana, slaninu okrećite svaki dan i dodajte joj još malo soli. Nakon tog vremena, slaninu držite u hladnoj vodi nekoliko sati, a zatim je operite mlakom vodom, i ocijedite, i jedan dan sušite obješenu na zraku (za to napravite proreze i provucite špagu). Zatim slaninu objesite u sušnici i dimite 15 dana hladnim dimom. Najbolji dim za dimljenje je od suhe bukovine ili grabovine, koja ne smije gorjeti plamenom (pokrije se suhom piljevinom od toga drveta). Kad slanina dobije lijepu svijetlosmeđu boju, proces dimljenja je završen. Tada je iz sušnice premjestite na sušenje, odnosno zrenje, koje traje oko 90 dana, što ovisi o debljini slanine i o vanjskim klimatskim uvjetima. Prostorija u kojoj se suši slanina mora biti tamna i zračna, a temperatura u njoj od 12 do 16 °C.

Zaseka, meso iz tiblice

""GORENJSKA ZASEKA

PRIPREMA (za 10 kg smjese) 8 kg svježe svinjske slanine, 2 kg masti, 1 glavica cešnjaka, 2 lovorova lista, 1 žlica papra u zrnu, 25 dag soli Svježu slaninu narežite na manje komade, osolite i složite u veću posudu. Prilikom slaganja, svaki red posipajte kosanim češnjakom. Posudu pokrijte čistim ubrusom i držite na hladnom mjestu 3 dana. Nakon toga, slaninu prelijte potpuno ohlađenom vodom u kojoj se kuhao lovor i papar. Nakon 3 dana slaninu izvadite iz rasola, dobro je obrišite čistim ubrusom i objesite na zračno mjesto da se potpuno osuši. Tada je objesite u pušnicu i dimite 3 dana hladnim dimom, koji treba da je suh i topao, a nikako prevruć. najbolji dim za dimljenje je od suhe bukovine i grabovin e, koja ne smiju gorjeti plamenom (pokrije se piljevinom od istog drveta). Nakon završenog dimljenja slaninu stavite 4 dana u hladnu i zračnu prostoriju, a zatim je narežite na manje komade i sameljite na stroju za mljevenje mesa. Po potrebi je dosolite i dobro izmiješajte, čvrsto napunite veće posude ili staklenke i zalijte otopljenom, ali ne vrućom, masti. Povežite dvostrukim celofanom i držite na hladnom, tamnom i zračnom mjestu. Gorenjska zaseka je slovenski specijalitet. Upotrebljava se kao namaz na kruh, dodatak kuhanim jelima i slično.

""MESO IZ TIBLICE

PRIPREMA 3 kg svinjskog mesa, 5 kg svježe slanine, 20 dag soli, 1 glavica češnjaka

Za meso iz tiblice upotrijebite svinjsko meso bez kosti, najbolje od buta. Narežite ga na komade, otprilike po 50 dag, dobro natrljajte solju i češnjakom, stavite u posudu odgovarajuće veličine, pokrijte čistim ubrusom i držite na hladnom mjest 6 dana. Nakon tog vremena, meso prelijte hladnom vodom i u toj salamuri neka odleži još 6 dana. Tada ga izvadite iz salamure, ocijedite, pa objesite u pušnici i dimite 1 dan hladnim dimom, koji treba da je suh i topao, a nikako prevruć. Najbolji dim za dimljenje je od suh bukovine ili grabovine, koja se smiju gorjeti plamenom (pokrije se suhom piljevinom od toga drveta). Nakon završenog dimljenja, meso pecite u pećnici, uz stalno polijevanje da se ne osuši. U međuvremenu skuhajte slaninu u dosta vode, tako da bude potpuno kuhana (da kroz nju lako prolazi čista pletaća igla) zatim je ocijedite, ohladite i sameljite na stroju za mljevenje mesa. Pečeno meso potpuno ohladite. Tada počnite sa slaganjem u tiblicu (drvenu posudu). Najprije na dno tiblice stavite mljevenu slaninu, zatim meso, pa red mljevevene slanine i tako redom dok sve ne utrošite. Slažite čvrsto, jer u tiblici ne smije biti praznih, tj. zračnih mjesta. Gornji sloj treba da je od mljevene slanine. Zatim tiblicu povežite dvostrukim celofanom, pokrijte drvenim poklopcem i čuvajte na hladnom i zračnom mjestu.

Mast, čvarci i hladetina

""TOPLJENJE MASTI

Svježu slaninu operite, skinite kožice, pa je narežite na kocke, otprilike veličine 2 x 2 cm, ako želite ukusnije čvarke, ili je krupnije sameljite na stroju za mljevenje mesa, ako pak želite da se istopi više mesa. Potom narezanu slaninu stavite u veću posudu ili otvoreni kotao, u koji ste prethodno ulijali malo vode da se prekrije dno. Nikada posude nemojte napuniti do vrha, jer slanina pri topljenju nabubri pa bi se mogla iz posude izliti. Na umjerenoj vatri, uz stalno miješanje, topite mast sve dotle dok ne postane bistra, tj. dok se ne prestane pjeniti i čvarci ne dobiju lijepu rumenu boju. Tada posudu skinite s vatre, kroz cjediljku procijedite mast i sačekajte da se mast staloži. Nakon toga, bistru mast ulijte u emajlirane kante u kojima ćete je čuvati. Kante ne smijete zatvarati dok se mast potpuno ne ohladi. Kante s masti čuvajte na hladnom i zračnom mjestu. Tople čvarke osolite i stavite u pliće posude da se ohlade. Ako želite da mast bude slana, narezanu slaninu posolite 1 sat prije topljenja.

TOPLJENJE SALA

Svježe salo operite, narežite na veće kocke, otprilike 3 x 3 cm, stavite u veću posudu i prelijte mlijekom (1 kg sala 2 dl mlijeka). Na umjerenoj vatri, uz stalno miješanje drvenom kuhačom, topite salo sve dotle dok se mast ne izbistri, tj. prestane pjeniti i čvarci ne dobiju lijepu rumenu boju. Tada posudu skinite s vatre, kroz cjediljku procijedite mast i sačekajte da se mast staloži. Nakon toga bistru mast ulijte u posudu, a kada se ohladi, povežite dvostrukim celofanom i čuvajte na hladnom i zračnom mjestu. Mast koju dobijete od istopljenog sala upotrijebite za pravljenje kolača salenjaka, ili kao namaz na kruh umjesto maslaca.

ČVARCI U MASTI

PRIPREMA svježi čvarci, svinjska mast, sol

Nakon topljenja masti od svježe slanine, ocijeđene čvarke osolite i stavite u veću posudu da se ohlade. Nakon toga ih složite u čiste i suhe staklenke i zalijte otopljenom mašću. Kad se mast u staklenkama potpuno stegne i pobijeli, tada ih povežite dvostrukim celofanom i čuvajte na hladnom i zračnom mjestu. Čvarke konzervirane na ovaj način upotrijebite otopljene 2 – 3 žlice za prelijevanje kuhanih krumpira, žganaca, tjestenine, povrća i drugo.’

""DOMAĆA PAŠTETA OD ČVARAKA

PRIPREMA svježi čvarci, svinjska mast, malo češnjaka, sol, mljevena crvena paprika (slatka)

Nakon topljenja masti od svježe slanine, ocijeđene čvarke potpuno ohladite pa zajedno s očišćenim češnjakom sameljite na stroju za mljevenje mesa. Osolite ih i složite u čiste i suhe staklenke. Mast otopite, dodajte joj mljevenu crvenu papriku, pa izmiješajte da se potpuno sjedini. Prohladenom mašću zalijte mljevene čvarke u staklenkama. Kada se mast potpuno stegne i pobijeli, staklenke povežite dvostrukim celofanom i čuvajte na hladnom i zračnom mjestu. Paštetu od čvaraka koristite kao namaz na kruh, zatim zagrijanu za prelijevanje kuhanog krumpira, žganaca, tjestenine, povrća i slično.

""HLADETINA PRIPREMA

(za 8 osoba) 4 svinjske nogice, 1/2 svinjske glave, 30 dag svinjskih kožica, 1 glavica luka, 1 korijen peršina, 2 mrkve, 2 režnja češnjaka, 1 žlicica papra u zrnu, 1 lovorov list, sol

Nogice, svinjsku glavu i kožice dobro ostružite i operite. Mrkvu, peršin i luk očistite, operite i izrežite na kolutove. U veću posudu stavite meso, nalijte hladnom vodom, dodajte sol, papar i lovor, pa kuhajte na jačoj vatri oko 3 – 4 sata. Kad je meso upola kuhano, tada dodajte povrće. Kad je sve kuhano toliko da se meso odvaja od kostiju, skinite s vatre i juhu ocijedite u drugu posudu. Tada od kostiju, odvojite meso, krupnije narežite na veće kocke i složite u pliću posudu. Kuhano povrće rasporedite između kuhanog mesa. S juhom, s koje ste uklonili masnoću, zalijte meso u posudi i pustite da se potpuno ohladi. Tada hladetinu premjestite u hladnjak i držite do posluženja. Hladetinu možete poslužiti prelivenim hrenom ili je posipajte mljevenom crvenom paprikom i kosanim češnjakom.

Mali savjeti

• Krv za krvavice uzmite dok je još mlaka. Neće se zgrušati ako joj dodate malo vinskog octa.
• Kožu s kuhanog jezika, za priređivanje jetrenjača ili krvavica, najlakše ćete skinuti ako jezik, nakon što ga izvadite iz vode, nekoliko minuta potopite u hladnu vodu.
• Prije prženja, krvavice nabodite čistom pletaćom iglom na 2 – 3 mjesta. Vatra mora biti umjerena, bilo da ih pržite (poklopite ih) ili pečete u pećnici.
• Dimljene kobasice spustite u hladnu, ili samo malo mlaku, vodu, pa ih poklopljene kuhajte na umjerenoj vatri.
• Prije kuhanja, dimljene proizvode (šunku, suho meso i sl.) dobro operite toplom vodom, stavite u dovoljno veliku posudu i zalijte hladnom vodom, tako da bude potpuno pokriveno. Ako primijetite da je voda slana, odlijte je i dodajte svježu toplu vodu. Po potrebi, ovo možete ponoviti nekoliko puta, sve dok meso ne bude umjereno slano.
• Dimljenu šunku možete peći u tijestu ako je preko noći potopite u hladnu vodu, a drugi je dan cijelu omotate tijestom od kojeg se mijesi kruh. Omotač od tijesta treba da je debeo 2 cm, nabodite ga na nekoliko mjesta i pecite u pećnici na umjerenoj vatri oko 4 sata. Šunku potpuno ohladite, a zatim narezanu poslužite.
• Suhu slaninu lakše ćete narezati ako nož zagrijete nad vodenom parom.
• Dimljene proizvode najbolje je objesiti o strop u prostoriji u kojoj ih čuvate.
• Kod domaćih dimljenih mesnih prerađevina mogu nastati greške i kvarenja ako se ne pridržavate točnih uputa prilikom njihovih pripremanja. Zato navodimo neke od njih.
• Slabo izražena boja suhog mesa dimljene šunke nastaje kad se vlažne stavljaju u pušnicu na dimljenje, ili ako je dim isuviše slab.
• Siva boja na prerezu dimljene šunke nastaje kod suviše niskih temperatura u prostorijama za usoljavanje.
• Vanjska plijesan javlja se kad se dimljene prerađevine čuvaju u vlažnim i slabo provjetrenim prostorijama.
• Dimljene šunke postaju meke ako nisu bile dobro usoljene ili su bile isuviše dugo usoljene.
• Pojavu plijesni na dimljenim prerađevinama najlakše ćete odstraniti ako čistu krpu namočite u gust rastvor vode i soli pa njome istrljate mjesta na koja se nahvatala. Na taj način ne samo da ćete od straniti već nahvatanu plijesan već ćete spriječiti da se ona ponovo uhvati.

"" 

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakTayberry – malina ili kupina?
Sljedeći članakDozrijevanje kulena
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.