Prema podacima europskog statističkog ureda, cijene poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj bile su najjeftinije u EU, unatoč dvoznamenkastom skoku cijena. Na razini EU-a hektar obradivog zemljišta stajao je u 2023. u prosjeku 11.791 euro i bio je skuplji za 4,7 posto nego u 2022., prema revidiranim Eurostatovim podacima. 

Daleko je najskuplji hektar bio na Malti gdje je stajao 283 tisuće eura, odražavajući ograničenu dostupnost zemljišta i zahtjeve da se koristi za druge namjene. Slijedi Nizozemska gdje je 1 ha 91.154 eura. U Luksemburgu, Austriji i Irskoj prosječna cijena po hektaru kretala se u rasponu od 42 tisuće do 35 tisuća eura. U Sloveniji i Danskoj hektar je bio otprilike dvostruko skuplji od prosjeka EU-a. U Grčkoj, Poljskoj, Češkoj, Španjolskoj, Švedskoj Finskoj Rumunjskoj i Bugarskoj cijena mu se kretala oko europskog prosjeka.

Obradivo zemljište najjeftinije u EU

Obradivo zemljište u Hrvatskoj bilo je pak i u 2023. najjeftinije u EU gdje su kupci za hektar u prosjeku morali izdvojiti 4.491 euro, za 21,4 posto više nego u 2022. godini kada su mu cijene više-manje stagnirale. Najbliže je Hrvatskoj i u 2023. bila Latvija s prosječnom cijenom hektara od 4.591 euro. Eurostat nije raspolagao podacima za Belgiju, Italiju, Njemačku, Cipar, Portugal i Austriju. Na razini EU zakup obradivog poljoprivrednog zemljišta i pašnjaka stajao je u 2023. godini 173 eura po hektaru i bio je za 2,4 posto skuplji nego u 2022., prema revidiranim podacima europskog statističkog ureda.

Među zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao, najjeftiniji je bio u Slovačkoj, gdje je u prosjeku trebalo izdvojiti 67 eura po hektaru. Slijedi Hrvatska gdje su zakupci trebali izdvojiti 74 eura po hektaru, kao i 2022. i 2021. godine. Najviše se pak zakup u 2023. plaćao u Nizozemskoj, u prosjeku 914 eura po hektaru. Slijede Danska i Grčka sa cijenom zakupa od gotovo 600 odnosno 500 eura. U Češkoj, Španjolskoj i Sloveniji cijena zakupa bila je gotovo izjednačena s prosjekom EU-a. Statističari nisu raspolagali podacima o cijeni zakupa za Belgiju, Italiju, Poljsku, Rumunjsku, Švedsku, Cipar, Njemačku, Portugal, Francusku i Litvu.

Izvor: index.hr            

Prethodni članakPovoljni krediti za poljoprivrednike
Sljedeći članakVeća i produktivnija domaća proizvodnja hrane najbolje je rješenje za nabujalu inflaciju!
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.