Alergena pelud se prema podrijetlu može podijeliti na pelud trava, korova i drvenastih vrsta. Trave (Poaceae sp.) su najplodnija i najraznovrsnija porodica s više od 12 000 vrsta koje se oprašuju vjetrom, a koje ispuštaju velike količine peludi u atmosferu.
Njihova pelud se trenutno smatra vodećim biološkim zagađivačem u zraku i glavnim uzrokom peludnih alergija u cijelom svijetu. Pelud trava prisutna je u zraku vrlo dugo, od travnja pa sve do rujna. Vrhunac peludne sezone je u kasno proljeće i rano ljeto, kada može dovesti do alergijskog rinitisa, alergijskog konjuktivitisa i astme. Redovitom košnjom travnjaka se smanjuje koncentracija peludi trava u zraku.
U sjevernoj, srednjoj i istočnoj Europi, ranoproljetne alergijske bolesti dišnih putova, već od siječnja, obično su uzrokovane peludom iz porodice Betulaceae. Tu spadaju rodovi Betula (breza), Corylus (lijeska)i Alnus (joha) te zbog njihove uobičajene križne reakcije, njihova uzastopna cvatnja može uzrokovati produljenu sezonu simptoma alergije kod osjetljivih osoba. Peludna sezona drvenastih vrsta obično završava krajem svibnja ili početkom lipnja.
Breza
Breza (Betula pendula Roth) je ukrasna, ljekovita, ali i vrlo alergena drvenasta vrsta iz porodice breza (Betulaceae). S jedne strane je pelud breze jedna od najljekovitijih, zbog svog nutritivnog sastava djeluje kao tonik i stimulans, ima antikancerogeno djelovanje te povoljno djeluje na krv, a s druge strane je ta ista pelud jedna od najalergenijih na svijetu, uz pelud trava. Pelud joj je lagana, oslobađa se u vrlo velikim količinama (5,5 milijuna peludnih zrnaca po muškom cvatu) te se vjetrom prenosi na velike udaljenosti.
Danas je 6,4–22,4 % europske populacije osjetljivo na pelud breze, od čega polovica pokazuje kliničke simptome, uključujući alergijski rinitis, praćen simptomima astme i simptomima oralne alergije, odnosno križne alergije. Breza cvate krajem ožujka i početkom travnja te vrlo brzo doseže visoke koncentracije peludi nakon čega se pelud zadržava u zraku u niskim koncentracijama do svibnja. Kućna prašina može sadržavati visoku koncentraciju peludi breze čak tri tjedna nakon oprašivanja te također može izazvati simptome alergije.
Lijeska
Lijeska (Corylus avellana L.) također pripada porodici breza te spada u jednu od najalergenijih drvenastih vrsta, ali je prehrambena, ukrasna i ljekovita vrsta. Osim što izaziva alergije polenom, izaziva i alergije nakon konzumacije plodova (lješnjaka). Zapravo je „vjesnik“ peludnih alergija jer sezona cvatnje lijeske počinje vrlo rano, u posljednjim danima siječnja. Traje najčešće i u ožujku, a ponekad i do travnja. Jednodomna je biljka, muški i ženski cvjetovi su na istoj biljci te cvate prije listanja. Muški cvjetovi su u obliku resa, a ženski u obliku zbijenih pupova. Alergija na pelud lijeske može rezultirati pogoršanje zimskih respiratornih simptoma. Poznate su križne reakcije između peluda lijeske, johe i breze.
Joha
Joha (Alnus spp.) također spada u porodicu breza kao i u „vjesnike“ peludnih alergija. Sezona cvatnje johe obično traje od veljače do travnja, a u slučaju blage zime se pojavljuje već od siječnja. Uz pelud breze i lijeske pelud johe ima visok alergijski potencijal.
Maslina
Pelud masline (Olea europaea L.) jedan je od najvažnijih uzročnika respiratornih alergija u mediteranskom području. U peludi masline pronađeno je najmanje 20 proteina s alergenim djelovanjem. Očekuje da će se broj stabala maslina diljem svijeta značajno povećati zbog zdravstvenih dobrobiti mediteranske prehrane, čija je glavna namirnica maslinovo ulje. To izaziva zabrinutost da će se broj osoba s alergijskim reakcijama povećati u cijelom svijetu. Maslina cvate od travnja pa do kraja lipnja. Ovisno o vremenskim uvjetima tijekom oprašivanja, koncentracije peludi u zraku mogu varirati od niskih do visokih.
Jasen
Uz pelud masline, pelud jasena (Fraxinus spp.) glavni je predstavnik respiratornih alergija iz porodice maslina (Oleaceae) u mnogim umjerenim regijama u svijetu. Čak je u nekim krajevima pelud jasena važniji, odnosno zastupljeniji od peludi breze. Njegova pelud je umjeren do jak alergen. Jasen cvate u rano proljeće, od ožujka, a moguća je cvatnja tijekom travnja i svibnja. Cvatovi su ugodnog i vrlo intenzivnoga mirisa pa je, osim vjetrom, oprašivanje moguće i kukcima.
Plantana
Platana (Platanus spp.) pripada porodici platana (Platanaceae) te je njezina pelud umjeren do jak alergen. Među platanama, javorolisna platana (Platanus x hispanica Miller ex Münchh) se naširoko sadi kao ukrasna vrsta u urbanim zelenim površinama i ulicama južnoeuropskih gradova te je glavni izvor niske bioraznolikosti u urbanim područjima kao i izvor alergija. Cvate neuglednim cvjetovima u ožujku i travnju kada se listovi počinju pojavljivati.
Pitomi kesten
Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) je listopadno stablo iz porodice bukvi (Fagaceae). Ima visoku stopu proizvodnje peludi koja je umjerenog do jakog alergijskog potencijala. Cvatuća stabla krajem svibnja i tijekom lipnja privlače veliki broj kukaca, ali se oprašuje i vjetrom.
Alergija izazvana peludom čempresa usko je povezana s povećanom upotrebom različitih vrsta iz porodice čempresovki (Cupressaceae), u koje spadaju čempresi (Cupressus), ali i borovica (Juniperus), tisa (Taxus) i tuja (Thuja), kao ukrasnog drveća, a rašireni su i kao dio prirodnog okolnog područja. Proizvode pelud u velikim količinama, a počinju cvatnju pred kraj veljače. U kontinentalnim dijelovima Hrvatske pelud čempresa je prisutna u zraku najčešće do lipnja, a na Jadranu kroz cijelu godinu. Pelud je umjerenoga alergijskog potencijala.
Hrast
Alergija na pelud hrasta (Quercus spp.) uobičajena je u cijelom svijetu. Ova drvenasta biljna vrsta spada u porodicu bukovki (Fagaceae). Hrast je vrlo rasprostranjen po cijeloj Hrvatskoj. Travanj i svibanj su mjeseci s visokom koncentracijom peludi hrasta u zraku koja je umjerenog alergijskog potencijala.
Grab
Grab (Carpinus sp.) spada u porodicu breza te je često stablo naših šuma, ali ga se nalazi i u urbanim dijelovima u gradskim parkovima kao ukrasno drveće. Cvate u travnju i svibnju, a pelud ima umjeren stupanj alergenosti.
Ambrozija
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia L.) je korovna, vrlo invazivna, zeljasta biljka podrijetlom iz Sjeverne Amerike. Pripada porodici glavočika (Asteraceae), a u rodu Ambrosia je 41 vrsta raširena diljem svijeta. Njezina pelud je jak alergen, odmah nakon peludi trava i breze te predstavlja posebnu opasnost za alergičare jer svaka biljka može proizvesti do milijardu zrnaca peludi godišnje koje se vjetrom mogu prenositi na velike udaljenosti. U peludi ambrozije je identificirano više od 30 različitih alergenih proteina. Oprašivanje ambrozijom obično doseže vrhunac u kasno ljeto (od kraja kolovoza do sredine rujna). Biljka počinje širiti sjeme oko deset tjedana nakon sezone cvatnje kroz ljudske aktivnosti i ptice, a može preživjeti u zemlji i do 40 godina. Reakcije preosjetljivosti tipa I na pelud ambrozije mogu se očitovati kao simptomi rinitisa, alergijskog rinokonjunktivitisa i alergijske astme.
Crkvina
Crkvina (Parietaria judaica L.) je korovna, ruderalna zeljasta trajnica iz porodice koprivnjača (Urticaceae) koja se oprašuje vjetrom. Njezino preferirano stanište su zidovi starih ili zapuštenih zgrada na visoko narušenom, nitrificiranom tlu. Smatra se drugim najčešćim uzročnikom alergija u mediteranskom području i uzrokuje peludnu groznicu od veljače pa sve do rujna. Krajem travnja i u svibnju dostiže najviše prosječne dnevne vrijednosti. Osim što je alergena, to je i ljekovita vrsta te se u narodnoj medicini koristi za liječenje mokraćnih i bubrežnih bolesti, a njezini listovi su jestivi.
Pelin
Pravi pelin (Artemisia absinthium L.) je korovna, ali i ljekovita biljna vrsta iz porodice glavočika (Asteraceae). Pelud pelina ima visoko alergena svojstva te je jedan od najvažnijih alergena. Peludna zrnca koja proizvode različite vrste iz roda Artemisia vrlo su slična, a najveće koncentracije peludi su od sredine srpnja do kraja rujna.
Spomenute vrste spadaju u biljke s umjerenom do visoko alergenom peludi dok u biljke sa slabom alergenom peludi spadaju još topola, vrba, bor, jela, bukva i lipa.
Pročitajte više o alergijama:
Biljke koje izazivaju alergiju i ljekoviti pripravci koji ublažavaju simptome
Kako se zaštititi od alergija?
Ljekoviti pripravci iz prirode koji pomažu pri simptomima alergija
