Zagrebačka županija organizacijom stručne konferencije „Novi izazovi razvoja ekološke poljoprivrede“ koja je održana krajem studenog u hotelu International u Zagrebu, želi potaknuti regionalnu i lokalnu samoupravu te središnju državu na kreiranje i provedbu mjera i aktivnosti koje će doprinijeti bržem razvoju ekološke poljoprivrede.
Na početku konferencije prikazan je kratki film u kojem je istaknuta vizija Zagrebačke županije. Vizija je biti regija s očuvanom prirodnom baštinom, privlačnom i ugodnom za rad, boravak i življenje, a posebnu pažnju posvetiti razvoju ekološke poljoprivrede.
20 tisuća eura potpore po proizvođaču
–Zagrebačka županija je vodeća hrvatska regija po pitanju izdvajanja za poljoprivredu i ruralni prostor. S afirmacijom ekološke proizvodnje počeli prije više od 20 godina. U 2024. godini izdvojili smo više od 300 tisuća eura za ekološku proizvodnju. Ekološki proizvođači mogli su ostvariti maksimalnu potporu u iznosu do 20.000 eura, naveo je zamjenik župana Zagrebačke županije Ervin Kolarec u svom pozdravnom govoru.
Da je uspostavljena izvrsna suradnja između Austrije i Zagrebačke županije, osobito po pitanju ekološke poljoprivrede napomenuo je u svom govoru austrijski veleposlanik Josef Markus Wuketich. Istaknuo je da ima više od 24 tisuće ekoloških gospodarstava u Austriji. U njoj se na 27 posto površina gospodari ekološki. Treba naglasiti i da je suorganizator konferencije bio Ured Saveznog ministarstva poljoprivrede, šumarstva, regija i vodnog gospodarstva Republike Austije
Drugi suorganizator konferencije je bio Ured europske parlamentarke Sunčane Glavak. Ona je u svojoj prezentaciji naglasila da tržište i ekonomska potražnja moraju biti osnovica za bavljenje ekološkom poljoprivredom. Zelenim planom se do 2030. godine predviđa 25 posto površina pod ekološkim uzgojem.
–Velik problem jest ostanak mladih u ruralnim prostorima gdje moramo kao zemlja članica sami napraviti iskorak u tom smislu. Dobar je pokazatelj što mi imamo nešto veći udio mladih poljoprivrednika do 40 godina, kao nositelja proizvodnje, istaknula je Glavak.
–Čestitam svim ekološkim poljoprivrednicima što ustraju u zahtjevnoj proizvodnji. Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i ribarstva bit će vam partner kroz djelovanje u dva segmenta: kroz natječaje za prerađivačke kapacitete u ekološkoj proizvodnji kako bismo zadržali na našem tržištu ratarske kapacitete koje sada u velikom broju izvozimo. Potrebno je i povećati svijest potrošača da kupuju ekološke proizvode i znaju prepoznati njihovu vrijednost, poručio je državni tajnik Tugomir Majdak.
Perspektive ekološke poljoprivrede
Dr. sc. Darko Znaor održao je predavanje o stanju i perspektivama razvoja ekološke poljoprivrede. O klimatskim promjenama kao prijetnji ekološkoj poljoprivredi govorio je atmosferski fizičar, prof. dr. sc. Branko Grisogono.
Završni dio konferencije pripao je panelu s raspravom na kojem je uvodno izlagao Nikolaus Berlakovich, predsjednik Poljoprivredne komore Gradišće i prvi potpredsjednik Europskog udruženja poljoprivrednika COPA koji je predstavio ekološku proizvodnju u Austriji, vodećoj državi članici EU s više od 27% ukupnih poljoprivrednih površina u ekološkoj poljoprivredi. U Gradišću je taj postotak i znantno veći – čak 38% površine. Napomenuo je da austrijsko iskustvu rado dijele sa zagrebačkom županijom i kroz pokretanje zajedničkog projekta 2022. godine. Njihov je cilj bio poduprijeti poljoprivrednike na području Zagrebačke županije da se bave ekološkom poljoprivredom.
Govornici na panelu su bili i Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora, Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, Juraj Orenda iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, David Pejić, najbolji ekološki poljoprivrednik u EU u 2022., te Josip Kraljičković, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije.
Sudionici panela na početku su predstavili i vlastita iskustva i afinitete prema ekološkim proizvodima. Potom se raspravljalo o izazovima koji su potencijalna prepreka razvoju ekološke poljoprivrede poput nedostatka ekološkog sjemena i presadnica, nedovoljne promocije i samih proizvođača i ekoloških proizvoda, ali i o izazovima administrativnih prepreka, oznakama i prepoznatljivosti ekoloških proizvoda, te o potrebi bolje povezanosti i udruživanja ekoloških proizvođača, što je bitno i za pokrenute postupke Zelene javne nabave.
–Moraju se redefinirati pravila zelene javne nabave kako bi se barem 20 posto ekoloških proizvoda našlo na domaćem tržištu. Potrebno je mnogo više raditi i na promociji ekološke hrane među potrošačima. Godišnje građanin Republike Hrvatske za ekološke proizvode potroši samo 24 eura što je izuzetno mala svota, smatra Marijana Petir.
–Put prema povećanju ekološke proizvodnje je u većoj promociji. Ekološka poljoprivreda stvara preduvjete za rast ruralne zajednice, za povratak mladih u ruralne krajeve. Tako to nije samo pitanje cijene nego i strategije našeg društva, naglasio je David Pejić. Dodao je da je potražnja za ekološkim proizvodima veća od ponude.
Mladen Jakopović je istaknuo kako je Hrvatska poljoprivredna komora predložila da se kroz Strateški plan povećaju potpore za ekološku proizvodnju. Sve kako bi se osnažilo povećanje površina pod ekološkom proizvodnjom, i količina ekoloških proizvoda i ubrzao put prema 25 % ukupne poljoprivredne površine, ali resorno ministarstvo nije povećalo iznos potpora.
Josip Kraljičković je rekao da je prvi korak odluka i vizija kojom se pokrenuo ambiciozni plan da Zagrebačka županija bude 100% u ekološkoj proizvodnji, bilo to da je Skupština Zagrebačke županije u veljači 2021. usvojila Program razvoja ekološke poljoprivrede u Zagrebačkoj županiji do 2030. S tim programom su određeni strateški ciljevi, prioriteti i razrađene mjere razvoja poljoprivrede za predstojeće desetogodišnje razdoblje. Zaključak sudionika je da je potrebno održavati ove konferencije zbog promocije, ali i razmjene korisnih iskustava i informacija o ekološkoj poljoprivredi.
ZAKLJUČCI KONFERENCIJE
Temeljem provedene rasprave i zaključaka donesenih na Konferenciji „Novi izazovi razvoja ekološke poljoprivrede“ predlažemo sljedeće:
- Preusmjerenje na ekološku proizvodnju hrane je višestruko korisno. Kako sa stajališta zaštite okoliša, biološke raznolikosti, klimatskih promjena, smanjenja onečišćenja tla, vode i zraka tako i sa stajališta proizvodnje zdravije hrane.
- Zagrebačka županija treba nastaviti u potpunosti provoditi „Program razvoja ekološke poljoprivrede u Zagrebačkoj županiji do 2030. godine – akcijski plan“.
- Dokumente koje donosimo (Strategije, Programe, Akcijske planove) na svim razinama (državnoj, regionalnoj i lokalnoj) potrebno je odlučno i hrabro provoditi, pratiti i evaluirati.
- Kod svih javnih poziva i javnih natječaja za europska i nacionalna sredstva za razvoj ekološke poljoprivrede potrebno je isključiti bodovanje indeksa razvijenosti.
- Programirati nacionalnu mjeru razvoja ekološke proizvodnje u školama putem organiziranja školskih vrtova i zelene javne nabave.
Potrebno je uvođenje posebne mjere za sufinanciranje nabave ekoloških stimulatora rasta bilja, eko ojačivača bilja, eko folijarne prihrane, eko amino kiselina, eko huminskih i fulvinskih kiselina, eko gnojiva, eko poboljšivača tla, eko mikoriza, itd.
Foto: Dražen Kopač
