Hrana se oduvijek, a tako će biti i dalje, najvećim dijelom proizvodila u ruralnim područjima bez obzira na razvoj globalne proizvodnje. Želja za dodavanjem dodatne vrijednosti proizvodima kao i poboljšanje njihovog plasmana potaknule su u mnogim zemljama proizvođače na razvoj različitih lokalnih prehrambenih mreža i kratkih lanaca opskrbe – seljačkih tržnica, raznih prodajnih manifestacija, organiziranja izravne prodaje na gospodarstvima, sustava narudžbi i dostava hrane do kupaca, pokretnih trgovina i sl.

Na ovim prostorima su se neki od kratkih lanaca opskrbe održali desetljećima, a neki u zadnje vrijeme doživljavaju svoj procvat razvojem raznih IT tehnologija (i uslijed koronakrize) i donekle fleksibilnijim zakonskim uvjetima. Sektor lokalne proizvodnje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda donosi brojne gospodarske, okolišne i društvene koristi jer osigurava poljoprivrednicima veći udio dodane vrijednosti u cijeni njihovih proizvoda, osnažuje lokalno gospodarstvo, smanjuje emisiju stakleničkih plinova nastalu dugačkim prijevozom hrane, razvija sustav sigurnosti prehrambenih proizvoda proizvedenih na obiteljskim gospodarstvima, svim stanovnicima osigurava pristup kvalitetnoj i zdravoj prehrani, pomaže održivosti malih poduzeća i gospodarstava itd.  No, bez obzira na svoje prednosti i koristi ovaj sektor još uvijek nailazi na mnogobrojne prepreke i probleme.

Izravna prodaja u sklopu velikih trgovačkih centara

Lokalni i regionalni proizvodi

Politika ruralnog razvoja EU prepoznaje i potiče kratke lance opskrbe, ali je na svakoj zemlji članici da to provede na svom području. Regionalna i lokalna uprava i samouprava može također svoja sredstva usmjeriti u razvoj ovog sektora – razvoj lokalne i regionalne proizvodnje i prodaje koju velik dio potrošača razumije, a različite organizacije na terenu uz pomoć stručnjaka i djelatnika raznih službi i uprava mogu to razvijati.

Za pojam „lokalno“ možemo reći da određuje udaljenost mjesta proizvodnje od mjesta prodaje. Ta udaljenost može varirati i uvelike ovisi o pojedinom području pa se tako u nekom gušće naseljenom prigradskom području u krugu od  50-ak kilometra može naći dovoljno potencijalnih kupaca, dok se u istom krugu u nekom rijetko naseljenom području ne može naći gotovo niti jedan potencijalni kupac. U mnogo zemalja se često taj pojam odnosi na bilo koji prehrambeni proizvod koji poštuje osnovna načela kratkih lanaca opskrbe:

  • što kraća udaljenost između proizvođača i potrošača
  • što manje posrednika
  • što jača komunikacija između proizvođača i potrošača, jer „priča“ vezana uz pojedini proizvod mu daje vrijednost te razvija dugoročnu sklonost kupnji upravo tog proizvoda

Pojam „regionalno“ koristi se najčešće za promociju i prodaju prehrambenih proizvoda kupcima iz drugih područja ili posjetiteljima i turistima koji u tom području trenutno borave.

Lokalna proizvodnja i prodaja mliječnih proizvoda

Veliki dio poljoprivrednih proizvođača koji su čuvari našeg ruralnog prostora, tradicije i običaja, među kojima su i naši mali sirari oduvijek svoje proizvode prodaju kroz neke od uhodanih kratkih lanaca opskrbe na ovim našim područjima. Najčešći oblici kratkih lanaca opskrbe kod nas u sektoru mljekarstva su prodaja na kućnom pragu, prodaja na tržnicama, raznim sajmovima i drugim manifestacijama, prodaja u lokalnim dućanima i ugostiteljskim objektima te dostava krajnjim potrošačima, odnosno kupcima.

Da bi što veću prodaju ostvarili na kućnom pragu, mali sirari su udruženi u udruge koje uz pomoć stručnih osoba iz javnog i državnog sektora te uz pomoć lokalne uprave i regionalne samouprave organiziraju i osmišljavaju različite projekte kako bi razvili ovaj sektor lokalne proizvodnje i potrošnje kroz kratke lance opskrbe. U tom smislu su pokrenute ceste sira koje služe za promociju i privlačenje potrošača. Tako imamo dobro organiziranu i turistički označenu cestu sira Karlovačke županije, zatim cestu sira Primorsko goranske županije, itd.

Oznaka za cestu sira

Cesta sira zagrebačke regije osmišljena je kao virtualna cesta sira, pa se tako može virtualno prošetati po siranama koje se na njoj nalaze. U tijeku je nadogradnja s novim siranama koje su u međuvremenu niknule na području Zagrebačke županije.

Cesta sira Zagrebačke županije

U smislu razvoja lokalne proizvodnje i potrošnje, osim prodaje na kućnom pragu i na tržnicama još se nastoji organizirati više različitih prodajnih manifestacija i promocija u velikim gradovima ali i svim drugim naseljima diljem države.

Kako dalje?

Treba poduzeti na svim razinama sve što je moguće da se olakša pristup proizvođačima na sva lokalna kao i regionalna tržišta, da se širiti znanje u svim smjerovima o važnosti takve proizvodnje i potrošnje, da se omoguće i stvore različiti strukturni uvjeti za provedbu kratkih lanaca opskrbe, da se proizvođači na različite načine umreže i zajedno nastupaju, da se na sve moguće načine educiraju i privuku potrošači pri čemu mediji mogu odigrati vrlo veliku ulogu.

Izložbeni prostor na jednoj od manifestacija

I svima nama bi pokretanje i razvoj ovog sektora trebao biti zajednički cilj (od svih uprava kako lokalnih, regionalnih tako i državnih i javnih, ali i medija i turističkih, obrazovnih, zdravstvenih i inih djelatnika koji na bilo koji način sudjeluju u edukaciji ili prehrani stanovništva).

Svatko tko malo dublje razmišlja shvatit će da je važno da naš proizvođač zaradi nešto na svojoj zemlji, da novac od poreza i drugih davanja ostane našim ljudima da mogu dalje stvarati novi proizvod, da ostanu na toj našoj zemlji, da nam ruralni prostor ne ostane prazan, da ne zaraste, da nam na kućni prag ne dođu divlje životinje, da nas požari potpuno ne unište… Moramo svi o tome promišljati i pokušavati što više pomoći.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2015. do 2019. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPOZIV – fokus grupe za mljekarski sektor
Sljedeći članakBesplatno cijepljenje životinja
Avatar
Rođena je u Splitu, a nakon završene srednje ugostiteljske škole u Sinju 1990. godine upisuje se na Agronomski fakultet u Zagrebu, smjer stočarstvo gdje je diplomirala 1997. godine. Od 1999. godine radi kao stručni savjetnik za stočarstvo u Savjetodavnoj službi u Velikoj Gorici, a usko se specijalizirala za preradu mlijeka na poljoprivrednim gospodarstvima. Također je veliki dio svog vremena i rada posvetila udrugama proizvođača. OSOBNI PODACI Ime i prezime: Anđelka Pejaković Datum rođenja: 12. 10. 1970. Mjesto rođenja: Split RADNO ISKUSTVO 02. 06. 2014. – do danas, Savjetodavna služba 05. 07. 2012. – 01. 06. 2014. Poljoprivredna savjetodavna služba (od 05.07.2012. do 06.05.2013. na dužnosti pomoćnice ravnateljice PSS) 01. 01. 2011. – 04. 07. 2012, HPK, Javna poljoprivredna savjetodavna služba 15. 09. 1999. – 31.12.2010., Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, savjetnik 15. 03. 1998. – 06.05. 1999., BETA COMMERCE d.o.o., voditelj marketinga ŠKOLOVANJE Listopad 1990 - rujan 1997, Zagreb, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, zvanje: diplomirani inženjer agronomije – smjer stočarstvo Rujan 1984 – lipanj 1988, Sinj, CUO Sinj, Ugostiteljsko turistička škola, zanimanje: samostalni konobar Rujan 1977 – lipanj 1984, OŠ Han USAVRŠAVANJE godina, mjesto, ustanova, područje 2000. Zagreb - Sljeme, Agronomski fakultet i HZPSS, Uvjerenje o pohađanju tečaja „Proizvodnja i korištenje travnjaka“ 2000. Stubičke toplice, HZPSS, Potvrda o završenom temeljnom tečaju za poljoprivredne savjetnike 2001. Zagreb - Sljeme, Agronomski fakultet i HZPSS, Uvjerenje o pohađanju tečaja „Proizvodnja i korištenje krmnog bilja na oranicama“ 2004. Stubičke toplice, HZPSS, Potvrda o završenom tečaju savjetničkih metoda i vještina 2004. Sv. Ivan Žabno, Veepro Holland, Certifikat o završenom međunarodnom tečaju „Menagement mliječnih farmi“ 2005. Vrbovec, Agronomski fakultet i HZPSS, Certifikat za uspješno završen praktični i teoretski program „Higijena proizvodnje mlijeka i kontrola ispravnosti muznih uređaja“ 2006. Zagreb, Agronomski fakultet i Zagrebačka županija, Certifikat za uspješno završen i položen teoretski i praktični program „Proizvodnja sira na OPG-u“ 2007. Karlovac, HZPSS i Agronomski fakultet, Certifikat za uspješno završen i položen teoretski i praktični program „Specijalno sirarstvo“ 2010. Zagreb, Savez Udruga malih sirara RH „SirCro“, Potvrda o završenom tečaju Dobre higijenske prakse u preradi mlijeka na OPG-ima 2011. Karlovac, Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, potvrda o stručnom usavršavanju „Andragoški modeli podučavanja“ OSOBNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI 1999. vozačka dozvola B kategorije 2001. osposobljena za obavljanje UO svinja STRANI JEZICI Poznavanje engleskog jezika RAČUNALNE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Svakodnevno korištenje Interneta i Microsoft Officea (Word, Excel, PowerPoint) OSTALE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI (socijalne, organizacijske, tehničke i sl.) Timski rad, organizacija raznih događanja, izrada raznih kataloga i brošura, mogućnost održavanja praktičnih radionica iz područja sirarstva. DODATNE INFORMACIJE 2001. objavila Brošuru "Uzgoj svinja na otvorenom" 2006. položen državni stručni ispit 2008. dobila Priznanje HZPSS za izvanredni stručni i organizacijski uspjeh u poljoprivrednom savjetodavstvu 2015. dobila priznanje Savjetodavne službe za izvanredni stručni i organizacijski uspjeh u poljoprivrednom savjetovanju • Sudjeluje kao vanjski predavač u obrazovanju odraslih za zanimanje mljekar-sirar. • Sudjeluje u provođenju projekta „Ceste sira Zagrebačke regije” kao voditelj projekta. • Sudjeluje u provođenju projekta „Očuvanja proizvodnje tradicionalnih zagrebačkih proizvoda - svježeg kravljeg sira i vrhnja te zaštita robne marke “ZG Sirek” kao koordinator projekta. • Sudjelovala u projektu: IPA Componenta IV – Ljudski potencijali – Modernizacija programa obrazovanja odraslih za zanimanje mljekar-sirar. • Sudjeluje i završila više lokalnih projekata za sirarske i uzgojne Udruge Grada Zagreba i Zagrebačke županije. • Jedan od autora “Vodiča dobre higijenske prakse za proizvodnju mliječnih proizvoda na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima”. • Sudjelovala na više radionica i savjetovanja (Savjetovanje malih sirara, Uloga cjeloživotnog obrazovanja u zapošljavanju seoskih žena u prehrambenom sektoru, Simpozij mljekarskih stručnjaka, Konferencija o sigurnosti hrane, Savjetovanje ovčara i kozara, Best praktices in cattle, sheep and goat production ensuring market access for small scale farmers for Central and Eastern Europen Countries, Europska budućnost hrvatskog poljoprivrednika, The role of agricultural advisory in the new CAP reform, itd.) • Sudjeluje posljednjih 10 godina kao predavač na raznim stručnim predavanjima i skupovima. • Organizator dvadesetak stručnih putovanja za poljoprivrednike u zemlji i inozemstvu. • Sudjelovala na više stručnih, studijskih putovanja u inozemstvu. • Član nekoliko Povjerenstava na državnoj i lokalnoj razini. • Sudjelovala u osnivanju i radu nekoliko strukovnih Udruga (tajnik 2 sirarske Udruge i Saveza) Udana i supruga dvoje djece.