PP Orahovica u posjedu je devet ribnjaka, veličine gotovo 7 hektara. Godišnje proizvede više od 4.000 tona, a u modernim pogonima u Čačincima preradi više od 2.500 tona ribe koja se na europska tržišta plasira kroz svježi, smrznuti i dimljeni program. Ministrica poljoprivrede Marija Vučković obišla je početkom svibnja Tvornicu za preradu ribe u Čačincima.

Ratarska, stočarska, voćarska, vinogradarska i ribnjačarska proizvodnja te prerada ribe i proizvodnja vina, djelatnosti su kojima se može pohvaliti Poljoprivredno poduzeće Orahovica iz Agroinvest grupe, čije je pogone početkom svibnja obišla ministrica Vučković sa svojim suradnicima.

Ta slavonska tvrtka poznata je kao veliki proizvođač lješnjaka na 620 hektara, a posebno se ističe tvornicom za preradu ribe Panona mare. Unazad 13 godina u tvrtku je uloženo oko 500 milijuna kuna. Riba PP Orahovica uzgaja se u 7 hektara ribnjaka na 9 različitih lokacija, a godišnja proizvodnja je više od 4.000 tona. U modernim pogonima u Čačincima preradi se više od 2.500 tona ribe koja se na europska tržišta plasira kroz svježi, smrznuti i dimljeni program.

Najviši standardi, visoka ulaganja

Ministrica Vučković je na početku samog obilaska istaknula kako u resornom ministarstvu prepoznaju napore cijelog upravljačkog i vlasničkog tima koji su prošli zahtjevan i dug proces unatrag nekoliko desetljeća, a posebice od 2010. g. kada je sve izgledalo drugačije nego što izgleda danas.

PP Orahovica uzgaja ribu u 7 hektara ribnjaka na 9 različitih lokacija

Impozantne su investicije u ovoj tvrtki, tu je velik broj zaposlenih i uspjesi u preradi. Ako govorimo o ribnjačarstvu proizvodi iz ove tvornice većim se dijelom izvoze, a riječ je o najvišim standardima, visokim ulaganjima, rekla jeVučković napominjući kako je PP Orahovica korisnik mjera Programa ruralnog razvoja i Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo.

Godišnja proizvodnja je više od 4 tisuće tona ribe

Stalna ulaganja u proizvodnju

Prema riječima člana Uprave Vlade Čondića Galiničića, proizvodnja u tvornici za preradu ribe stalno raste i asortiman se povećava.

-Jednostavno smo pratili zahtjeve tržišta, jer nam je bilo jasno da živu slatkovodnu ribu neće biti lako prodati. Stoga danas uz svježi imamo i smrznuti i dimljeni program, a sve uz vlastitu proizvodnju slatkovodne ribe. U posjedu smo devet ribnjaka, veličine gotovo 7 hektara. Puno ulažemo, a najveći su izazovi sa znanjem, jer znamo da je Hrvatska bila odličan proizvođač, no zbog rata je izgubila dio proizvodnje i dio izvoznog tržišta. Jedan je dio ribnjaka bio u ratnoj zoni i mi zapravo uistinu radimo pionirski posao s proizvodnjom slatkovodne ribe. Tu smo nišu izabrali kao svoju priliku da se nametnemo na tržištu. Otkad smo 2010. ušli u ovu tvrtku, u nju smo uložili više od 500 milijuna kuna, rekao je Čondić.

Dodao je kako su ulaganja u sve segmente proizvodnje konstantna, a u razvoju ratarstva s modernom mehanizacijom, koriste i umjetnu inteligenciju u donošenju odluka.

Povećali smo kapacitete u sustavu proizvodnje krava i teladi s 1500 komada, no poznati smo u Hrvatskoj i kao najveći proizvođači lješnjaka na više od 620 hektara nasada s preradom. Ujedno smo poznati i vinari sa zelenim silvancem, ali zapravo od svih sorti imamo vrhunske linije, tako da smo i tu napravili iskorak, rekao je Čondić istaknuvši kako je Orahovica pokretač gospodarstva u regiji, s obzirom da su najveća kompanija u Virovitičko-podravskoj županiji po broju zaposlenih i investicijama.

No, daljnji intenzitet ulaganja u farmu, biopostrojenje i druge kapacitete, a za što su sredstva od nekoliko stotina milijuna eura već osigurana, ovisit će, kako je rekao Čondić, o daljnjem korištenju poljoprivrednog zemljišta. Naime, riječ je o tisuću hektara koje bi PP Orahovica mogla “izgubiti” jer je novim Zakonom određen maksimum i na lokalnoj upravi je da odredi sudbinu i tvrtke i investitora i zaposlenika.

Poljoprivredno zemljište je veliki problem za nas, ali i druge proizvođače u Hrvatskoj. Nadamo se pronalasku razumnog rješenja jer uistinu nećemo ostvariti strateški plan rasta poljoprivredne proizvodnje, nećemo postići samodostatnost koju želimo te ako sadašnje poljoprivredne-tehnološke cjeline usitnimo i podijelimo na više manjih, unijet ćemo nesigurnost kod investitora, što će nas odvesti daleko od željenih rezultata, zaključuje Vlado Čondić Galiničić, član Uprave PP Orahovica.