Što donosi prijedlog Zakona o gnojidbenim proizvodima? Podsjetimo, prijedlog je upućen u saborsku proceduru i usklađuje se s pravnom stečevinom Europske unije?

Ministarstvo poljoprivrede provelo je javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o gnojidbenim proizvodima. Vlada je na sjednici 7. srpnja 2022. prihvatila prijedlog navedenog zakona, te ga uputila na donošenje Hrvatskom saboru.

Zakonom o gnojidbenim proizvodima utvrđuju se:

  • nadležna tijela i zadaće nadležnih tijela za provedbu ovoga Zakona;
  • uvjeti za ovlaštenje laboratorija za kontrolu kakvoće gnojidbenih proizvoda;
  • tijelo za ocjenjivanje sukladnosti EU gnojidbenih proizvoda;
  • zahtjevi koje moraju ispunjavati gnojidbeni proizvodi i EU gnojidbeni proizvodi;
  • stavljanje na raspolaganje na tržište gnojidbenih proizvoda i EU gnojidbenih proizvoda;
  • obveze gospodarskih subjekata;
  • uvjeti za obavljanje upravnog i inspekcijskog nadzora;
  • prekršajne odredbe.

Republika Hrvatska preuzela je obvezu uskladiti hrvatsko zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije. Tako provedba navedene obveze treba omogućiti adekvatnu i pravodobnu provedbu Uredbe (EU) 2019/1009 Europskog Parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o utvrđivanju pravila o stavljanju gnojidbenih proizvoda EU-a na raspolaganje na tržištu te o izmjenama uredaba (EZ) br. 1069/2009 i (EZ) br. 1107/2009 i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2003/2003.

Međutim, na snazi i dalje ostaje nacionalno zakonodavstvo. I to radi dostupnosti neusklađenih gnojidbenih proizvoda na jedinstvenom tržištu u skladu s nacionalnim odredbam. Predmetnim Zakonom stavlja se van snage postojeći Zakon o gnojivima i poboljšivačima tla. Postavit će se pravila za plasiranje neusklađenih gnojidbenih proizvoda na tržište utvrđena na nacionalnoj razini. Iz navedenog proizlazi da je problem koji zahtjeva promjenu nacionalnog zakonodavstva pitanje reguliranja i stavljanja na tržište gnojidbenih proizvoda koji nisu predmet postojećeg Zakona o gnojivima i poboljšivačima tla.

 class=

Predmetni uvjeti za stavljanje gnojiva na raspolaganje na unutarnjem tržištu djelomično su usklađeni Uredbom (EZ) br. 2003/2003 Europskog parlamenta i Vijeća. Ona gotovo isključivo obuhvaća gnojiva od anorganskih materijala dobivenih kemijskim putem ili iz rudnika. Paralelno, postoji potreba za iskorištavanjem recikliranih ili organskih materijala u svrhu gnojidbe.

Kao važan preduvjet za daljnju upotrebu gnojiva proizvedenih iz takvih recikliranih ili organskih materijala je utvrđivanje usklađenih uvjeta za njihovo stavljanje na raspolaganje na cijelom unutarnjem tržištu Europske unije i Europskog gospodarskog prostora. Navedeno bi poticanje ciklusa hraniva dodatno pospješilo razvoj kružnog gospodarstva. Također, omogućilo bi resursno učinkovitiju opću upotrebu hranjiva. Istodobno bi i smanjilo ovisnost Europske unije o hranivima iz trećih zemalja.

Također se prelaskom na kružno gospodarstvo produljuje životni vijek proizvoda. Istovremeno se smanjuje količina otpada. Odnosno, sprječavanjem stvaranja otpada, ekološkim dizajnom, ponovnom uporabom otpada i sličnim mjerama ostvaruje se ušteda; istovremeno se smanjenjuje emisija stakleničkih plinova. Nadalje, uvođenjem principa kružnog gospodarstva smanjuje se pritisak na okoliš. Povećava se sigurnost nabavke sirovina i konkurentnost. Potrošači će imati dugotrajnije, otpornije i vrjednije proizvode.

Stoga bi se područje primjene tog usklađivanja trebalo proširiti kako bi obuhvatilo reciklirane i organske materijale. Određeni proizvodi se upotrebljavaju zajedno s gnojivima kako bi se poboljšala učinkovitost ishrane bilja. To ima pozitivan učinak smanjenja količine upotrijebljenih gnojiva, a time i njihov utjecaj na okoliš. Navedeno bi usklađivanje trebalo obuhvatiti ne samo proizvode namijenjene ishrani biljaka nego i proizvode namijenjene poboljšanju učinkovitosti ishrane bilja. Svekako bi se olakšalo njihovo slobodno kretanje na unutarnjem tržištu.

 class=

Osnovni pojmovi prema Zakonu o gnojidbenim proizvodima

1) gnojidbeni proizvod znači tvar, smjesa, mikroorganizam ili bilo koji drugi materijal koji se primjenjuje ili je namijenjen primjeni na biljkama ili njihovoj rizosferi, ili na gljivama ili njihovoj mikosferi, ili koji je namijenjen da sačinjava rizosferu ili mikosferu, samostalno ili pomiješan s drugim materijalom, radi opskrbe biljaka ili gljiva hranjivima ili poboljšavanja učinkovitosti njihove ishrane;

2) gnojidbeni proizvod EU-a znači tvar, smjesa, mikroorganizam ili bilo koji drugi materijal koji se primjenjuje ili je namijenjen primjeni na biljkama ili njihovoj rizosferi, ili na gljivama ili njihovoj mikosferi, ili koji je namijenjen da sačinjava rizosferu ili mikosferu, samostalno ili pomiješan s drugim materijalom, radi opskrbe biljaka ili gljiva hranjivima ili poboljšavanja učinkovitosti njihove ishrane s oznakom CE kada se stavlja na raspolaganje na tržištu Republike Hrvatske;

3) stavljanje na raspolaganje na tržištu znači svaka isporuka gnojidbenog proizvoda za distribuciju ili upotrebu na tržištu Republike Hrvatske u okviru trgovačke djelatnosti, bilo uz naplatu ili besplatno;

4) stavljanje na tržište znači prvo stavljanje na raspolaganje gnojidbenog proizvoda na tržište Republike Hrvatske;

5) oznaka CE znači oznaka kojom proizvođač označuje da je gnojidbeni proizvod EU-a u skladu s pravno obvezujućim aktima Europske unije o usklađivanju kojim se propisuje njezino stavljanje na tržište.

Podjela gnojidbenih proizvoda prema funkciji

Prema funkciji, gnojidbeni proizvodi u skladu s ovim Zakonom su:

1.gnojiva,

2.vapneni materijali,

3.poboljšivači tla,

4.uzgojni supstrati,

5.inhibitori,

6.biljni biostimulansi

7.mješavine gnojidbenih proizvoda.

Međutim, gnojidbenim proizvodima prema odredbama ovog Zakona ne smatraju se:

– nusproizvodi životinjskog podrijetla;

-dobiveni proizvodi na koje se ne primjenjuju zahtjevi Uredbe (EZ) br. 1069/2009 prilikom stavljanja na raspolaganje na tržištu;

– sredstva za zaštitu bilja obuhvaćena područjem primjene Uredbe (EZ) br. 1107/2009.

Prethodni članakKoje biljke tjeraju ,,napasnikeʺ?
Sljedeći članakOdržan hitan sastanak u svrhu suzbijanja zaraze bedrenicom
Alan Vajda, mag. iur
Rođen je 1967. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i jest član raznih nacionalnih odbora, radnih skupina, s bogatim radnim iskustvom. Autor je nekoliko stručnih radova i članaka, te suradnik u Gospodarskom listu. Rođen je 7. travnja 1967. godine u Zagrebu gdje završava Ekonomski obrazovni centar "Boris Kidrič" (srednja stručna sprema - IV stupanj stručne spreme - ekonomist za računovodstveno - financijske poslove), te Pravni fakultet u zagrebu (visoka stručna sprema - VII stupanj stručne spreme - diplomirani pravnik). MEĐUNARODNO ISKUSTVO Član europske mreže za razmjenu podataka između institucija koje se bave stručnim usavršavanjem u pravosuđu pri Vijeću Europe tzv. Lisabonska mreža (2002. - 2003.) Član pregovaračkog tima Vlade Republike Hrvatske za pregovore s Europskom unijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (2001. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije pod nazivom Cards 2001, a koji je namijenjen centru za stručno usavršavanje sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (2002. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije - sudstvo i pravo pod nazivom Obnova 1999. Voditelj projekta Europske komisije Potpora europske komisije sudstvu u području pružanja pravnih savjeta, sudskog sustava i postupanja s predmetima pod nazivom obnova 2000. (2001. - 2002.) Član odbora stručnjaka Vijeća Europe za suradnju na području informacijske tehnologije i prava (cj-it), strasbourg, republika francuska (2001. - 2002.). Član SECI radne skupine u sklopu pregovora o ugovoru o suradnji za sprječavanje i suzbijanje prekograničnog kriminala, Bukurešt, Rumunjska (1998. - 2000.) Član radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT , namijenjenog procjeni učinaka propisa od strane Hrvatske poslovne zajednice (2008. – 2009.) Trener za potrebe aktivnih mjera politike zapošljavanja za potrebe tržišta rada u sklopu IPA projekta Europske unije s ciljem stvaranja centra tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (2011. - 2012.) Zamjenik člana radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT II namijenjenog provedbi ekonomske procjene učinaka propisa i poboljšanju informiranosti hrvatske poslovne zajednice (2013.- ) Sudionik projekta Europske komisije o europskom socijalnom dijalogu (PEGASE), Brisel (2011. – 2012.) SUDJELOVANJE U RADU DRŽAVNIH INSTITUCIJA Član Nacionalnog odbora Vlade Republike Hrvatske za Međunarodno humanitarno pravo (2001. - 2002.). Član radne skupine pri Vladi Republike Hrvatske za rad na izradi pravne regulative vezane za područje elektronskih potpisa (2000. - 2002.). Zamjenik člana radne skupine za provedbu inicijative za suzbijanje organiziranog kriminala u sklopu pakta o stabilnosti (2001. - 2002.). Diplomatski tečaj pri Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske Organizator velikog broja seminara i radionica namijenjenih stručnom usavršavanju u pravosuđu (sudaca i državnih odvjetnika) u Hrvatskoj 2002. - 2003. Član radne skupine Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva radi donošenja odluke o godišnjoj kvoti radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj. Član Međunarodne trgovačke komore - komisije za trgovačko pravo i praksu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (ICC Hrvatska). Predavač pravne grupe predmeta pri Pučkom otvorenom učilištu u zagrebu (2013. - ). OSTALE AKTIVNOSTI Glavni tajnik Europskog udruženja studenata prava, Zagreb, (European Law Students Association) 1988.-1992. Član uredništva časopisa Pravnik pri Pravnom fakultetu u Zagrebu 1990 -1991. Vanjski suradnik - urednik lista Informator za područje pravosuđa i Europske unije 2001. – 2003. AUTOR STRUČNIH RADOVA U NIŽE NAVEDENIM PUBLIKACIJAMA Informator, IUS info, Novi Informator, Hrvatska pravna revija, Odvjetnik, Carinski vjesnik, Pravo u gospodarstvu, Financije i porezi, Poslovni tjednik, Obrtničke novine, Radno pravo, Računovodstvo i porezi u praksi, Računovodstvo i financije, Pravo i porezi, Poslovni savjetnik, Privredni vjesnik, Sigurnost, Fircon Mostar, Nova zadruga, Revicon Sarajevo, Prizma Sarajevo, FEB Sarajevo, Pravni savjetnik Sarajevo, Gospodarski list Zagreb. OSTALE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Položen Državni stručni ispit - Carinska uprava - središnji ured 1998. godine. Potvrda o korištenju IT programskih paketa - Algebra - Zagreb (MS Word, Excel, Powerpoint, Outlook). Potvrda o završenoj edukaciji Europske komisije o upravljanju projektnim ciklusom (PCM). Organizator seminara i radionica namijenjenih edukaciji pravosudnih dužnosnika 2002. - 2003. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih pravosuđu. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu. STRANI JEZICI Engleski jezik - aktivno poznavanje u govoru i pismu.