Prihrana vinove loze nakon cvatnje

64

Sponzorirani prilog

Vinova loza je najveći dio dušika iskoristila prije cvatnje za intenzivan porast mladica, no sada u doba cvatnje, pa sve do završetka razvoja grozda, hraniva i stvoreni asimilati troše se za rast grozda.

Nakon cvatnje, ovisno o potrebi obavlja se još jedna prihrana putem tla dušikom primjenom KAN-a u količini 100-150 kg/ha, ovisno o količini zametnutog roda.

Uloga dušika je u stvaranju temelja za dobru rodnost i povećanju lisne površine, a od hraniva najviše utječe na povećanje prinosa. Međutim, ne treba pretjerivati s dušikom jer obilna ishrana dušikom posebice bez uravnotežene gnojidbe fosforom i kalijem može izazvati prebujan vegetativni rast što pogoduje razvoju bolesti te dovodi do osipanja cvata uz pojavu rehuljavosti grozda i produžetka vegetacije u jesen.

Prihrana putem lista

Tijekom mjeseca lipnja i srpnja maksimalna pozornost posvećuje se prihrani vinove loze putem lista hranjivim otopinama kako bi se sadržaj suhe tvari i šećera što više povećao. Lisnu prihranu obavljamo Fertinom B, Fertinom G i Fertinom Fe. Fertina B je dušično borna otopina koja sadrži 3 % dušika (N) i 4 % bora (B). Nakon cvatnje obavlja se još jedna prihrana Fertinom B u koncentraciji 1 %. Primijenjena u ovoj fazi povoljno djeluje na razvoj tek zametnutih bobica, na povećanje sadržaja šećera i otpornost vinove loze prema visokoj temperaturi (suši). Također se nakon cvatnje primjenjuje i Fertina G koja uz dušik (N) i kalij (K2O) sadrži magnezij (Mg), bor (B) i željezo (Fe) na čiji je nedostatak vinova loza osjetljiva i koji su neophodni za normalan rast i razvoj. Stoga da bismo spriječili pojavu ovih simptoma preporučljivo je primjenjivati Fertinu G posebice sad nakon cvatnje jer je usvajanje hraniva od strane vinove loze u fazi sitnih bobica puno veće nego kasnije pri završetku rasta bobica. Ona se sada nakon cvatnje primjenjuje u koncentraciji 2 %, dok se prije cvatnje primjenjivala u koncentraciji 1 %. Primjenjuje se svakih 10 do 14 dana sve do kraja srpnja ili početka kolovoza kada se prestaje sa svim prihranama u vinogradu.

""

Ferokloroza

Ako se nasad vinove loze nalazi na tlu alkalne reakcije velika je vjerojatnost da će se na listovima pojaviti žućenje ili tipična ferokloroza koja je uzrokovana nedostatkom željeza jer na takvim tlima ono je u nepristupačnom obliku za biljku, znači nalazi se čvrsto vezano u spojevima odakle ga korijen biljke ne može usvojiti. Osim primjene željeza putem tla gdje postoji opasnost od ponovne njegove blokade, može se lisno primijeniti otopina željeza (Fe) ili Fertina Fe koja sadrži 6 % željeza (Fe). Ona se primjenjuje u koncentraciji 0,1 do 0,2 %. Prednost lisne prihrane vinove loze Fertinama je što se i malim količinama hraniva održava dobra ishranjenost vinograda, vrlo su učinkovite u kritičnim fazama rasta nakon tuče, napada bolesti ili štetnika jer brzo potiču rast i razvoj lista. One se mogu primjenjivati same ili zajedno sa zaštitnim sredstvima smanjujući pritom broj prskanja. Najbolje ih je primijeniti ili rano ujutro ili kasno popodne, uglavnom ne po jakom suncu kako ne bi došlo do pojave ožegotina na listu.

Nedostatkom magnezija list vinove loze poprima „mramorirani“ izgled odnosno žile na listu su zelene, dok tkivo između njih žuti i propada. Manjak magnezija može izazvati pojavu ukočenosti peteljčice, prvo se na peteljki pojavi mala, uleknuta smeđa ili crna pjega koja se kasnije širi tako da dio grozda ispod pjege se smežura i dalje se ne razvija te je vrlo sklono napadu botritisa odnosno sive plijesni. Uslijed nedostatka željeza listovi postaju blijedi i klorotični.

""

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakRoboti za berbu krastavaca
Sljedeći članakNewsletter 11/2018
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.