Kako bi se spriječilo nekontrolirano širenje koronavirusa, uvedene su stroge mjere poput ograničenog kretanja stanovništva, zatvorenih tržnica i skraćenog radnog vremena trgovina. U ovoj situaciji, više nego ikad prije, korisno je znati kakvi su i otkud dolaze proizvodi koje jedemo, stoga smo razgovarali s osnivačem tvrtke VeeMee d.o.o. Markom Kozjakom, koja je pokrenuta 2014. g i koja je kreirala mrežnu platformu čija je svrha omogućiti vidljivost poljoprivrednog proizvođača kod krajnjeg potrošača.
- Veemee mrežna platforma ima za krajnji cilj povećati konkurentnost, dodati vrijednost domaćem proizvodu, povećati specijaliziranu proizvodnju, poboljšati kooperaciju i suradnju među poljoprivrednicima, distributivnim tvrtkama i trgovačkim lancima na transparentan i inovativan način i ova platforma je osmišljena kako bi se potrošačima pružila potpuna informacija o poljoprivrednom proizvodu koji kupuju. To im omogućuje PID. Što je to ukratko?
-„PID“ (skraćeno
od „Producer identity“) je verificirani identitet agro-proizvođača koji se
potvrđuje uvidom u profil na VeeMee platformi dostupan putem QR koda iz VeeMee
neutralne oznake porijekla koja čini sastavni dio deklaracije proizvoda. PID
profil uključuje: ime i prezime proizvođača, lokacije i kontakte, kategorije i
vrste proizvoda, certifikate, ali i druge informacije od interesa za potrošače,
istaknuo
je Marko Kozjak.
- Koliko je trenutno domaćih proizvođača na platformi ?
–Do sada su VeeMee neutralne oznake porijekla korištene na više od 1.500.000 artikala, pružajući time podatke o porijeklu za više od 4.500 tona svježe robe u trgovačkim centrima i maloprodaji.
Platforma trenutno sadrži više od 1.200 registriranih proizvođača koji zbrojeno obavljaju proizvodnju na više od 20.000 ha zemlje. Platformi je u posljednjih 12 mjeseci pristupilo više od 19.500 posjetitelja iz 1.055 gradova u 101 zemlji.
Najkraći lanac opskrbe
- Zbog epidemije koronavirusom i ograničenja kretanja i trgovine, pojavila se potreba za dostavom poljoprivrednih proizvoda. Neki od proizvođača na vašoj platformi nude dostavu hrane u sekciji „Digitalna tržnica“. Koliko ih trenutno nudi tu mogućnost i javljaju li se novi koji bi to htjeli?
–Povodom navedene epidemije, porasla je potražnja domaćih proizvoda, primarno zbog potrebe za izbjegavanjem međuljudskih kontakata prilikom kupnje kao i povjerenja u kvalitetu i sigurnost domaće hrane. Iako se dio naših proizvođača već i prije bavio dostavom hrane, naša nova rubrika „Digitalna tržnica“ na jednom mjestu omogućit će plasman proizvoda za postojeće i za novih 150 OPG-ova za koje smo provjerili da su u mogućnosti dostavljati hranu. Jednostavan pristup tražilici i provjereni kontakti omogućuju korisnicima VeeMee platforme „najkraći lanac opskrbe“ bez dodatnih troškova.
Ovim putem pozivamo sve one koji imaju mogućnost dostave da se prijave putem naših web stranica https://www.veemee.eu/pridruzite-nam-se/ ili e-mailom na info@veemee.hr.
Sljedivost poljoprivrednih proizvoda
- Iako VeeMee nije zamišljen kao web-shop, razmišljate li i o tome u (skorijoj) budućnosti i kako komentirate ostale internet servise koji nude opciju dostave?
–Možemo reći da je VeeMee na ovom tržištu postavio standarde porijekla putem svoje neutralne oznake izvornosti. Naš primarni fokus je upravo osigurati transparentnost informacija o proizvođaču, kao i otkupljivaču. U sklopu toga razvili smo metodologiju procesa sljedivosti hrane kao i tehnologiju vizualne identifikacije poljoprivrednih proizvoda baziranu na vlastitim AI (Artificial Intelligence) modelima.
Svjesni smo da veliki broj web servisa koristi našu besplatnu online bazu kako bi pronašli i preuzeli podatke o agro-proizvođačima. Unatoč tome mi, u ovom trenutku, nemamo namjeru skretati s naših ciljeva i misije te se baviti Internet trgovinom.
Iako web prodaja postoji već dulje vrijeme, tek nedavni događaji će osigurati veliki porast prodaje i prisiliti proizvođače i web servise da standardiziraju pristup i definiraju procese vezane uz online prodaju i dostavu hrane.
VeeMee se
kontinuirano bavi pružanjem usluga pametne logistike za veliki broj proizvođača
i distributera iz više od 10 EU zemalja. U proteklom razdoblju smo osigurali
plasman za više od 1.500 tona hrane te pritom od bacanja spasili više od 500
tona. Primarni fokus naše tvrtke je Retail tržište. Mogu li se naši procesi
prilagoditi i za dostavu na kućni prag? Mogu, ali ne „preko noći“. 
Tko, što, koliko i gdje proizvodi?
- Izvjesno je da bi u sljedećim tjednima i mjesecima moglo doći i do nestašica određenih namirnica. Može li se osigurati dovoljan kapacitet dostave i logistike domaćim poljoprivrednim proizvođačima kako bi se osigurala opskrba stanovništva hranom, te kako ne bi propadali poljoprivredni proizvodi?
-Smatram da je u ovim trenucima privatni sektor vrlo kvalitetno reagirao. Mnoge nove aplikacije, web shopovi i grupe su pokrenute kako bi se osiguralo da nitko ne ostane gladan. Prijeti li poljoprivrednim proizvodima bacanje ovisi o mnogo faktora: počevši od same proizvodnje do odnosa između uvoza i izvoza. Najviše me brine da ćemo hranu trebati uvoziti, zbog naših nedostatnih proizvodnih kapaciteta, no kako to znati? Ne znamo jer nemamo odgovore na temeljna pitanja koja VeeMee postavlja još od 2017. godine: Tko, što, koliko i gdje proizvodi.
Kad bi imali podatke, realne podatke, proizvodnja bi se puno bolje mogla organizirati i optimizirati što bi smanjilo potrebu za prekomjernim uvozom, a samim tim i preveliki deficit.
- Imate li kontakte s državnim institucijama i jesu li upoznati s vašom inicijativom i platformom VeeMee? Imate li podršku nadležnih institucija poput Ministarstva poljoprivrede?
-VeeMee je pravovremeno uspostavio kontakte u Ministarstvu poljoprivrede te je većina dužnosnika ministarstva, počevši od ministrice Marije Vučković, upućena u mogućnosti naše platforme i postignute rezultate. Nažalost imali smo usmenu, ali ne i pismenu, odnosno stvarnu podršku. Unatoč odrađenim prezentacijama i sastancima te dobivenim obećanjima, ništa od svega nije realizirano. Možda zbog toga što smo mi privatni sektor? Vjerojatno ministarstvo ne može ili ne želi ostvarivati partnerstvo s privatnim sektorom?
Odluka kako će OPG biti prezentiran tj. kontroliran je očito u nadležnosti ministarstva pa se samim time pitamo čije je vlasništvo nad OPG-ovima, pojedinca ili ministarstva?
Kompletna dokumentacija o projektu Agro platforme, sljedivosti i spašavanju hrane prezentirana im je u više navrata uz obećanje o zajedničkoj suradnji. Nažalost, i u ovim teškim vremenima, izgleda da se traže opet nove opcije kao rješenje starih problema.
VeeMee, zadržava viziju rješenja u zajedništvu i suradnji sa svim tržišnim dionicima. Segment IT-a usmjeren na rješenja u poljoprivredi naziva se „AgTech“ i to je „struka“ sama za sebe te skrećemo pozornost odgovornima da valja biti oprezan prilikom najave novih koncepata. Primarno zbog troškova, ali i samog razumijevanja usluge tj. proizvoda.
- Ministarstvo poljoprivrede pokreće svoju web platformu koja bi trebala biti servis proizvođačima i potrošačima. Koliko je potrebno vremena i novaca za takav projekt?
-Ovisno koliko podataka će biti prezentirano i na koji način će funkcionirati. Ako će samo navesti ime OPG-a i kontakt, onda bi jedan dan trebao biti dovoljan za integraciju, uz pretpostavku da postojeća platforma zadovoljava.
Pretpostavljam da bi do 200.000 kn bio više nego dovoljan proračun za ažuriranje i provjeru podataka za sve OPG-ove u Hrvatskoj, budući da bi ti podaci već trebali biti digitalno pohranjeni u evidenciji ministarstva. Vremenski, sve ovisi o raspoloživim resursima izvođača, od nekoliko dana do nekoliko tjedana.
- Jeste li sudjelovali na neki način u ovom ili sličnim projektima Ministarstva poljoprivrede?
-Nažalost opet nismo bili pozvani. Iako smo ministrici „na ruke“ predali elaborat „Strategija digitalizacije hrvatske poljoprivrede 2020. do 2030.“ kako bi pomogli poljoprivrednom sektoru prije ovih teških vremena. Nažalost, i taj naš prijedlog je bio zanemaren, ili bolje reći: „preuzet“.
- Budućnost je nepredvidiva, ali kako će po vašem mišljenju COVID-19 promijeniti dosadašnju poljoprivredu?
-Nadam se da će se obratiti pozornost na bitnost organizirane proizvodnje, kao i holističkog pristupa poticajima poljoprivredne proizvodnje. Opet se vraćam na tko, što, gdje i koliko?
Tek tada možemo vidjeti koliko smo dostatni u poljoprivrednoj proizvodnji. Hrvatska je povukla dosta sredstava iz EU fondova za obnovu i razvoj poljoprivrede. Je li nas to pripremilo za današnju situaciju s COVID-19 pandemijom? Nažalost, nije. Potrebno je investirati u znanje, ulagati, pratiti, motivirati i proizvesti konkretne rezultate.
Vjerujem da ćemo sigurno bilježiti porast prodaje hrvatskih proizvoda, što će još više istaknuti postojeći deficit proizvodnje. Sreća u nesreći bi mogla biti da nam ova situacija pomogne pri boljem usmjeravanju i specijalizaciji naše poljoprivrede, smatra Kozjak.
