""

 Sponzorirani prilog

Potrebe za hranivima i njihove količine u proizvodnji ovih kultura najbolje je utvrditi na temelju kemijske analize tla, potrebe biljaka za pojedinim hranivima i planiranim urodima. Gnojidba svih poljoprivrednih kutura pa tako i okopavina dijeli se na gnojidbu u osnovnoj obradi tla, predsjetvenu i startnu gnojidbu te prihranu.

Gnojidba prije sjetve i zajedno sa sjetvom

""Predsjetvena gnojidba obavlja se zajedno s predsjetvenom pripremom tla i tada se rasuto gnojivo unosi u plići sloj tla tanjuračama ili sjetvospremačima. Cilj ove gnojidbe je da biljke u početnom razvoju imaju dovoljno pristupačnih hraniva. Od mineralnih kompleksnih gnojiva primjenjuju se formulacije s približno jednakim udjelom biljnih hraniva – dušika, fosfora i kalija, kao što su formulacije NPK 15-15-15 ili NPK 20-10-10 ili NPK (MgO) 13-10-12 (4) u količinama 150- 250 kg/ha. Korijenaste poljoprivredne kulture koje formiraju veće količine suhe tvari imaju potrebe za unosom makrohraniva, sumpora. Kod predsjetvene gnojidbe ovih kultura mogu se iz asorortimana mineralnih gnojiva Petrokemije primjeniti: NPK (SO3) 15-15-15 (18) ili NPK (SO3) 15-15-15 (7) u količinama 150-250 kg/ha. Ukoliko su osnovnom gnojidbom dodane ukupne potrebe biljke za fosforom i kalijem, u predsjetnoj gnojidbi može se unijeti sporodjelujuće dušično gnojivo UREA u količini 100-150 kg/ha ili UAN u količini 120-170 l/ha. Ureom se ne gnoje usjevi soje gdje je sjeme inokulirano bakterijama koje vežu dušik iz zraka. Ukoliko se predsjetveno primjenjuje UAN zajedno s herbicidima, može se dodati niža doza herbicida, te se u jednom prohodu obavi dušična gnojidba i zaštita od korova. Primjenom UAN-a dodaje se 25% nitratnog, 25% amonijskog i 50% amidnog dušika i osigurava se dobra početna ishrana kultura, a herbicidu je dodan okvašivač kojim će se postići potpuni učinak na suzbijanje korova. U startnoj gnojidbi, koja se obavlja zajedno sa sjetvom, mogu se koristiti prethodno navedene formulacije gnojiva u manjim količinama, 100-150 kg/ha. Gnojiva se u ovoj gnojidbi unose deponatorima na sijačicama u trake tako da su granule položene u tlo nekoliko centimetara sa strane i nešto dublje od trake u koju se polaže sjeme.

Prihrana

""Prihrana gnojivima se obavlja u vrijeme rasta i razvoja biljaka. Cilj prihrane je da u određenim kritičnim fazama razvoja osigura veće količine pristupačnih biljnih hranjiva, osobito dušika, za daljnji intenzivan rast i razvoj. Prihranom se dodaju dušična gnojiva, a ponekad i gnojiva koja osim dušika sadrže manje količine fosfora i kalija te mikrohraniva, kao što je tekuće gnojivo Fertina R u koncentraciji 3-5% otopine. Šećerna repa je vrlo osjetljiva na nedostatak mikroelementa bora, te je osobito važno da se bor doda biljci prihranom putem lista Fertinom B. Prije zatvaranja redova treba prskati dva puta u razmaku od 14 dana s 12,5 l/ha Fertine B. U prihrani okopavina zajedno sa prohodom kultivatora primjenjuje se 150-200 kg/ha dušičnog gnojiva KAN-a.

e-mail: prod@petrokemija.hr
www.petrokemija.hr
Besplatni telefon za primjenu gnojiva:
0800 647 647

""

Prethodni članakReforma ZPP -a
Sljedeći članakNewsletter 5/2014
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.