U ovom članku korak po korak opisujemo postupak presađivanja. Ako sve pravilno napravimo, uspjeh neće izostati.


Iskopajte duboku i prostranu jamu


Presađivanje je najbolje izvesti za oblačna i svježa dana bez vjetra. Idealno bi bilo iskopati novu jamu za sadnju prethodne jeseni jer u rano proljeće zemlja je još tvrda i teško se iskapa. Ako to niste učinili, iskopajte je prije nego što izvadite grm. Nova jama mora biti dovoljno široka da se korijenje komotno smjesti bez da dodiruje stijenke jame i toliko duboka da kad se u nju smjesti, korjenova bala ostane na istoj razini s tlom kako je bila i prije vađenja. Vodite računa i o tome da na dno jame dolazi nekoliko centimetara zrelog stajskog gnoja ili komposta.


Odredite promjer korjenove bale


Drugi je korak vađenje grma. Prije nego što se primite tog posla, priljubite, što je moguće više, grane uz deblo i omotajte ih čvrsto najlonom odozdo prema gore tako da ne smetaju. Zatim odredite koliko je razvijen korijen tj. koliki mu je promjer. U pravilu promjer korijenja odgovara promjeru krošnje.


Promjer korjenove bale preciznije se može odrediti mjereći promjer debla ili glavne grane na udaljenosti od 15-ak cm od površine tla. Svakih 2,5 cm promjera debla znači promjer korijena od 25-30 cm. To znači da grm čije deblo ima promjer 5 cm moramo iskopati s korijenovom balom promjera 50-60 cm.


Izvadite grm


Iskapanje korjenove bale radi se štihačom, postupno i pažljivo. Oko debla na udaljenosti koja odgovara opsegu korjenove bale opštiha se kružnica. Štihača se zabada vertikalno u tlo, a potom pomicanjem naprijed i natrag izradi kanal dubine štihače. Kanal se postupno proširuje i produbljuje. U donjem dijelu korjenove bale radi se, po cijeloj kružnici kosi rez štihačom prema sredini grma dok se bala potpuno ne oslobodi. Žilavije korijenje može se prerezati vrtlarskim škarama, a isto tako i ono oštećeno i zgnječeno. Važno je da škare budu oštre kako bi i rez bio ravan i gladak. Grm se pažljivo položi na prostirku od jute ili čvrstog najlona.


Umotajte korjenovu balu


Ako se izvađeni grm vozilom transportira na veću udaljenost, korjenova bala mora se umotati. Umatanjem će se izbjeći oštećenje korijenja prilikom transporta na novo mjesto sadnje. Zemlju s površine korjenove bale koja se trusi slobodno odstranite kako bi bila mrvicu lakša za transport.


Važno je pripremiti dovoljno materijala za umatanje kako bi od vrha do dna sve bilo čvrsto omotano. Omot se čvrsto veže konopcem.


Pažljivo posadite


Jama u koju će se saditi mora biti dovoljno duboka da u nju stane sloj od nekoliko centimetara zrelog stajskog gnoja ili komposta. Ova se podloga dobro zalije, a zatim u jamu smjesti korjenova bala pazeći da se korijenje slobodno raširi po vlažnoj podlozi.

Prethodni članakVinska muha pjegavih krila – novi štetnik
Sljedeći članakIzbor traktora u 2011.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.