Jedan od novijih pokazatelja kako su ljudi shvatili da se hrana ne proizvodi u trgovinama, nego na poljoprivrednim farmama su i nedavni regionalni izbori u Nizozemskoj. Na njima je najveći broj glasova dobio farmerski pokret, osnovan prije samo četiri godine.  

Ljudi u Nizozemskoj gledaju na poljoprivrednike kao na marljive ljude. Oni uvijek rade, proizvode hranu, brinu se o krajoliku. Nizozemska je vrlo gusto naseljena zemlja. Veći dio je poljoprivredni, zeleni i ruralni. U svakom selu ljudi žive i rade uz poljoprivrednike.

Četiri godine stara stranka, zapravo pokret farmer s nazivom BoerBurgerBeweging (BBB), što bi u prijevodu značilo Pokret farmera-građana, osvojio je na regionalnim izborima u Nizozemskoj, koji su održani sredinom ožujka, ukupno 15 od 75 mjesta u Senatu, pet više od konzervativne stranke VVD premijera Marka Ruttea. Značaj ovih izbora leži u činjenici da izabrani senatori u gornjem domu nacionalnog parlamenta u Nizozemskoj imaju ovlasti blokirati zakone koje donosi donji dom parlamenta.

Stranka BBB je na svojim prvim izborima prije 4 godine osvojila tek jedan glas. Sad će ukupno imati možda i 17 mjesta u gornjem domu, zahvaljujući i nizu masovnih prosvjeda poljoprivrednika i onih koji su ih podržavali, uključujući ljude koje je Rutte, lider s najdužim stažem, sada u svojoj 13. godini na vlasti, ignorirao. Pokret farmera zastupa interese poljoprivrednika i poljoprivrednog sektora i  izgrađen je na valu ruralnog bijesa prema vladinoj politici zaštite okoliša. Može se reći da su poljoprivrednici veliki pobjednici na ovim izborima, zadavši težak udarac četverostranačkoj koaliciji premijera Marka Ruttea. Uspjeh Pokreta poljoprivrednika-građana (BBB) na glasanju dovodi u sumnju sposobnost vlade da donese ključne zakone, uključujući njene planove za smanjenje emisija dušika. 

Nizozemska je jasno pokazala da nam je dosta ove politike, rekla je osnivačica BBB-a, Caroline van der Plas. Dodala je da se ne radi samo o smanjenju emisije dušika. Radi se i o građanima koje vlada ne vidi, ne čuje i ne shvaća ozbiljno. Naopačke okrenuta nizozemska zastava postala je simbol njihovog prosvjeda. Mogla se vidjeti kako vijori na stupovima u ruralnim područjima širom Nizozemske. 

Mediji navode da su farmeri sada krenuli u obračun s blokom koji su formirale ekološka stranka GroenLinks (Zeleni/Ljevica) i Laburistička stranka (PvdA). One su zajedno

također osvojile 15 mjesta u senatu, a koje zastupaju prijedloge o smanjenju broja stoke i posljedično stakleničkih plinova, a koje, prema njihovom stavu, treba biti još drastičnije.

Te stranke imaju dovoljno zastupnika u donjem domu nizozemskog parlamenta da utječu na radikalniju politiku u očuvanju okoliša. To znači dodatno smanjivanje emisija plinova, te ograničenje broja stoke i farmi u Nizozemskoj. No, u gornjem domu, nakon ovih izbora, pokret poljoprivrednika zajedno s desnim strankama može spriječiti donošenje novih „zelenih“ ograničenja.

U Nizozemskoj se sad pokazalo da se ujedinjeni poljoprivrednici itekako mogu izboriti za svoje interese i očuvanje svojeg položaja. Također, građanima je stalo do proizvodnje domaće hrane.

Je li došlo vrijeme da se i u Hrvatskoj osnuje pokret za bolji položaj poljoprivrednika i očuvanje proizvodnje domaće kvalitetne hrane, umjesto uvozne?

Prethodni članakPotrebno je mijenjati navike i poslovne modele proizvodnje hrane
Sljedeći članakSajmovi, izložbe, dani, festivali u travnju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.