Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) sudjelovali su na skupštini europskog udruženja poljoprivrednika i zadruga Copa-Cogeca koja je održana krajem rujna ove godine u Bruxellesu.
Među temama o kojima se razgovaralo bio je strateški dijalog o budućnosti poljoprivrede, potreba za predvidljivošću poljoprivrednog sektora u okviru vizije budućnosti poljoprivrede koju je najavila Ursula von der Leyen, potreba za usklađenošću između trgovinske politike EU-a i njezinih unutarnjih poljoprivrednih ambicija, te uloga poljoprivrede u planu prilagodbe klimatskim promjenama.
Potrebno je izbjeći bilo kakve rezove potpora
-Tijekom skupštine održan je i sastanak zemalja V4. Na njemu se raspravljalo o važnim aspektima vezanima uz poljoprivredu i njezinu budućnost. Sudionici su posebnu pažnju posvetili očuvanju proračuna. Naglasili su potrebu da se izbjegnu bilo kakvi rezovi u nadolazećem programskom razdoblju. Ratari su se složili da je ključno pokrenuti inicijativu za utvrđivanje zaštitne cijene žitarica, s obzirom na trenutnu situaciju u sektoru otkupa, priopćeno je iz HPK.
–Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore na skupštinu su zatražili zaštitnu cijenu pšenice. Zbog uvoza cijena je između 100-130 eura po toni, dok ulazni troškovi premašuju 200 eura. Osim žitarica, zbog tržišnih viškova iz Ukrajine pati i peradarski sektor, te sektor svinjogojstva, izjavio je na skupštini predsjednik Odbora za ratarstvo Petar Pranjić.
–Politička odluka je da pomognemo Ukrajincima, no trebamo koristiti podatke DG-AGRI-ja. EU je financijski u plusu zbog trgovanja, ali trebamo tražiti od DG TRADE-a postotak dobiti zbog žita za štete/gubitke koje su nastale EU poljoprivrednicima, rekao je na skupštini predsjednik HPK Mladen Jakopović.
Radna skupina za okoliš dovršila je opsežan dokument o Programu trgovanja emisijama za poljoprivredno-prehrambene proizvode (AgETS), koji uspostavlja sustav ograničenja i trgovanja za emisije iz poljoprivredno-prehrambenog sektora. Ovaj je dokument osmišljen kako bi usmjerio rasprave na nadolazećim radionicama, a sada je predstavljen.
–Problem je što Komisija želi staviti teret na poljoprivrednike tako da ih oporezuje za višak CO₂ zbog čega je potrebno raditi pritisak na EK. Poljoprivrednici i uzgajivači mogu bolje iskoristiti obnovljive izvore energije, ali moraju im se osigurati fair play na tržištu, odnosno potreban je ujednačeni pristup za poljoprivredu, ističu u HPK.
Tržišna situacija u EU
Članovi Copa Coga vodili su i oštru raspravu oko međunarodne trgovine i tržišne situacije u poljoprivredi EU. Tako je istaknuto da će za sve kulture, osim za maslinovo ulje i rižu, za koje se predviđa dobar urod i pristojne cijene, ova godina biti vrlo loša godina. Proizvodnja voća i povrća pretrpjela je niz ekstremnih klimatskih događaja i općenito loših vremenskih uvjeta u kombinaciji s velikim pritiskom štetnika i bolesti što je utjecalo ne samo na prinose, već i na kvalitetu, dok je potrošnja smanjena. Sektori šećerne repe i krumpira patili su od istih problematičnih uvjeta uzgoja što je dovelo do predviđene loše kvalitete i niske proizvodnje.
Situacija je vrlo slična za uljarice i žitarice gdje se predviđa da će žetva 2024. biti čak niža od 2023. koja je već bila izuzetno loša, a rezultati bi trebali biti najmanje 9 posto ispod desetogodišnjeg prosjeka, dok su cijene i dalje niske, a troškovi proizvodnje visoki. Mnogi poljoprivrednici koji se bave ratarskim kulturama očekuju da će imati ogromne gubitke na ovoj proizvodnji. Za sektor stočarstva situacija je pozitivnija s relativno stabilnim i dobrim cijenama u većini sektora, osim svježih jaja gdje je vrhunac uvoza utjecao na cijene. Međutim, nekoliko sektora pogođeni su pojavom različitih bolesti, od širenja afričke svinjske kuge do virusa plavog jezika i kuge malih preživača, što dovodi do gubitka životinja i smanjenja produktivnosti.
Izvor: Hrvatska poljoprivredna komora
