Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) uvodi Program kreditiranja razvoja gospodarstva te nove načine podjele rizika s ciljem poticanja novih investicija u hrvatskom gospodarstvu. Program kreditiranja razvoja gospodarstva HBOR je uveo u suradnji s Vladom, Hrvatskom narodnom bankom i poslovnim bankama, a riječ je o kreditnom potencijalu od osam milijardi kuna. Predsjednik Uprave Anton Kovačev predstavio je novi Program i novi način provedbe kreditiranja poduzetničkih projekata kroz podjelu rizika HBOR-a i poslovnih banaka.

Na predstavljanju su prisustvovali ministar financija Slavko Linić, ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras te predsjednik Uprave HAMAG Investa Darko Liović. 

Krediti su namijenjeni za podmirenje obveza prema vjerovnicima, a do 30% kredita može se koristiti i za izmirenje obveza prema financijskim institucijama.

Manje kamatne stope

Za dodjelu kvota kredita HBOR-a, poslovne banke će sudjelovati na aukcijama te će se njihove ponude rangirati prema visini ponuđene kamatne marže. Dio kredita iz sredstava HBOR-a odobravat će se u kunama uz kamatnu stopu od 1,8 posto godišnje. Poslovne banke će svoj dio kredita odobravati u kunama ili u kunama uz valutnu klauzulu, a kamatna stopa bit će u visini fiksne marže ponuđene na aukciji i uvećane za referentnu kamatnu stopu; prinosi trezorskih zapisa s rokom dospijeća 364 dana za kunske kredite ili 12-mjesečni EURIBOR za kredite s valutnom klauzulom.

Rok otplate do tri godine

Krediti će se odobravati uz rok otplate do 3 godine uključujući poček do godine dana. Rok korištenja kredita je do 6 mjeseci po zaključenju ugovora o kreditu, te je također moguće i mostno kreditiranje. 

Podjela rizika

Podjela rizika provodit će se u suradnji s poslovnim bankama putem postojećih kreditnih programa HBOR-a. Za male i srednje poduzetnike HBOR kreditira i preuzima rizik do 40% iznosa ukupnog kredita uz jamstvo HAMAG Investa u iznosu od 80% glavnice kredita. Poslovna banka kreditira i preuzima rizik do 60% iznosa ukupnog kredita uz instrumente osiguranja uobičajene u bankarskom poslovanju. Novi način financiranja namijenjen je poduzetnicima koji novim ulaganjima pridonose povećanju zaposlenosti, izvoza, ostvarenju veće dodane vrijednosti i jačanju konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu i to u sektorima – poljoprivrede, prerađivačke industrije, turizma, te u sektoru vezanom uz projekte obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Podjela rizika za velike investicijske projekte provodit će se također u suradnji s poslovnim bankama putem postojećih kreditnih programa. U slučaju velikih investicija HBOR će kreditirati i preuzeti rizik do 50% iznosa ukupnog kredita, a poslovna banka kreditirat će i preuzeti rizik od najmanje 50% iznosa ukupnog kredita. U ovom modelu kamatna stopa ukupnog kredita bit će ponderirani prosjek kamatnih stopa izravnog kredita HBOR-a i kredita poslovne banke.

Investicijski ciklus – preduvjet gospodarskog oporavka

Osim za investicijska ulaganja HBOR će preuzimati 50 posto rizika uz jamstvo HAMAG Investa i prema programu namijenjenom za pripremu proizvodnje. Kroz preuzimanje dijela rizika HBOR želi potaknuti poslovne banke na povećanje kreditnih plasmana u sektor gospodarstva te na taj način pokrenuti investicijski ciklus koji je preduvjet gospodarskog oporavka. Predsjednik uprave HBOR-a Anton Kovačev naglasio je da će se kvote kredita dodjeljivati na aukcijama, dio koji će osigurati HBOR imat će kamatu 1,8 posto, a bankarske kamate neće biti veće od prinosa jednogodišnjih trezorskih zapisa ili Euribora za eurske kredite. Uz spomenutih 8 milijardi kuna HBOR će ove godine plasirati i 7 milijardi kuna redovnih sredstava. “Čim se iskoriste kvote za ovu godinu, Vlada će pripremiti nove programe”, istakao je ministar Linić.

Prethodni članakKako do sredstava IPARD programa
Sljedeći članakKrem juha s pršutom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.