U Hrvatskom saboru sredinom ožujka izglasan je Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu. – Naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva nailazila su na brojne prepreke koje su kočile njihovo poslovanje i razvoj. Sada smo izradili zakon isključivo za njih, koji im daje kvalitetne temelje za buduće poslovanje, omogućuje sigurniji razvoj proizvodnih kapaciteta i usluga, a što je možda i najvažnije, otvara jednostavniji pristup potporama iz EU fondova i bankarskim kreditima te jamči ostvarivanje nekih prava iz drugih zakona, poput zakupa državnog zemljišta. Zakon će spriječiti “muljanja” s obzirom da su mnogi zlorabili naziv OPG, a sada će se znati tko ima kakve resurse i što sve i koliko može ponuditi tržištu. izjavio je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić nakon izgasavanja novog zakona.

Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu objavljen je u Narodnim novinama br. 29/18., i u primjeni je od 5. travnja 2018. godine.

Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu predstavlja značajnu novost u hrvatskom pravnom sustavu te se istim utvrđuju uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti koje se obavljaju na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu kao organizacijskom obliku, način i uvjeti za upis u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, odgovornost, prava i obveze nositelja OPG-a i članova OPG-a, te se utvrđuju nadležna tijela i nadzor u primjeni ovog Zakona.

Kako da do sada nije bio donesen ni jedan propis koji na jednom mjestu regulira prava i obveze OPG-a, bilo je nužno donošenje Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu kako bi se istim kao posebnim propisom utvrdili uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede i s njom povezanih dopunskih djelatnosti koje se obavljaju na OPG-u kao organizacijskom obliku gospodarskog subjekta fizičke osobe. S obzirom da do donošenja Zakona o OPG-u isti nisu mogli stjecati prava i obveze odnosno biti stranka u postupku nego je to uvijek fizička osoba – nositelj OPG-a, a budući da nisu postojali jasni razlikovni uvjeti za obiteljska poljoprivredna gospodarstva, pojedine institucije, pogotovo investicijske banke, često ne prepoznaju OPG kao poduzetnički i gospodarski subjekt i organizacijski oblik. Stoga je navedenim zakonom definiran OPG kao prepoznatljiv i prihvaćen organizacijski oblik poljoprivrednika u kojem se obavljaju gospodarske djelatnosti poljoprivrede sa svrhom ostvarivanja dohotka ili dobiti proizvodnjom i prodajom proizvoda ili pružanjem usluga na tržištu. Zakon definira veći broj pojmova, no za njegovu primjenu posebno su važni pojmovi: obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, djelatnost poljoprivrede, pomoćne djelatnosti u poljoprivredi, dopunske djelatnosti na OPG, zemljište, stoka, obiteljsko kućanstvo, nositelja OPG-a. Naime, OPG je organizacijski oblik gospodarskog subjekta poljoprivrednika fizičke osobe koji radi stvaranja dohotka samostalno i trajno obavlja djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti, a temelji se na korištenju vlastitih i/ili unajmljenih proizvodnih resursa te na radu, znanju i vještinama članova obitelji.

Nadležnosti u primjeni Zakona o OPG-u

Nadležno tijelo za provedbu Zakona o OPG-u je Ministarstvo poljoprivrede, dok je provedbeno tijelo u provedbi istoga Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Agencija za plaćanja za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju vodi Upisnik OPG-ova kao javnu službenu evidenciju u elektroničkom obliku koja sadržava vjerodostojne i ažurirane podatke o subjektima upisa, fizičkim osobama u organizacijskom obliku OPG-a za koje je upis u Upisnik OPG-ova propisan ovim Zakonom. Također Agencija za plaćanja u okviru prenesenih javnih ovlasti kao jedinstveno javno tijelo vodi upravni postupak vezan uz upis OPG-a u Upisnik OPG-ova te obavlja i druge upravne i administrativne poslove radi evidentiranja podataka o OPG-u u Upisnik OPG-ova.

Uvjeti za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede

Fizička osoba koja ima prebivalište na teritoriju Republike Hrvatske može radi ostvarivanja dohotka ili dobiti proizvodnjom i prodajom proizvoda ili pružanjem usluga na tržištu obavljati samostalno gospodarske djelatnosti poljoprivrede u organizacijskom obliku OPG-a, time da fizička osoba koja ima prebivalište na teritoriju druge države članice Europske unije ili Europskog gospodarskog prostora te Švicarske Konfederacije, ako ima pravo korištenja proizvodnih resursa na teritoriju Republike Hrvatske, može u Republici Hrvatskoj obavljati gospodarsku djelatnost poljoprivrede u organizacijskom obliku OPG-a. Trajno obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede u organizacijskom obliku OPG-a podrazumijeva samostalno obavljanje tih djelatnosti unutar jedne kalendarske godine neovisno o budućem trajanju, time da se neovisno o sezonskom karakteru poljoprivrede, organizacijski oblik i/ili status OPG-a ne može stjecati radi sezonskog obavljanja pojedinih poljoprivrednih djelatnosti. Uvjet za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede u organizacijskom obliku OPG-a je posjedovanje i korištenje proizvodnih resursa u poljoprivredi, i to zemljišta za bilinogojstvo odnosno posjedovanje stoke za stočarstvo odnosno posjedovanje i raspolaganje potrebnim proizvodnim resursima i/ ili korištenje stručnih znanja i/ili vještina ako su propisani za pojedinu djelatnost. OPG kao organizacijski oblik mora radi osiguravanja sljedivosti poljoprivrednih proizvoda obavljati gospodarsku djelatnost poljoprivrede korištenjem proizvodnih resursa koji su upisani u Upisnik OPG-ova gdje je OPG dužan u Upisnik OPG-ova upisati vlastite ili unajmljene proizvodne resurse kojima raspolažu nositelj OPGa i/ili članovi OPG-a temeljem vlasništva, posjeda, suglasnosti ili ugovornog odnosa.

""

Posebni uvjeti za obavljanje dopunske djelatnosti OPG-a

Fizička osoba može u organizacijskom obliku OPG-a obavljati sljedeće dopunske djelatnosti:
– proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na OPG-u
– proizvodnju neprehrambenih proizvoda i predmeta opće uporabe na OPG-u
– pružanje ugostiteljskih, turističkih i ostalih usluga na OPG-u i
– pružanje ostalih sadržaja i aktivnosti na OPG-u.
OPG može može obavljati samo one gospodarske djelatnosti poljoprivrede, odnosno samo one dopunske djelatnosti OPG-a za koje ispunjava propisane uvjete i koje ima upisane u Upisnik OPG-a.

Odabir organizacijskog oblika OPG-a

Fizička osoba koja zbog samostalnog obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede ima ekonomsku veličinu gospodarstva veću od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3000 eura i/ili koja je po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit sukladno posebnim propisima, ako odabere organizacijski oblik OPG-a, mora se upisati u Upisnik OPG-ova. Fizička osoba može odabrati organizacijski oblik OPG-a za obavljanje gospodarske djelatnosti poljoprivrede kao glavne ili dopunske djelatnosti, odnosno odabrati zanimanje poljoprivrednik kao glavno ili dodatno zanimanje, s tim da ne može istodobno imati prijavljen obrt za obavljanje poljoprivredne djelatnosti prema posebnom zakonu i OPG.

Pojavni oblici OPG-a

Sukladno Zakonu razlikujemo OPG s jednim članom te zajednički OPG. Nositelj OPG-a koji nema članove obiteljskog kućanstva te je ujedno jedini član OPG-a može prilikom upisa u Upisnik OPG-ova odrediti privremenog nositelja OPG-a za slučaj potpunoga gubitka radne, odnosno poslovne sposobnosti ili za slučaj smrti i to iz redova krvnih srodnika u pravoj i/ili pobočnoj liniji ili slobodnim odabirom pojedine osobe uz njezin pristanak. Dvije ili više fizičkih osoba koje su obiteljski povezane, a ne žive u istom obiteljskom kućanstvu radi učinkovitijeg obavljanja gospodarske djelatnosti poljoprivrede mogu osnovati zajednički OPG gdje se njihovi međusobni odnosi uređuju ugovorom o ortaštvu. OPG posluje pod zajedničkom nazivom, a fizičke osobe koje su sunositelji OPG-a smatraju se članovima OPG-a. Ako fizička osoba pristupi u zajednički OPG ili istupa iz zajedničkog OPG-a, obavljanje djelatnosti OPG-a se nastavlja.

Rad na OPG-u

Gospodarsku djelatnost poljoprivrede i s njom povezane dopunske djelatnosti na OPG-u može obavljati nositelj OPGa samostalno i kao poslodavac, time da radom na OPG-u članovi OPG-a i radnici mogu ostvarivati prava i obveze iz radnog odnosa ako ta prava ne ostvaruju po drugoj osnovi. Nositelj OPG-a i članovi OPG-a koji obavljaju gospodarsku djelatnost poljoprivrede kao jedino ili glavno zanimanje upisom u Upisnik OPG-ova su obveznici mirovinskog i zdravstvenog osiguranja sukladno posebnim propisima.

Zapošljavanje na OPG-u

Radniku se priznaje svojstvo osiguranika za vrijeme trajanja radnog odnosa za nositelja OPG-a kao poslodavca ili za vrijeme sezonskog obavljanja poslova za nositelja OPG-a kao poslodavca. Nositelj OPG-a kao poslodavac može s radnikom sklapati ugovor o sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi sukladno posebnom propisu kojim se uređuje poticanje zapošljavanja.

Pomoć članova kućanstva i članova obitelji u radu na OPG-u

Nositelju OPG-a u obavljanju svih poslova gospodarske djelatnosti poljoprivrede, pomoćnih i dopunskih djelatnosti OPG-a mogu pomagati članovi obiteljskog kućanstva, bez obveze zasnivanja radnog odnosa, a što uključuje i obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi sukladno posebnom propisu kojim se uređuje poticanje zapošljavanja.

Pružanje usluga na OPG-u

OPG pruža usluge u poljoprivredi ili usluge u okviru upisane dopunske djelatnosti OPG-a. Pri pružanju usluga korištenjem radnih strojeva i alata mogu sudjelovati nositelj OPG-a, članovi OPG-a i radnici na OPG-u. Pri pružanju turističkih i ugostiteljskih usluga na OPG-u te pružanju ostalih sadržaja i aktivnosti na OPG-u mogu sudjelovati nositelj OPG-a, članovi OPG-a, članovi obiteljskog kućanstva i radnici na OPG-u.

Prodaja vlastitih proizvoda OPG-a

Vlastite poljoprivredne proizvode proizvedene na OPG-u krajnjem potrošaču ili kupcu/otkupljivaču mogu prodavati nositelj OPG-a, članovi OPG-a i radnici na OPG-u. OPG prodaje vlastite poljoprivredne proizvode proizvedene na OPG-u:
– prodajom na veliko registriranim fizičkim i pravnim osobama koje neposredno otkupljuju poljoprivredne proizvode za preradu ili daljnju prodaju (neposredno na OPG-u ili na mjestima organiziranog otkupa) te prodajom na tržnicama na veliko
– izravnom prodajom maloprodajnim objektima koji izravno opskrbljuju krajnjeg potrošača (uključujući i ugostiteljske objekte) i
– izravnom prodajom kroz kratke lance opskrbe krajnjih potrošača kao što je prodaja na malo izvan prodavaonica poput prodaje na štandovima i klupama na tržnicama na malo i izvan tržnica na malo, pokretne prodaje, prodaje na daljinu putem oglasa u medijima uz dostavu potrošaču, prodaje putem automata OPG-a, prodaje na prostoru i objektima OPG-a, prodaje na kiosku OPG-a i prigodne prodaje na sajmovima, izložbama, priredbama, izletištima te na štandovima unutar trgovačkih centara, ustanova i slično.
OPG nije dužan isticati početak i završetak radnog vremena OPG-a, niti prilikom prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u. Nositelj OPG-a obvezan je voditi evidenciju o proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u i evidenciju o pruženim uslugama OPG-a te o tome izvještavati Agenciju za plaćanja.

""

Osobe na OPG-u

Osobe na OPG-u su: član OPG-a, nositelj OPG-a te privremeni nositelj OPG-a. Član OPG-a može biti punoljetna i poslovno sposobna osoba koja je član obiteljskog kućanstva i/ili član obitelji. Nositelj OPG-a je fizička osoba član OPG-a koja se u svojstvu odgovorne osobe vodi u Upisniku OPG-ova, time da može biti nositelj u samo jednom OPG-u, odnosno ne može biti član OPG-a u drugom OPG-u. Privremeni nositelj OPG-a prema volji nositelja OPG-a koji je samac i koji ga je odredio da dobrovoljno i privremeno vodi skrb o resursima OPG-a.

Promjene na OPG-u koje se prijavljuju u upisnik OPG-ova

To su sljedeće promjene:
– odabir novog nositelja OPG-a,
– promjena nositelja OPG-a,
– prijava aktivnosti privremenog nositelja OPG-a,
– promjene članova OPG-a,
– promjene u zajedničkom OPG-u
– ostale promjene na OPG-u.

Odgovornost za obveze OPG-a

Za obveze koje nastaju u obavljanju gospodarske djelatnosti poljoprivrede odgovara nositelj OPG-a cjelokupnom svojom imovinom, time da se ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv nositelja OPG-a ne može provesti na dijelu poljoprivrednih resursa upisanih u Upisnik OPG-ova koji su nužni za obavljanje njegove gospodarske djelatnosti poljoprivrede, ako mu je ta djelatnost glavni izvor sredstava za život, te u onim stvarima i pravima na kojima se protiv njega ne bi mogla provesti kad ne bi obavljao gospodarske djelatnosti poljoprivrede. Ovrha radi ostvarenja novčane tražbine protiv nositelja OPG-a i članova OPGa ne može se provesti na nekretnini koja je u vlasništvu nositelja OPG-a i članova OPG-a, a u kojoj ovršenik stanuje u opsegu nužnom za zadovoljavanje osnovnih stambenih potreba ovršenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.

Odjava OPG-a

OPG može prestati obavljati gospodarsku djelatnost poljoprivrede:
a) odjavom po odluci nositelja OPG-a
b) odjavom zbog propasti resursa OPG-a.
Odjava OPG-a prijavljuje se Agenciji za plaćanja koja o tome donosi rješenje, a po izvršnosti rješenja upisuje odjavu OPG-a u Upisnik OPG-ova. Po izvršnosti rješenja prestaju prava i obveze nositelja OPG-a stečena temeljem ovoga Zakona.

Promjena organizacijskog oblika i/ili statusa OPG-a po sili zakona

Organizacijski oblik OPG-a prestaje po sili zakona:
1. smrću nositelja OPG-a, ako nasljednici ne nastave djelatnosti OPG-a
2. ako nasljednici nositelja OPG-a propuste rok za prijavu promjene nositelja OPG-a
3. ako nadležno tijelo utvrdi da je promjena nositelja OPG-a prijavljena na temelju nevjerodostojnih isprava i
4. pravomoćnošću rješenja nadležnog suda o zaključenju stečajnog postupka.
Status OPG-a mijenja se po sili zakona:
1. ako nadležno tijelo utvrdi da su istupanjem člana OPG-a prestali postojati uvjeti za obavljanje dopunske djelatnosti i
2. ako nadležno tijelo naknadno utvrdi da je dopunska djelatnost prijavljena na temelju nevjerodostojnih isprava.
Do stupanja na snagu provedbenih Zakona ostaju na snazi propisi doneseni na temelju propisa kojim se određuju ciljevi i mjere poljoprivredne politike:
– Pravilnik o dopunskim djelatnostima na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (»Narodne novine«, br. 76/14.) i
– Pravilnik o prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu (»Narodne novine«, br. 76/14. i 82/14. – ispravak).

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakGrinja kineskog vučca – novi štetnik u Hrvatskoj
Sljedeći članakPrilog broja: Isplativ uzgoj jagoda
Alan Vajda, mag. iur
Rođen je 1967. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i jest član raznih nacionalnih odbora, radnih skupina, s bogatim radnim iskustvom. Autor je nekoliko stručnih radova i članaka, te suradnik u Gospodarskom listu. Rođen je 7. travnja 1967. godine u Zagrebu gdje završava Ekonomski obrazovni centar "Boris Kidrič" (srednja stručna sprema - IV stupanj stručne spreme - ekonomist za računovodstveno - financijske poslove), te Pravni fakultet u zagrebu (visoka stručna sprema - VII stupanj stručne spreme - diplomirani pravnik). MEĐUNARODNO ISKUSTVO Član europske mreže za razmjenu podataka između institucija koje se bave stručnim usavršavanjem u pravosuđu pri Vijeću Europe tzv. Lisabonska mreža (2002. - 2003.) Član pregovaračkog tima Vlade Republike Hrvatske za pregovore s Europskom unijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (2001. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije pod nazivom Cards 2001, a koji je namijenjen centru za stručno usavršavanje sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (2002. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije - sudstvo i pravo pod nazivom Obnova 1999. Voditelj projekta Europske komisije Potpora europske komisije sudstvu u području pružanja pravnih savjeta, sudskog sustava i postupanja s predmetima pod nazivom obnova 2000. (2001. - 2002.) Član odbora stručnjaka Vijeća Europe za suradnju na području informacijske tehnologije i prava (cj-it), strasbourg, republika francuska (2001. - 2002.). Član SECI radne skupine u sklopu pregovora o ugovoru o suradnji za sprječavanje i suzbijanje prekograničnog kriminala, Bukurešt, Rumunjska (1998. - 2000.) Član radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT , namijenjenog procjeni učinaka propisa od strane Hrvatske poslovne zajednice (2008. – 2009.) Trener za potrebe aktivnih mjera politike zapošljavanja za potrebe tržišta rada u sklopu IPA projekta Europske unije s ciljem stvaranja centra tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (2011. - 2012.) Zamjenik člana radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT II namijenjenog provedbi ekonomske procjene učinaka propisa i poboljšanju informiranosti hrvatske poslovne zajednice (2013.- ) Sudionik projekta Europske komisije o europskom socijalnom dijalogu (PEGASE), Brisel (2011. – 2012.) SUDJELOVANJE U RADU DRŽAVNIH INSTITUCIJA Član Nacionalnog odbora Vlade Republike Hrvatske za Međunarodno humanitarno pravo (2001. - 2002.). Član radne skupine pri Vladi Republike Hrvatske za rad na izradi pravne regulative vezane za područje elektronskih potpisa (2000. - 2002.). Zamjenik člana radne skupine za provedbu inicijative za suzbijanje organiziranog kriminala u sklopu pakta o stabilnosti (2001. - 2002.). Diplomatski tečaj pri Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske Organizator velikog broja seminara i radionica namijenjenih stručnom usavršavanju u pravosuđu (sudaca i državnih odvjetnika) u Hrvatskoj 2002. - 2003. Član radne skupine Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva radi donošenja odluke o godišnjoj kvoti radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj. Član Međunarodne trgovačke komore - komisije za trgovačko pravo i praksu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (ICC Hrvatska). Predavač pravne grupe predmeta pri Pučkom otvorenom učilištu u zagrebu (2013. - ). OSTALE AKTIVNOSTI Glavni tajnik Europskog udruženja studenata prava, Zagreb, (European Law Students Association) 1988.-1992. Član uredništva časopisa Pravnik pri Pravnom fakultetu u Zagrebu 1990 -1991. Vanjski suradnik - urednik lista Informator za područje pravosuđa i Europske unije 2001. – 2003. AUTOR STRUČNIH RADOVA U NIŽE NAVEDENIM PUBLIKACIJAMA Informator, IUS info, Novi Informator, Hrvatska pravna revija, Odvjetnik, Carinski vjesnik, Pravo u gospodarstvu, Financije i porezi, Poslovni tjednik, Obrtničke novine, Radno pravo, Računovodstvo i porezi u praksi, Računovodstvo i financije, Pravo i porezi, Poslovni savjetnik, Privredni vjesnik, Sigurnost, Fircon Mostar, Nova zadruga, Revicon Sarajevo, Prizma Sarajevo, FEB Sarajevo, Pravni savjetnik Sarajevo, Gospodarski list Zagreb. OSTALE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Položen Državni stručni ispit - Carinska uprava - središnji ured 1998. godine. Potvrda o korištenju IT programskih paketa - Algebra - Zagreb (MS Word, Excel, Powerpoint, Outlook). Potvrda o završenoj edukaciji Europske komisije o upravljanju projektnim ciklusom (PCM). Organizator seminara i radionica namijenjenih edukaciji pravosudnih dužnosnika 2002. - 2003. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih pravosuđu. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu. STRANI JEZICI Engleski jezik - aktivno poznavanje u govoru i pismu.