Cilj je postići rješenja s kojima će poljoprivrednici biti zadovoljni

Budući da su već krenuli pilot projekti komasacije u 5 županija, bio je to povod za razgovor s ravnateljicom Agencije za poljoprivredno zemljište, mr.sc. Blaženkom Mičević.

"" Blaženka Mičević, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište u razgovoru s glavnim urednikom Gospodarskog lista

Što je komasacija ?

U Hrvatskoj prevladavaju mali i usitnjeni posjedi poljoprivrednog zemljišta, koji ne pružaju zadovoljavajuće uvjete za uspješnu i rentabilnu poljoprivrednu proizvodnju, zbog toga je Sabor izglasao Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta. Zakon je objavljen u „Narodnim novinama”, br. 51/15. Komasacijom se male i usitnjene površine poljoprivrednog zemljišta sjedinjuju u veće i uređenije, uređuju putne i kanalske mreže, te sređuju stvarnopravni i drugi odnosi na zemljištu. Komasacija se provodi radi okrupnjavanja posjeda i katastarskih čestica u veće i pravilnije, radi njihovoga ekonomičnijeg iskorištavanja, stvaranja povoljnijih uvjeta za razvoj poljoprivredne proizvodnje, radi osnivanja i izgradnje poljoprivrednih putova, vodnih građevina za melioracije te izvođenja i drugih radova na uređenju zemljišta namijenjenog poljoprivredi.

• Budući da su već u tijeku pilot projekti, možete li opisati u etapama ili koracima kako će izgledati provedba komasacije ?

Nakon što završimo pet pilot projekata koje smo započeli na pet različitih lokacija u Hrvatskoj, (Cerovlje, Udbina, Zdenci, Gundinci i Podturen, op.a.) imat ćemo potpuni uvid koliko se i kako može provoditi komasacija na način koji je propisao postojeći Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta. Nakon što se prihvate Programi komasacije – jednogodišnji i višegodišnji – Agencija će započeti pripremati idejne projekte komasacije za svaku katastarsku općinu iz Programa kojima se pokreće postupak komasacije.

Koliko traje postupak ?

• Koliko će ukupno trajati cijeli postupak od izlaska na teren do konačnog rješenja i upisa novog stanja u katastar ?

Komasacijski postupci traju određeno vrijeme, ali cilj je da poljoprivrednik ne izgubi više od jedne vegetacijske sezone dok traje komasacija. Komasacija je postupak koji ima svoj vremenski tijek, a dio poslova koje u ovom trenutku odrađuje Agencija nisu vidljivi na terenu (izrada idejnih projekata), ali to ne znači da se komasacija ne provodi.

""

Poljoprivrednici ne sudjeluju financijski

• Koliko su sami poljoprivrednici uključeni u postupak ?

Poljoprivrednici u komasaciji sudjeluju kroz Odbor sudionika komasacije. Na taj način imaju izravan uvid u raspodjelu zemljišta na području na kojem se provodi komasacija. Istodobno svaki se poljoprivrednik, nekoliko puta, pojedinačno poziva kako bi se s njim proveo postupak komasacije za njegov posjed. Bitno je naglasiti da uključeni poljoprivrednici u postupku komasacije u svim radnjama u vezi s komasacijom ne plaćaju pristojbe. Izvori financiranja su planirani uglavnom iz Mjera programa ruralnog razvoja, državnog proračuna, i donacija.

• Kad se očekuju izmjene Zakona o komasaciji i natječaj za Mjeru 4.3.2 ?

Izmjene zakona su moguće nakon što završimo pilot projekte komasacije. Za sve što uočimo da nije moguće provesti, odnosno da otežava postupak provođenja komasacije svakako ćemo predložiti Ministarstvu poljoprivrede da taj dio promijeni. Što se tiče natječaja iz Programa ruralnog razvoja, jedinice lokalne samouprave moći će se javiti na Mjeru 4.3.2. nakon što dobiju rješenje o početku komasacije i nakon što natječaji za tu mjeru budu raspisani.

• I država je mogući kupac zemljišta u postupku komasacije ?

Praksa u drugim zemljama pokazuje kako je i to jedan od postupaka okrupnjavanja i načina rješavanja imovinsko pravnih odnosa u provođenju komasacije.

• Što ako vlasnik zemljišta ne bude zadovoljan predloženim rješenjem ?

Cilj komasacije je pronaći rješenje s kojim će svi poljoprivrednici biti zadovoljni. Taj se cilj mora ostvariti.

Prethodni članakKako obnoviti zapušteni nasad lijeske?
Sljedeći članakNewsletter 8/2016
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
Goran Beinrauch, dipl. ing. agr. Glavni je urednik u Gospodarskom listu u kojem uređuje rubrike održiva poljoprivreda, agroekonomika, povrćarstvo, voćarstvo, vinogradarstvo, zaštita bilja, nove tehnologije i dr. Rođen je 1976.g. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, te XI. gimnaziju. Na Agronomskom fakultetu u Zagrebu diplomirao je na smjeru vrtlarstvo i oblikovanje pejzaža. Na Agronomskom fakultetu je trenutno i doktorand na poslijediplomskom studiju Poljoprivredne znanosti. Desetak godina bavio se uzgojem ukrasnog bilja u vlastitom rasadniku, a radio je i u poljoljekarni kao agronom - savjetnik. U Gospodarskom listu radi od 2010. godine, a glavni je urednik od 2015. godine i producira sadržaje stručne tematike u tiskanim, ali i digitalnim formatima. Od 2014.godine je i tajnik Društva agrarnih novinara Hrvatske. Organizator je i moderator na stručnim skupovima (seminari, konferencije, kongresi...) te panel raspravama, fokus skupinama i radionicama, a sudjeluje i koordinira u raznim nacionalnim i europskim projektima o poljoprivrednoj proizvodnji.