Novi Pravilnik o registru šteta od prirodnih nepogoda je izašao. Kad su u pitanju vremenske (ne)prilike, sa sigurnošću možemo predvidjeti jedino da nas i u budućnosti čeka nepredvidljivo vrijeme uz nagle ekstreme i elementarne nepogode, koje će uzrokovati štete u poljoprivredi. Stoga prenosimo najbitnije odredbe vezano uz poljoprivredu iz novog Pravilnika o registru šteta od prirodnih nepogoda koji je objavljen u Narodnim novinama broj  65/19. i primjenjuje se od 13. srpnja 2019. godine.

Pravilnik o registru šteta od prirodnih nepogoda propisuje sadržaj, oblik i način dostave podataka o nastalim štetama od prirodnih nepogoda sukladno odredbama Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (Narodne novine, broj 16/19). Registar šteta od prirodnih nezgoda predstavlja središnji izvor informacija o svim štetama nastalim uslijed prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske, te se u njemu prikupljaju i evidentiraju podaci na temelju izvršenih procjena šteta od strane općinskih/gradskih/županijskih povjerenstava za procjenu šteta od prirodnih nepogoda.

Šteta se procjenjuje na području na kojem se dogodila uz napomenu da uvjet za procjenu štete mora biti proglašenje prirodne nepogode, s tim da se Odluka o proglašenju prirodne nepogode unosi u Registar šteta po vrsti prirodne nepogode.

Šteta se procjenjuje za poljoprivredno, građevinsko i šumsko zemljište gdje prirodne nepogode mogu uzrokovati privremeno ili trajno onesposobljavanje zemljišta. Privremeno onesposobljeno odnosno degradirano ili onečišćeno poljoprivredno zemljište je ono zemljište koje se dodatnim ulaganjima može obnoviti za namjenu kojoj je služilo prije nastanka oštećenja, dok je trajno onesposobljeno poljoprivredno zemljište ono zemljište kojem je uništen gornji sloj tla sve do geološke podloge ili koje je onečišćeno štetnim tvarima koje se ne mogu poznatim stručnim postupcima odstraniti ili za koje je postupak revitalizacije zemljišta preskup.

Za privremeno onesposobljeno poljoprivredno zemljište, iznos štete jednak je ukupnim troškovima materijalnih ulaganja i radova potrebnih da se navedeno zemljište dovede u približno prvobitno stanje uz napomenu da je kao dokaz potrebno osigurati stručnu elaboraciju uz detaljan troškovnik ulaganja i radova, time da tako utvrđena šteta ne smije biti veća od štete za trajno uništeno zemljište.

Međutim, iznos štete za trajno onesposobljeno poljoprivredno zemljište, obračunava se na način da se utvrdi kategorija, bonitetna klasa i površina u hektarima, te pomnoži s odgovarajućim važećim tržišnim cijenama uzgajanih kultura u prethodnoj godini. Podjela građevinskog zemljišta u skupine (zone) za koje se koriste različite cijene, mora biti definirana aktom županije prije nastanka prirodne nepogode, time da se ako takve podjele nema, primjenjuju važeće tržišne cijene građevinskog zemljišta. Međutim, što se tiče procjene štete na šumskom zemljištu ona se obavlja po istome načelu kao i procjena štete na poljoprivrednom zemljištu.

Procjena štete u poljoprivredi

Procjena štete u poljoprivredi obuhvaća procjenu štete nastale na biljnoj proizvodnji uključujući obrtna sredstva u poljoprivredi, i stočarstvu gdje se štete obračunavaju prema mjestu prijave štete, time da istu mogu prijaviti svi oni poljoprivredni proi­zvođači upisani u Upisnik poljoprivrednika. Također napominjemo, da svaka prijava štete od prirodnih nepogoda u poljoprivredi obavezno sadržava MIBPG poljoprivrednog proizvođača te ARKOD oznaku površine za koju se šteta prijavljuje ili broj katastarske čestice.

Procjena štete na biljnoj proizvodnji obuhvaća procjenu štete na višegodišnjim nasadima i obrtnim sredstvima u poljoprivredi uključujući gubitak prihoda u kalendarskoj godini u kojoj je proglašena prirodna nepogoda gdje se navedena šteta utvrđuje umnoškom poljoprivredne površine (ha) pod pojedinom kulturom oštećenom ili uništenom prirodnom nepogodom, postotkom procijenjenog oštećenja i jedinstvenom cijenom kulture.

Šteta na višegodišnjim nasadima odnosi se na uništenje stabala i sadnica voćaka, maslina te trsova vinove loze gdje se pojedini iznos štete obračunava umnoškom broja uništenih stabala, trsova i/ili sadnica s jedinstvenom cijenom kulture.

Procjena štete na obrtnim sredstvima u poljoprivredi

U obrtna sredstva u poljoprivredi ubrajaju se sirovine, reprodukcijski materijal, poluproizvodi i nedovršeni proizvodi, gotovi proizvodi i tekuća poljoprivredna proizvodnja, time da šteta u tekućoj poljoprivrednoj proizvodnji može nastati na žitaricama, industrijskom bilju, krmnom i ostalom bilju, livadama i pašnjacima te na voću, povrću, grožđu i maslinama, te je jednaka umnošku procijenjenih količina uništenih roba i jedinstvenih cijena.

Navedena vrsta štete procjenjuje se uvidom na mjestu nastanka štete, a obračunava po vrstama roba.

Šteta u stočarstvu procjenjuje se samo na uginulim životinjama te se broj uginule stoke utvrđuje po vrstama i kategorijama na način da se za svaku kategoriju stoke utvrđuje prosječna jedinična težina žive vage i važeća tržišna cijena po kilogramu žive vage, s tim da je šteta jednaka umnošku broja komada, prosječne jedinične težine i jedinstvene cijene.

Podaci o razvrstavanju dobara i šifre pojedinačno po kulturama objavljuju se na Internet stranici Ministarstva financija www.mfin.hr.

Gradsko ili općinsko povjerenstvo putem Registra šteta podnosi županijskom povjerenstvu izvješće o utrošku sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dodijeljenih iz državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 20 dana od dana donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći.

Županijsko povjerenstvo u roku od 30 dana od dana donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći putem Registra šteta i pisanim putem, podnosi Državnom povjerenstvu izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda sa stavke za prirodne nepogode u državnom proračunu Republike Hrvatske koje sadrži objedinjene podatke gradskih i/ili općinskih povjerenstava.

Gradsko povjerenstvo Grada Zagreba u roku 30 dana od dana donošenja Odluke Vlade Republike Hrvatske o dodjeli sredstava pomoći putem Registra šteta i pisanim putem, podnosi Državnom povjerenstvu izvješće o utrošku dodijeljenih sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda sa stavke za prirodne nepogode u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Izvor: www.medjimurje.hr

Načini ostvarivanja prava na naknadu štete

S obzirom da povjerenstvo na razini općine, grada i županije izrađuje izvješće o utrošenim sredstvima za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda dodijeljenih iz državnog proračuna Republike Hrvatske, i to samo u slučajevima kad je proglašena prirodna nepogoda, preporučljivo je osigurati vlastitu imovinu (npr. poljoprivredno zemljište, šume, opremu i sl.).

Stoga ukazujemo na mjeru 17. Upravljanje rizicima – Podmjeru 17.1. Osiguranje usjeva, životinja i biljaka iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. putem koja  podrazumijeva dodjelu namjenskih bespovratnih novčanih sredstava za financiranje prihvatljivih troškova premije osiguranja za police osiguranja.

Štete zbog vremenskih nepogoda stvorile su gubitak u vrijednosti od skoro 60% izravnih plaćanja u poljoprivredi. Država je isplatila tek 2,9% tih šteta, stoga je preporuka da poljoprivrednici osiguraju svoju proizvodnju policama osiguranja

Naime, maksimalni iznos godišnje potpore po korisniku iznosi 75.000 € u kunskoj protuvrijednosti, te se odnosi na godinu za koju su zahtjevi za isplatu potpore podneseni, time da će se odobriti potpora u iznosu do 70% prihvatljive premije osiguranja. Također ističemo da isti (jedan) korisnik može podnijeti više zahtjeva za isplatu potpore tijekom jednog natječaja, dok se zahtjev može podnijeti za jednu ili više polica osiguranja uz napomenu da broj zahtjeva za isplatu potpore odobrenih pojedinom korisniku u programskom razdoblju nije ograničen.

Pretplatite se OVDJE te budite u korak s najnovijim događanjima i saznanjima iz poljoprivrede.

Prethodni članakSajmovi, izložbe, dani, festivali – RUJAN
Sljedeći članakAgronomska škola Zagreb – učenje temeljeno na radu
Alan Vajda, mag. iur
Rođen je 1967. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i jest član raznih nacionalnih odbora, radnih skupina, s bogatim radnim iskustvom. Autor je nekoliko stručnih radova i članaka, te suradnik u Gospodarskom listu. Rođen je 7. travnja 1967. godine u Zagrebu gdje završava Ekonomski obrazovni centar "Boris Kidrič" (srednja stručna sprema - IV stupanj stručne spreme - ekonomist za računovodstveno - financijske poslove), te Pravni fakultet u zagrebu (visoka stručna sprema - VII stupanj stručne spreme - diplomirani pravnik). MEĐUNARODNO ISKUSTVO Član europske mreže za razmjenu podataka između institucija koje se bave stručnim usavršavanjem u pravosuđu pri Vijeću Europe tzv. Lisabonska mreža (2002. - 2003.) Član pregovaračkog tima Vlade Republike Hrvatske za pregovore s Europskom unijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (2001. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije pod nazivom Cards 2001, a koji je namijenjen centru za stručno usavršavanje sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (2002. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije - sudstvo i pravo pod nazivom Obnova 1999. Voditelj projekta Europske komisije Potpora europske komisije sudstvu u području pružanja pravnih savjeta, sudskog sustava i postupanja s predmetima pod nazivom obnova 2000. (2001. - 2002.) Član odbora stručnjaka Vijeća Europe za suradnju na području informacijske tehnologije i prava (cj-it), strasbourg, republika francuska (2001. - 2002.). Član SECI radne skupine u sklopu pregovora o ugovoru o suradnji za sprječavanje i suzbijanje prekograničnog kriminala, Bukurešt, Rumunjska (1998. - 2000.) Član radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT , namijenjenog procjeni učinaka propisa od strane Hrvatske poslovne zajednice (2008. – 2009.) Trener za potrebe aktivnih mjera politike zapošljavanja za potrebe tržišta rada u sklopu IPA projekta Europske unije s ciljem stvaranja centra tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (2011. - 2012.) Zamjenik člana radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT II namijenjenog provedbi ekonomske procjene učinaka propisa i poboljšanju informiranosti hrvatske poslovne zajednice (2013.- ) Sudionik projekta Europske komisije o europskom socijalnom dijalogu (PEGASE), Brisel (2011. – 2012.) SUDJELOVANJE U RADU DRŽAVNIH INSTITUCIJA Član Nacionalnog odbora Vlade Republike Hrvatske za Međunarodno humanitarno pravo (2001. - 2002.). Član radne skupine pri Vladi Republike Hrvatske za rad na izradi pravne regulative vezane za područje elektronskih potpisa (2000. - 2002.). Zamjenik člana radne skupine za provedbu inicijative za suzbijanje organiziranog kriminala u sklopu pakta o stabilnosti (2001. - 2002.). Diplomatski tečaj pri Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske Organizator velikog broja seminara i radionica namijenjenih stručnom usavršavanju u pravosuđu (sudaca i državnih odvjetnika) u Hrvatskoj 2002. - 2003. Član radne skupine Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva radi donošenja odluke o godišnjoj kvoti radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj. Član Međunarodne trgovačke komore - komisije za trgovačko pravo i praksu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (ICC Hrvatska). Predavač pravne grupe predmeta pri Pučkom otvorenom učilištu u zagrebu (2013. - ). OSTALE AKTIVNOSTI Glavni tajnik Europskog udruženja studenata prava, Zagreb, (European Law Students Association) 1988.-1992. Član uredništva časopisa Pravnik pri Pravnom fakultetu u Zagrebu 1990 -1991. Vanjski suradnik - urednik lista Informator za područje pravosuđa i Europske unije 2001. – 2003. AUTOR STRUČNIH RADOVA U NIŽE NAVEDENIM PUBLIKACIJAMA Informator, IUS info, Novi Informator, Hrvatska pravna revija, Odvjetnik, Carinski vjesnik, Pravo u gospodarstvu, Financije i porezi, Poslovni tjednik, Obrtničke novine, Radno pravo, Računovodstvo i porezi u praksi, Računovodstvo i financije, Pravo i porezi, Poslovni savjetnik, Privredni vjesnik, Sigurnost, Fircon Mostar, Nova zadruga, Revicon Sarajevo, Prizma Sarajevo, FEB Sarajevo, Pravni savjetnik Sarajevo, Gospodarski list Zagreb. OSTALE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Položen Državni stručni ispit - Carinska uprava - središnji ured 1998. godine. Potvrda o korištenju IT programskih paketa - Algebra - Zagreb (MS Word, Excel, Powerpoint, Outlook). Potvrda o završenoj edukaciji Europske komisije o upravljanju projektnim ciklusom (PCM). Organizator seminara i radionica namijenjenih edukaciji pravosudnih dužnosnika 2002. - 2003. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih pravosuđu. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu. STRANI JEZICI Engleski jezik - aktivno poznavanje u govoru i pismu.