Pisanje i ovjera oporuke

78

Na pitanje pretplatnika o pisanju i ovjeravanju oporuke, zbog zanimljivosti teme, vjerujemo i većem broju pretplatnika, odgovara naša stručna suradnica za pravna pitanja Daniela Sukalić, dipl.iur. Što od dokumentacije treba priložiti zahtjevu za pokretanje postupka ili ostavinskom sudu predati na dan rasprave? Može li sud prihvatiti kao vjerodostojnu oporuku koja je pisana pisaćim strojem, i rukom bez ovjere, tj. kako mora biti sastavljena oporuka i testament i moraju li biti ovjereni od mjerodavnog državnog organa?

Nakon smrti ostavitelja, ostavinski sud dodijeljuje imovinu zakonskim nasljednicima.

Koje podatke o imovini treba dostaviti

Zahtjevu za pokretanje ostavinskog postupka, odnosno na ostavinsku raspravu treba dostaviti podatke o imovini čiji je vlasnik bio ostavitelj. Za nekretnine to su zemljišno-knjižni izvadci i posjedovni listovi, a za pokretnine popis pokretnina ili npr. brojeve računa u bankama, knjižice vozila, kupoprodajni ugovori i sl. Također trebate prijaviti dugove koje je ostavitelj ostavio u času svoje smrti. Ako je oporuka pisana pisaćim strojem (na računalu), na oporuci treba biti vlastoručan potpis ostavitelja, te izjava i potpisi dva oporučna svjedoka, a ako je oporuku svojom rukom (ne strojem) pisao ostavitelj takva oporuka ne treba imati dva svjedoka.

Razlikujemo privatne oporuke, javne oporuke, redovite i izvanredne oporuke. Redovite oporuke su privatna oporuka, javna i međunarodna oporuka. Izvanredna oporuka je usmena oporuka pred svjedocima.

Pravovaljana je svaka oporuka koja je sastavljena u obliku utvrđenom zakonom i pod uvjetima određenim u zakonu.

Privatna oporuka

Javna oporuka

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 18/2018

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakNovi samohodni kombajn za krumpir
Sljedeći članakIzravna pomoć stočarstvu
Avatar
Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od prosinca 1994. godine do veljače 2018. godine radila je kao odvjetnica u Križevcima te se pretežno bavila obveznim, trgovačkim, ovršnim, obiteljskim, nasljednim, radnim i upravnim pravom. Veliko iskustvo stekla je na području zemljišno-knjižnog i vlasničkog prava. Dugi niz godina bila je članica Upravnog odbora Odvjetničkog zbora Koprivničko-križevačke županije. Završila je edukaciju za izmiritelja u Hrvatskoj udruzi za mirenje u Zagrebu 2012. godine. Edukaciju za Voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz Europskih fondova završila je 2014. godine, što joj omogućava obavljanje konzultantskih poslova u tom području. Sada je zaposlena u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, u pravnom sektoru.