U sklopu projekata Uspostava Regionalnog centra kompetentnosti Panonika (RCK) krajem listopada u Zagrebu je održana završna konferencija pod nazivom „Noviji trendovi u poljoprivrednoj proizvodnji i obrazovanju za poljoprivredna zanimanja“. Znanstveno-istraživačkim projektom stvaraju se programski i kadrovski uvjeti koji će unaprijediti mogućnosti za učenje temeljene na radu i praktičnoj nastavi.
Konferenciju je prigodnim riječima otvorila ravnateljica Poljopivredno-prehrambene škole Požega dipl. ing. Marija Mršo-Rajić koja je predstavila provedene aktivnosti projekta. Podsjetila je da je Poljoprivredno-prehrambena škola Požega imenovana Regionalnim centrom kompetentnosti u srpnju 2018., a u srpnju 2023. godine ponovno je imenovana RCK na pet godina.
–Organizirali smo strukturu upravljanja, napravili Strategiju rada, uspostavili partnerska Vijeća na kojima donosimo odluke i razvijamo Strategiju što i kako će Regionalni centar kompetentnosti raditi. Radimo novi standard zanimanja i kvalifikacije poput zanimanja za agroprocesnog tehničara. Modernizirali smo postojeći kurikulum. Pokrenuli smo obrazovanje odraslih koje se trenutno izvodi u Požegi, Pitomači i Karlovcu, navela je ravnateljica Mršo- Rajić.
Vrijednost projekta je 6.549.256,91 eura, a u stopostotnom iznosu financira ga Europska unija sredstvima iz Europskog socijalnog fonda, a isti traje do 19. prosinca 2023. godine. Nositelj projekta je Poljoprivredno-prehrambena škola Požega.
Partneri na projektu
Partneri na projektu su Požeško-slavonska županija, Srednja škola Stjepana Sulimanca Pitomača, Fakultet turizma i ruralnog razvoja u Požegi, Kutjevo d.d, Udruga Učeničkih domova RH, Prirodoslovna škola Karlovac i Ekonomska škola Požega. Tehnička podrška je Panora – Regionalni koordinator razvoja Požeško-slavonske županije. Završnoj konferenciji projekta nazočili su partneri na projektu, učenici srednje Poljoprivredne škole u Zagrebu te studenti Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Izvor: httpswww.rckpanonika.hr
Jačanje kompetencija
U sklopu projekta adaptirana je postojeća školska zgrada, a dograđuje se i nova zgrada prema pedagoškim standardima. S ciljem jačanja kompetencija održane su edukacije za nastavnike i stručna putovanja u Hrvatskoj i inozemstvu.
Kroz Sajam znanja i učenička natjecanja održana je promocija poljoprivrednih zanimanja i rada RCK u Požegi, Pitomači i Karlovcu, a sudjelovalo je 450 učenika osnovnih škola. Cilj je bio potaknuti interes učenika za upisivanjem poljoprivrednih i strukovnih zanimanja.
Održane su dvije međunarodne stručne konferencije: Pametna poljoprivreda u Požegi te Održivi razvoj i ekološka proizvodnja u Virovitici, s ciljem poticanja suradnje s gospodarstvom i znanstveno-stručnom zajednicom.
–Izradili smo 80 stručnih priručnika, prilagođeni su osobama s teškoćama, izrađeni su digitalni sadržaji za učenike. Provedeno je 85 dana edukacija usmjerenih na stručno usavršavanje i jačanje općih nastavničkih i mentorskih vještina. Nabavljena je specijalizirana oprema za voćnjak i vinograd, a u tijeku je nabava opreme za devet praktikuma, informatičke opreme i školskog namještaja, rekla je ravnateljica Mršo- Rajić.
U nastavku konferencije predavači iz Hrvatske, Italije i Srbije su održali su stručna predavanja.
Josip Ivoš iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih( ASOO) u svom predavanju „Iskustva u projektiranju i organizaciji RCK-ova u Republici Hrvatskoj“ rekao je da su ključni čimbenici uspjeha Regionalnih centara kompetentnosti u Hrvatskoj i Europskoj uniji, dobri partnerski odnosi između ustanova strukovnog obrazovanja, visokih učilišta i poduzeća, čvrsta utemeljenost u okvirima europskog regionalnog razvoja te integracija aktivnosti centara s novim tehnologijama i znanjima, a posebice s istraživanjem. Naglasio je da Europska unija podupire razvoj Regionalnih centara kompetentnosti financiranjem izgradnje, opremanja, obuke te kroz podršku za umrežavanje i razmjenu dobre prakse.
–Kao značajne Centre kompetentnosti Ivoš je naveo primjere iz Nizozemske i Francuske. U Nizozemskoj mreža Katapult okuplja 160 strukovnih inovacijskih centara, a oni su orijentirani na partnerstvo između obrazovnih institucija, tvrtki, Vlade i drugih javnih organizacija, kazao je Ivoš.
Što se tiče Hrvatske, više od 300 srednjih škola provodi strukovne programe srednjoškolskog obrazovanja. U neke od programa strukovnog obrazovanja upisano je više od 100 tisuća učenika. Zbog negativnih demografskih kretanja u cjelokupnom odgojno-obrazovnom sustavu vidljiv je pad broja učenika. Veliki problem je fragmentiranost obrazovnih programa, škole u prosjeku izvode po deset strukovnih programa u 3 do 4 različita sektora.
–Regionalni centri kometentnosti rješavaju taj problem, jer su usmjereni na jedan određen sektor unutar kojeg izvode obrazovanje. Uspostava RCK-ova određena je Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje, Zakonom o strukovnom obrazovanju i Odlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja o imenovanju 25 Regionalnih centara kompetentnosti u strukovnom obrazovanju, kazao je Ivoš.
5 prioritetnih sektora
U 25 RCK-ova je pet prioritetnih sektora. To su turizam i ugostiteljstvo, elektrotehnika i računarstvo, strojarstvo, poljoprivreda i zdravstvo. Za svaki RCK alocirano je oko 6,7 milijuna eura za uspostavu i oko 4 milijuna eura za infrastrukturu. Uloga i ciljevi RCK-ova su uspostava sustava osiguravanja kvalitete, jačanje učenja temeljenog na radu,modernizacija strukovnih kurikuluma, jačanje kapaciteta nastavnika i mentora, promocija strukovnog obrazovanja, podizanje kvalitete rada, unaprjeđenje razvojnog potencijala odgojno-obrazovnih ustanova te razvoj cjelovitog sustava potpore učenicima i školske infrastrukture.
Mjere za poticanje održive poljoprivrede
Dipl. ing. Mirela Matičević iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede govorila je o mjerama za poticanje održive poljoprivrede za razdoblje 2023.-2027. Naglasila je da se mjerama za poticanje održive poljoprivrede uspostavlja partnerstvo između poljoprivrede i društva kojim se osigurava stabilna obskrba hranom po pristupačnim cijenama, poljoprivrednicima osigurava prihod i održava dinamičnost ruralnih područja.
U Strateškom planu zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje 2023. -2027. mjere koje su usmjerene na održivu poljoprivredu su Eko sheme i Agro okolišne klimatske intervencije.
Eko sheme su dodatne dobrovoljne obveze koje se dodatno plaćaju i imaju jednogodišnju obvezu. One ne znače ekološku poljoprivredu. Eko sheme se financiraju iz Europskog fonda za jamstvo u poljoprivredi. Većina Agro okolišnih klimatskih intervencija imaju petogodišnje obveze, a financiraju se iz Europskog fonda za ruralni razvoj.
Eko sheme su intenzivirana raznolikost poljoprivrednih površina, ekstenzivno gospodarenje pašnjacima, uporaba stajskog gnoja na oraničnim površinama, minimalni udio leguminoza od 20 posto unutar poljoprivrednih površina, konzervacijska poljoprivreda, intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina te očuvanje travnjaka velike prirodne vrijednosti.
Agro okolišne intervencije su smanjenje korištenja zaštitnih sredstava u višegodišnjim nasadima, očuvanje bioraznolikosti i okoliša na trajnim travnjacima i oranicama, očuvanje ugroženih izvornih pasmina domaćih životinja, ekološki uzgoj, očuvanje obilježja krajobraza, očuvanje ekstenzivnih voćnjaka i maslinika, plaćanja za dobrobit životinja te plaćanja za područja s prirodnim i ostalim ograničenjima.
Prof. dr. sc. Marija Cerjak s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održala je predavanje o proizvodnji i potrošnji ekoloških proizvoda u EU te glavnim trendovima na ovom tržištu. Naglasila je da površine pod ekološkom proizvodnjom u EU kontinuirano rastu u zadnjih nekoliko godina, a 2021. godine površine su povećane za dodatnih 770 tisuća hektara. Najveće površine pod ekološkom proizvodnjom danas su u Francuskoj, Španjolskoj, Italiji i Njemačkoj. U Austriji, Estoniji i Švedskoj je udio poljoprivrednog zemljišta pod eko uzgojem veći od 20 posto.Taj udio manji od 5 posto ima šest zemalja, među kojima je i Hrvatska.
Veća potražnja će biti za eko voćem i povrćem, jer je sve više vegeterijanaca i vegana. No sve više se na tržištu pojavljuje eko riba, eko piletina, eko napitci kao što su čajevi i kava. Unatoč nižim prinosima, eko uzgajivači postižu isti ili viši prihod dobrim dijelom zahvaljujući potporama. To je jedan od razloga zašto se očekuje da će se broj proizvođača i povećati. No važno je da je kvaliteta eko proizvoda na tržištu visoka.
Zagrebačka županija je dobar primjer kad je riječ o mjerama regionalne politike za poticanje ekološke poljoprivrede. Po broju poljoprivrednih gospodarstava ova županija je na prvom mjestu u Republici Hrvatskoj, po broju mladih poljoprivrednika je na drugom mjestu, a po broju obradivih površina na petom mjestu. Što se tiče ekološke poljoprivrede, Zagrebačka županija je na 13 mjestu u Republici Hrvatskoj. U ovoj županiji 2022. godine bilo je 256 ekoloških poljoprivrednika.
Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije Josip Kraljičković je rekao da Zagrebačka županija pruža financijsku podršku ekološkim poljoprivrednicima od njihove ideje do realizacije.
–Marketing, prodaju, prezentacije u medijima sufinancira Zagrebačka županija. Za ekološke poljoprivrednike sufinanciramo rabljene priključke, alatke i određene strojeve. Najveći iznos potpore koje ekološko poljoprivredno gospodarstvo može dobiti od Zagrebačke županije iznosi 20 tisuća eura u tekućoj godini. Konvencionalni poljoprivrednici mogu dobiti 15 tisuća eura, istaknuo je Kraljičković.
 je održana završna konferencija „Noviji trendovi u poljoprivrednoj proizvodnji i obrazovanju za poljoprivredna zanimanja“.){kind=link}