U „Narodnim novinama“ broj 54/12 od 14. 5. 2012. godine objavljen je i stupio na snagu Pravilnik o provedbi mjere 103 „Ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda zajednice“ unutar IPARD programa.

Navedeni Pravilnik predstavlja dio zakonodavnih aktivnosti Ministarstva poljoprivrede usmjeren na poticanje potencijalnih korisnika sredstava iz IPARD programa, na način da putem posebnog pravilnika detaljno i potpuno propiše postupak ostvarivanja i korištenja sredstava IPARD programa namijenjenih provedbi mjere 103. Napominjemo da ovaj Pravilnik, iako sličan Pravilniku o provedbi mjere 101 nije identičan i treba ga sagledati prvo kao zasebnu cjelinu, a tek onda u odnosu s drugim pravilnicima. Napominjemo da se i u ovom slučaju radi o složenom Pravilniku, koji se sastoji do normativnog dijela i Priloga I-XV koji čine sastavni dio ovog Pravilnika, te da je za stjecanje potpune slike potrebno odredbe propisane ovim Pravilnikom promatrati u odnosu s Prilozima na koje se odnose. Sam Pravilnik nešto je manjeg obima od Pravilnika o provedbi mjere 101 i ima druge ciljeve – dok je kod Pravilnika o provedbi mjere 101 težište bilo na restrukturiranju proizvodnje (izgradnja/adaptacija proizvodnih objekata, nabava mehanizacije i uređaja i sl.), Pravilnik o provedbi mjere 103 usmjeren je na restrukturiranja prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda.

Uprava i operativna provedba

Člankom 2. ovog Pravilnika propisano je da je Upravna direkcija IPARD programa za Republiku Hrvatsku Uprava ruralnog razvoja, EU i međunarodne suradnje Ministarstva poljoprivrede, a operativnu provedbu IPARD programa u Republici Hrvatskoj obavlja Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Člankom 4. definirani su pojmovi koji se primjenjuju u Pravilniku. Člankom 5. navedenog Pravilnika propisan je krug ovlaštenika za podnošenje zahtjeva tako da podnositelji prijava za dodjelu sredstava iz IPARD programa u Mjeri 103 su obrti, trgovačka društva i zadruge, registrirani za obavljanje predmetne djelatnosti i obveznici poreza na dodanu vrijednost (PDV). Navedeni krug ovlaštenika uži je od kruga propisanog Pravilnikom o provedbi mjere 101. Člankom 6. propisani su prihvatljivi sektori unutar mjere 103 za koje je moguće ostvariti sredstva iz IPARD programa. Opći kriteriji za dodjelu sredstava propisani su člankom 7., a specifični (članci 8.-18.) u skladu sa sektorima definiranim u članku 3. ovog Pravilnika za koje su prihvatljiva ulaganja. Napominjemo da je broj sektora za koja su prihvatljiva ulaganja manji (mjerom 103 ne potiču se aktivnosti u peradarstvu i proizvodnji jaja).

Iznos sredstava

Člankom 19. propisano je da se sredstva potpore za Mjeru 103 osiguravaju iz proračuna Europske unije i Republike Hrvatske, od čega Europska unija sudjeluje sa 75% udjela, a Republika Hrvatska sa 25% udjela. Iznos sredstava utvrđuje se posebnim financijskim sporazumom između Republike Hrvatske i Europske unije.

Stavkom 2. članka 19. propisano je da po jednoj prijavi (investiciji/projektu) podnositelj može tražiti potporu za prihvatljive izdatke koji nisu manji od 33.800 eura (250.000 kn), odnosno za ulaganja koja se odnose na sektore vinarstva i maslinovog ulja u iznosu ne manjem od 13.500 eura (100.000 kn), a stavkom 3. da Korisnik u okviru vremenskog razdoblja trajanja IPARD-a i u okviru Mjere 103 može tražiti potporu, bez obzira na ukupnu vrijednost investicije, za prihvatljive izdatke koji ne prelaze 3,000.000 EUR (21,900.000,00 kn), osim u sektoru maslinovog ulja gdje prihvatljivi izdaci ne mogu prelaziti 500.000 EUR (3,650.000,00 kn).

Člankom 20. propisani su prihvatljivi, a člankom 21. neprihvatljivi izdaci, odnosno izdaci koji se neće financirati iz IPARD programa za mjeru 103. Člankom 22. propisano je da se prijave podnose temeljem javnog natječaja koji raspisuje Agencija za plaćanja, a javni natječaj objavljuje se u »Narodnim novinama« i na službenim mrežnim stranicama Agencije za plaćanja (www.apprrr.hr) i Ministarstva (www.mps.hr/ipard/). Člankom 24. propisan je postupak dopune prijave, a člankom 25. propisane su odluke koje Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju donosi u svakom predmetu. Odluke mogu biti Odluka o dodjeli sredstava, nakon koje se pristupa ugovaranju, i odluka o odbijanju prijave. Agencija za plaćanja temeljem članka 25. st. 4. izdaje odluke u roku od 98 radnih dana od dana završetka natječaja te iste šalje podnositelju preporučenom pošiljkom s povratnicom. Nakon zaključenja natječaja i pozitivne odluke, potrebno je sukladno odredbi članka 26. pristupiti u roku od 7 dana u Agenciju za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju radi zaključenja ugovora. Sadržaj ugovora definiran je odredbama članka 27., a eventualne izmjene i dopune odredbama članka 28. do 32. istog Pravilnika.

Administrativna kontrola

Postupak isplate sredstava detaljno je propisan odredbama članka 33. i 34. Pravilnika. Kontrola i nadzor predstavljaju zasebnu cjelinu koju čine članci od 35. do 38.

Napominjemo da administrativnu kontrolu kao i kontrolu na terenu provode službenici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, a kontrolu na terenu svakog IPARD projekta mogu obavljati i djelatnici unutarnje revizije Agencije za plaćanja, djelatnici Ministarstva financija, djelatnici Agencije za reviziju sustava provedbe programa Europske unije, predstavnici Europske komisije, predstavnici Europske agencije za borbu protiv prijevara (OLAF) i Europski revizorski sud, sukladno odredbama članka 36. stavka 2. ovog Pravilnika.

Ovlasti kontrole propisane su člankom 37. Pravilnika. Posebna pozornost posvećena je raskidanju ugovora koje je propisano odredbama sadržanim u člancima 39. do 47. ovog Pravilnika. Ugovor raskida Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i regionalnom razvoju, a može se raskinuti prije isplate sredstava (članak 39.) ili nakon isplate sredstava (članak 40.).

Skrećemo pozornost na odredbu članka 42. ovog Pravilnika kojom se propisuje postupanje Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u slučaju kada je utvrđena nepravilnost kod koje je utvrđena i sumnja u prijevaru kojim se propisuje obveza Agenciji za pokretanje postupka pred DORH-om i nadležnim pravosudnim tijelima. Člankom 44. ovog Pravilnika propisano je da u slučaju da je korisniku izdana Odluka o povratu sredstva, korisnik može iznos duga vratiti u obrocima ako o tome obavijesti Agenciju za plaćanja u roku od 15 dana od dana zaprimanja Odluke o povratu sredstva. U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Agencija za plaćanja i korisnik će sklopiti izvansudsku nagodbu. Korisnik može vratiti iznos duga u najviše 4 rate u roku od jedne godine. Ukupan iznos duga bit će uvećan za 4% ugovorne kamate. Odredbama članka 46. ovog Pravilnika propisano je da ako korisnik ne vrati sredstva sukladno Odluci o naknadi štete, Odluci o povratu sredstava i Odluci o povratu sredstava u slučaju utvrđene administrativne greške, u slučaju da ne vrati dvije rate temeljem izvansudske nagodbe, u slučaju neplaćanja kamata, Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju zatražit će zaštitu svojih prava sudskim putem.

Napominjemo da je odredbom članka 48. ovog Pravilnika propisano da se u slučaju događ aja koji je utvr đen kao iznimna prirodna katastrofa koja je pogodila područje na kojem se nalazi ulaganje koje je predmet IPARD Ugovora, Agencija za plačanja može odobriti financiranje predujmom koje ne smije prelaziti 20% od ukupnog troška ulaganja koje je odobrila Agencija za plaćanja. U ovom slučaju, odredba kojom se ograničavaju izjave o izdacima na događ aje koji nisu nastali ranije od datuma sklapanja ugovora, može se zamijeniti granicom najranije nakon nastajanja iznimne prirodne katastrofe.

U prijelaznim i završnim odredbama ovog Pravilnika, u članku 50. propisano je da Odluke koje proizlaze iz ovog Pravilnika nisu upravni akt, a protiv Odluke o dodjeli sredstava iz IPARD programa iz članka 25. stavka 3. točke a) i Odluke o odbijanju prijave iz članka 25. stavka 3. točke b) i Odluke o odbijanju Zahtjeva za isplatu iz članka 34. stavka 1. točke b) ovoga Pravilnika podnositelj/korisnik može izjaviti prigovor Povjerenstvu za rješavanje po prigovorima za IPARD program (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo) koje imenuje ministar, te da je Odluka iz članka 34. stavka 1. točke a) ovoga Pravilnika konačna. Člankom 51. propisan je rok i način za podnošenje prigovora, i to tako da se Prigovor iz članka 50. stavka 2. ovoga Pravilnika podnosi u dva primjerka Povjerenstvu putem Agencije za plaćanja u roku od osam (8) dana od dana primitka odluke.
Odredbama članka 53. ovog Pravilnika propisano je da stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o provedbi Mjere 101 i Mjere 103 unutar IPARD programa (“Narodne novine” br. 10/11 i 116/11).

Omogućavanje pristupa fondovima EU

Na ranije zaključene ugovore za korištenje sredstava iz IPARD programa za mjeru 103 primijenit će se odredbe članka 53. ovog Pravilnika kojima je propisano da Korisnici s kojima je Agencija za plaćanja sklopila IPARD Ugovor temeljem Pravilnika o provedbi Mjere 101 i Mjere 103 unutar IPARD programa (“Narodne novine” br. 10/11, 116/11), podnose Zahtjev za odobrenje promjena iz članka 28. stavka 1. i Zahtjev za isplatu iz članka 33. ovoga Pravilnika temeljem Pravilnika o provedbi Mjere 101 i Mjere 103 unutar IPARD programa (“Narodne novine” br. 10/11 i 116/11) do dobivanja odluke Europske komisije o odobrenju nove verzije procedura.

Nakon dobivanja odluke Europske komisije o odobrenju nove verzije procedura za sve korisnike primjenjivat će se odredbe ovoga Pravilnika.

Ovim Pravilnikom Ministarstvo poljoprivrede nastavilo je ciklus zakonodavnih aktivnosti kojima je cilj omogućavanje pristupa fondovima EU vezanim za poljoprivrednu proizvodnju. Detaljna razrada svih detalja unutar propisa ne ostavlja mjesta za improvizaciju i polovična rješenja, kao ni za kontradiktorna tumačenja.

Prethodni članakKako do sredstava IPARD programa
Sljedeći članakKrem juha s pršutom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.