Ovisno o izvoru informacija u i na tlu se stvara više od 90 % hrane čovječanstva pa je nezamjenjiva njegova uloga u suvremenom konceptu održivog gospodarskog razvitka koji će obilježiti stoljeće koje je započelo prije gotovo 20 godina. Ključni oslonac tog razvitka je održiva poljoprivreda (što god to značilo) u kojoj stožerni značaj pripada održivom gospodarenju zemljišnim prostorom, odnosno tlom. Svi scenariji budućeg razvitka vezani su uz korištenje tla i vode. Tlo je već danas, a još više će biti sutra (uz vodu), čimbenik koji će zasigurno definirati ograničenja razvitka broja ljudske populacije, budući da svaki dan moramo nešto jesti ili nešto popiti ili na sebe nešto obući.

Zdravo tlo za zdrav život

Ujedinjeni narodi su 2015. godinu proglasili Međunarodnom godinom tla i ona se u cijelom svijetu obilježavala pod sloganom: Zdravo tlo za zdrav život. U isto vrijeme desetljeće u tijeku proglašeno je desetljećem tla.

Agrotehnički aspekti održivog gospodarenja tlom

Zaštita tla od degradacije fizikalne, kemijske i biološke plodnosti javlja se kao prioritet u budućim istraživanjima tla. Ključni zahvati koji mogu dovesti u pitanje održivost gospodarenja tlom su obrada tla, gnojidba i zaštita bilja. Osnovno pitanje svakako je kako prilagoditi zahvate obrade i gnojidbe tla te zaštite usjeva tako da oni budu učinkovitiji, a istovremeno odgovaraju kriterijima održivog gospodarenja tlom. Ukupni utjecaj na kvalitetu tla najbolje je vrednovati na temelju pokazatelja koji se tiču redovitih agrotehničkih aktivnosti. Kao pokazatelji kvalitete tla najčešće se javljaju:
1. Gospodarenje organskim i mineralnim gnojivima te ostalim agrokemikalijama, a osobito njihova pravilna i pravovremena primjena,
2. Načini obrade tla i zadovoljavajući prinosi uzgajanih usjeva,
3. Oblici borbe protiv bolesti, štetočinja i korova,
4. Odvodnja i navodnjavanje,
5. Gospodarenje emisijom stakleničkih plinova.

Kvaliteta tla može se definirati i plodnošću tla pod kojom se smatra sposobnost tla da osigura optimalne potrebe biljaka za hranjivim tvarima, vodom, zrakom i toplinom, tj. da osigura pogodne uvjete za razvoj podzemnoga i nadzemnog dijela biljke, što će dovesti do zadovoljavajućih prinosa.

Prema toj definiciji plodnost je opći pokazatelj svih značajki tla – sinteza kemijskih, fizikalnih, vodnih, zračnih i toplinskih svojstava tla. Kvalitetu tla možemo definirati vizualno prema izgledu biljaka i temeljem sveukupnih laboratorijskih (dugotrajnijih) analiza tla.

Dijagnostičke metode kontrole tla i biljke u cilju poboljšanja kvalitete tla

Fizikalno – mehanički zahvati u tlu u cilju poboljšanja kvalitete tla

Gnojiva i gnojidba tla

Primjena tekućih gnojiva nije dopuštena

Primjena komposta i poboljšivača tla

Gnojidba tla zelenom masom

Tablica 1. Potencijalni usjevi za zelenu gnojidbu

Kalcifikacija

Plodored

Tablica 2. Povoljni i nepovoljni sljedovi u rotaciji usjeva

Racionalno gospodarenje tlom je imperativ

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 19/2018

Prethodni članakKako se čuvaju kalanhoe?
Sljedeći članakMudro s herbicidima!
prof.dr.sc. Ivica Kisić, dipl.ing.agr.
Redoviti sveučilišni profesor u trajnom zvanju, djelatnik Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na fakultetu je nositelj modula: Temelji uzgoja bilja, Uvod u ekološku poljoprivredu, te Sanacija i obnova oštećenih tala. Dominantne teme istraživanja u 30-godišnjem znanstvenom i stručnom radu su zaštita i obrada tla, te ekološka poljoprivreda. Prof.dr.sc. Ivica Kisić objavio je znanstvene i stručne radove sa 186 znanstvenika iz Austrije, Bosne i Hercegovine, Brazila, Crne Gore, Češke, Finske, Hrvatske, Japana, Kine, Mađarske, Makedonije, Njemačke, Slovačke, Slovenije, Srbije, Španjolske, USA i Velike Britanije. Do sada je kao autor ili koautor objavio 10 knjiga, također je autor ili koautor 19 poglavlja u znanstvenim i stručnim knjigama. Utemeljitelj je studija Ekološka poljoprivreda na preddiplomskom studiju, odnosno voditelj diplomskog studija Ekološka poljoprivreda i agroturizam na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Dugogodišnji je član Vijeća interdisciplinarnih sveučilišnih poslijediplomskih stručnih studija: Ekoinženjerstvo i Upravljanje gradom, koji se izvode pri Centru za poslijediplomske studije Sveučilišta u Zagrebu. Na navedenim studijima nositelj je modula: Gradska poljoprivreda odnosno Zaštita tla. Dobitnik je godišnje nagrade Hrvatskih voda za najbolju disertaciju u 1998. godini, te godišnje nagrade Hrvatskih voda za najbolje objavljeno znanstveno djelo u 2006. godini. Dobitnik je nagrade (2007. godine): Počasni savjetnik Fakulteta za poljoprivredu i okolišne znanosti, koju mu je dodijelio istoimeni Fakultet iz Gödöllóa, Mađarska. Dobitnik je Priznanja (Eko oskar) prigodom Svjetskog dana zaštite okoliša koji dodjeljuje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode za dostignuća u zaštiti okoliša u 2012. godini. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta dodijelilo mu je za 2012. godinu Godišnju nagradu za znanost.