Krajem ožujka ove godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu održan je okrugli stol „Okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj – aktualno stanje i perspektiva“ koji su organizirali Udruga bivših studenata i prijatelja Sveučilišta u Zagrebu Agronomskog fakulteta u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu Agronomskim fakultetom i Zagrebačkim agronomskim društvom.
Na panelu su sudjelovali prof. dr. sc. Ivica Kisić, dekan Agronomskog fakulteta, Tugomir Majdak, mag. ing. agr. državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Marijan Cenger iz Poljoprivredne zadruge Zrno i OPG-ovac Hrvoje Mesar iz Velike Barne.
,,Ne diraj mojeʺ
Uvodno je sve goste pozdravio dekan Agronomskog fakulteta prof. dr. sc. Ivica Kisić.
–Površine moramo okrupniti. Svi smo mi za to da se zemljište okrupni, no zapinjemo u onaj dio ,,ne diraj moje”. Primjerice, jednom OPG-ovcu je najdalja površina parcele 16 kilometara i koliko se samo goriva potroši da se dođe od parcele do tog OPG-a, rekao je Kisić. Nama ovdje na fakultetu je možda najlakše, mi to ,,okrupnimo na papiruʺ, no u stvarnosti je to teže ostvarivo, te želim istaknuti da se u ovu priču mora ići, zna se koliko ima površina koje nisu uopće obrađene, njih treba privesti svrsi, tj. privesti kulturi, ali prvenstveno površine treba okrupniti, naglasio je Kisić.
U zadnjih pet do šest godina, a posebno posljednjih dvije godine vidljiv je pomak u okrupnjavanju poljoprivrednog zemljišta. Posebice tome su posvjedočili dvojica velikih poljoprivrednika Marijan Cenger iz Grubišnog Polja i Hrvoje Mesar iz Velike Barne. Prije toga je bilo problema poput kad su Hrvatske šume intenzivno ulazile na poljoprivredne parcele bez jasnog povoda i argumentacije. Donošenjem novog Zakona o poljoprivrednom zemljišu doskočilo se mnogim stvarima. U svakom slučaju i dalje je problem ,,daj mi, ali nemoj mi uzetiʺ, što će biti najveći problem kod starijih ljudi prilikom okrupnjavanja zemljišta.
Zemljište je osnovni resurs
Državni tajnik Tugomir Majdak rekao je da se intenzivno radi na rješavanju stavljanja u funkciju svog raspoloživog poljoprivrednog zemljišta bilo da se radi o zemljištu u državnom vlasništvu u odnosu na privatno vlasništvo, jer zemljište je osnovni resurs za poljoprivrednu proizvodnju, a Hrvatskoj treba samodostatnost u većini strateških sektora, ali ne može u svemu biti samodostatna. Tu je zajedničko europsko poljoprivredno tržište koje definira samodostatnost na razini Europske unije kao zajedničke države i u tom dijelu Hrvatska mora definirati strateške sektore u kojem treba povećati samodostatnost.
–U većem smo dijelu žitarica i uljarica samodostatni, više od 180 do više od 200 posto, što je naša sirovinska baza, no izgubili smo onaj segment stočarske proizvodnje koji treba osnažiti. Znamo da je teško vratiti mlade ljude u stočarsku proizvodnju, poglavito u proizvodnju mlijeka jer je to intenzivna proizvodnja koja ne trpi niti dana odmora već rad od jutra do mraka i tu treba na neki način osmisliti dodatne motive mladim ljudima kako bi ušli u ovu proizvodnju i kako bi ostvarili profit. Ministarstvo poljoprivrede ide u smjeru da definira pravni temelj, odnosno pravni dokaz o posjedu poljoprivrednog zemljišta.
–Vezano za ukupnu zemljišnu politiku, s jedne strane raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, s druge strane komasacija u djelu općenitog okrupnjavanja, Hrvatska je na razini prosjeka od 7 ha po poljoprivrednom gospodarstvu, što dakako ne može ići u prilog intenzivne poljoprivredne proizvodnje i malih odnosno kratkih lanaca opskrbe, ni onoga što želimo naglasiti u okviru ZPP-a i djelu ruralnog razvoja, a to je razvoj naših ruralnih sredina koje trebaju biti primamljive za mlade ljude, rekao je Majdak i dodao da što se tiče poljoprivrednog zemljišta i Zakona o poljoprivrednom zemljištu u ova posljednja dva mandata dva put je mijenjan te je napravljen velik pomak i u tom dijelu.
Ovaj model spušten na jedinice lokalne samouprave daje učinka. Naravno da Hrvatska nije jedinstvena, nije homogena te u pojedinim slavonskim općinama je kompleksnija problematika, no ove godine su napravljene nove izmjene zakona kako bi se to riješilo. Novost je i definitivno elektronski sustav unosa vezan za raspolaganje od strane jedinice lokalne samouprave što će dovesti do bržeg rješavanja natječaja i samih ugovaranja za korištenje državnih parcela. U okviru toga je više od 400 odobrenih suglasnosti jedinica lokalne samouprave, i već sada 358 tisuća hektara raspoloživog državnog poljoprivrednog zemljišta, u ARKOD-u je taj podatak na razini oko 260 tisuća hektara.
–Dakle već sada vidimo koliki je doprinos novog zakona kroz promjene raspolaganja i uvođenja novih čestica u državnom vlasništvu u raspolaganje. Samo ovaj podatak od 80 do 90 tisuća hektara koji nije u ARKOD-u da kroz raspolaganje riješimo u dogledno vrijeme, a nema razloga da se to ne riješi, dakle tu već imamo velik kapacitet za povećanje naše samodostatnosti. Komasacija je prepoznata i kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti, imamo izdvojenih 40 milijuna eura do kraja 2026., već je 5 zahtjeva prispjelo na adresu Ministarstva u okviru prvog Javnog poziva, naglasio je Majdak.
Tekst i foto: Kristina Pawelitsch, mag. ing. agr.
