Ciljevi i mjere poljoprivredne politike

S obzirom na opširnost Zakona, koji ima 190. članaka, raspoređenih u 19. Glava, od kojih neke imaju i poglavlja označena oznakom A, B i C. u ovom prilogu izdvojili smo najbitnije odrednice Zakona, a napominjemo da je cijeli tekst Zakona dostupan na internetskoj stranici „Narodnih novina“, što svim zainteresiranima omogućuje detaljno upoznavanje s pojedinim odredbama Zakona. U svrhu osnovnog informiranja naših pretplatnika izrađen je ovaj skraćeni prikaz.

Osnovni pojmovi

""Značenje pojedinih pojmova u smislu ovog Zakona definirani su odredbama sadržanim u članku 2.
1. Poljoprivrednik je fizička ili pravna osoba ili skupina fizičkih ili pravnih osoba koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu, a obuhvaća sljedeće organizacijske oblike:
• obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (u daljnjem tekstu: OPG)
• obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti
• trgovačko društvo ili zadruga registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te
• druga pravna osoba.
2. OPG je fizička osoba ili skupina fizičkih osoba članova zajedničkog kućanstva, koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu koristeći se vlastitim ili unajmljenim proizvodnim jedinicama.
3. Poljoprivredno gospodarstvo čine sve proizvodne jedinice na kojima se obavlja poljoprivredna djelatnost i kojima upravlja poljoprivrednik, a koje se nalaze na području Republike Hrvatske.
4. Poljoprivredna djelatnost obuhvaća bilinogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti, sukladno skupinama 01.1, 01.2, 01.3, 01.4, 01.5 i 01.6 Nacionalne klasifikacije djelatnosti.
5. Doniranje hrane i hrane za životinje je davanje hrane i/ili hrane za životinje izravno ili preko posrednika krajnjem primatelju.
6. Posrednik u lancu doniranja hrane i hrane za životinje je fizička ili pravna osoba registrirana u Republici Hrvatskoj i upisana u Registar posrednika koja prikuplja hranu i/ili hranu za životinje dobivenu od donatora te je daje krajnjem primatelju.
7. Donator je subjekt u poslovanju s hranom, odnosno hranom za životinje iz članka 3. točaka 3. i 6. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane (SL L 31, 1. 2. 2002.).
8. Krajnji primatelj je osoba u potrebi koja je socijalno ugrožena osoba i/ili osoba pogođena elementarnim nepogodama ili prirodnim katastrofama.
9. Poljoprivredni proizvodi jesu proizvodi bilinogojstva i stočarstva te proizvodi prvog stupnja njihove prerade. Popis poljoprivrednih proizvoda naveden je u Prilogu 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU).
10. Prerađeni poljoprivredni proizvodi jesu proizvodi dobiveni preradom poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu 1. UFEU-a. Popis prerađenih poljoprivrednih proizvoda naveden je u Prilogu II. Uredbe (EU) br. 510/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o utvrđivanju trgovinskih aranžmana primjenjivih na određenu robu dobivenu preradom poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EZ) br. 1216/2009 i (EZ) br. 614/2009.
Ciljevi poljoprivredne politike definirani su odredbama sadržanim u članku 3. Za ostvarivanje održivog razvoja poljoprivrede te njezine gospodarske, ekološke i društvene uloge, ciljevi poljoprivredne politike u Republici Hrvatskoj su:
• poticanje konkurentnosti poljoprivrede, među ostalim, i kroz višenamjensku i tehnološki inovativnu proizvodnju prilagodljivu klimatskim promjenama te tehnološki moderniziranu prehrambeno- prerađivačku industriju
• osiguranje održivog upravljanja prirodnim resursima i akcije protiv klimatskih promjena uz provedbu načela zaštite okoliša i prirode te očuvanje genetskih izvora
• postizanje uravnoteženog teritorijalnog razvoja ruralnih gospodarstava i zajednica, uključujući stvaranje i zadržavanje radnih mjesta.Poljoprivreda je strateška grana gospodarstva u Republici Hrvatskoj, te kao takva sastavni je dio ostalih razvojnih strategija. Okvir za provedbu mjera poljoprivredne politike sadržan je u odredbama članka 4. kojim je propisana nadležnost Sabora i Vlade RH za donošenje Strateških smjernica.
Mjere poljoprivredne politike i načela propisane su odredbama sadržanim u članku 5. kao mjere ruralnoga razvoja, izravna potpora, mjere i pravila vezana uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda, mjere zemljišne politike i druge mjere kojima se ostvaruju ciljevi poljoprivredne politike iz članka 3. ovoga Zakona. Ističemo da Mjere zemljišne politike iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka obuhvaćaju mjere raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, provedbu komasacije i ostale mjere kojima se utječe na očuvanje zemljišta kao jednog od temeljnih proizvodnih potencijala poljoprivredne proizvodnje.

MJERE RURALNOGA RAZVOJA

Člankom 10. propisano je da su mjere ruralnoga razvoja usmjerene na povećanje ekonomske učinkovitosti i unapređenje konkurentnosti proizvodnje i prerade poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, okolišno prihvatljivu i energetski učinkovitu poljoprivrednu djelatnost prilagodljivu klimatskim promjenama, poboljšanje kvalitete života, očuvanje naseljenosti i unapređenje gospodarskih djelatnosti u ruralnim područjima poštujući načela očuvanja i unapređenja okoliša, krajobraza i bioraznolikosti. Mjere ruralnoga razvoja mogu se provoditi na nacionalnoj razini ili na razini jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ministarstvo priprema Nacionalni program ruralnoga razvoja (u daljnjem tekstu: Program) za cijelo područje Republike Hrvatske. IAKS mjere ruralnoga razvoja su mjere ruralnoga razvoja predviđene Programom koje se podnose na jedinstvenom zahtjevu sukladno članku 21. ovoga Zakona. Program donosi Vlada nakon odobrenja Europske komisije. Mjere ruralnoga razvoja financiraju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske i EPFRR-a. Način, uvjete, korisnike i postupak provedbe te financijska sredstva (alokaciju) pojedinih mjera ruralnoga razvoja iz Programa propisat će Ministar pravilnicima. Iznimno od stavka 6. ovoga članka, a uz dozvolu tijela Europske komisije, određene mjere ruralnoga razvoja provodit će se i prije odobrenja Programa od strane Europske komisije. Zakonom o poljoprivredi uspostavlja se pravni okvir za povlačenje oko 800 milijuna eura godišnje iz dva europska fonda za sve mjere poljoprivredne politike. Samo za provedbu novog programa izravnih potpora, Republika Hrvatska ima na raspolaganju u programskom razdoblju 2015. do 2020. (financijsko 2016. do 2021.) maksimalno 2,5 milijardi eura, od čega će iz EU proračuna biti osigurano 1,5 milijardi eura ili oko 60%.

IZRAVNA POTPORA

Obuhvat izravne potpore sadržan je u odredbama članka 15. kojim je propisano da se izravna potpora u smislu ovoga Zakona sastoji se od programa izravnih plaćanja i plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima. Odredbe ovoga poglavlja, kao i ostale odredbe koje se odnose na izravnu potporu u okviru ovoga Zakona primjenjuju se odgovarajuće i na IAKS mjere ruralnoga razvoja iz članka 10. stavka 5. ovoga Zakona. Skrećemo pozornost na odredbe članka 18. kojima je propisano da Financijsku strukturu omotnice za program izravnih plaćanja sukladno godišnjim nacionalnim gornjim granicama iz stavaka 3. i 4. ovoga članka, te planiranim sredstvima u državnom proračunu Republike Hrvatske uredbom će svake godine propisati Vlada. Planirani maksimalni udjeli alokacije sredstava unutar nacionalnih gornjih granica za financiranje pojedinih mjera unutar programa izravnih plaćanja utvrđeni su u Dodatku 1. koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona.

""Plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima financiraju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske, a maksimalni iznosi omotnice za pojedine sektore, koji predstavljaju godišnju gornju granicu za stvaranje obveza državnog proračuna Republike Hrvatske, propisani su u Dodatku 3. koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona.

""Savjetovanje poljoprivrednika propisano je odredbama sadržanim u članku 19. Odredbama sadržanim u članku 20. normiran je Integrirani administrativni kontrolni sustav (IAKS), odnosno njegov sadržaj, te definiran pojam MIBPG kao jedinstvenog matičnog broja poljoprivrednika. Podnošenje jedinstvenog zahtjeva za izravnu potporu i IAKS mjere ruralnoga razvoja propisano je odredbom sadržanom u članku 21. Na način da se jedinstveni zahtjev za izravnu potporu i IAKS mjere ruralnoga razvoja podnosi od 1. ožujka do 15. svibnja godine za koju se traži potpora, uz iznimke koje će propisati Ministar pravilnikom.

Višestruka sukladnost propisana je odredbama sadržanim u članku 22. na način da su Korisnici izravne potpore i IAKS mjera ruralnoga razvoja obvezni prilikom obavljanja poljoprivredne djelatnosti na poljoprivrednom gospodarstvu poštivati pravila višestruke sukladnosti propisana člankom 93. i Dodatkom II. Uredbe (EU) br. 1306/2013 te pravila o višestrukoj sukladnosti koja će propisati ministar pravilnikom.

Sustav kontrola i kazni propisan je odredbama sadržanim u članku 23., a obračun potpore u članku 24.

Program izravnih plaćanja

Propisan je odredbama sadržanim u članku 25., a sadrži 6 mjera (osnovno plaćanje, preraspodijeljeno plaćanje,. plaćanje za poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš, plaćanje za mlade poljoprivrednike, proizvodno vezanu potporu i program za male poljoprivrednike. Za primjenu programa izravnih plaćanja čitavo područje Republike Hrvatske smatra se jednom regijom. Način provedbe mjera iz stavka 1. ovoga članka te detaljne uvjete, kriterije i postupke za ostvarenje potpore propisat će Ministar pravilnikom. Prva dodjela prava na plaćanja u 2015. godini propisana je odredbama sadržanim u članku 31. na način da će se za ostvarivanje osnovnog plaćanja korisniku u 2015. godini dodjeljivati prava na plaćanje temeljem prihvatljivih hektara prijavljenih u jedinstvenom zahtjevu sukladno članku 24. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 1307/2013. Prava na plaćanje dodjeljuju se u 2015. godini aktivnim poljoprivrednicima:
a) koji su za 2013. godinu ostvarili prava na izravna plaćanja sukladno članku 24. stavku 1. podstavku
b) Uredbe (EU) br. 1307/2013 ili b) koji za 2013. godinu nisu primili izravna plaćanja, ali su do 15. svibnja 2013. uzgajali voće, povrće, merkantilni krumpir, sjemenski krumpir, ukrasno bilje ili vinovu lozu ili
c) kojima su za 2014. godinu dodijeljena prava na plaćanje iz nacionalne rezerve u okviru programa jedinstvenih plaćanja uključujući prava iz nacionalne rezerve za razminirano zemljište ili
d) koji nikada nisu kao vlasnici ili zakupnici posjedovali prava na plaćanje temeljem Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 od 19. siječnja 2009. o utvrđivanju zajedničkih pravila za programe izravne potpore za poljoprivrednike u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i utvrđivanju određenih programa potpore za poljoprivrednike o izmjeni uredaba (EZ) br. 1290/2005, (EZ) br. 247/2006, (EZ) br. 378/2007, te ukidanja Uredbe (EZ) br. 1782/2003, ali mogu dokazati da su u 2013. godini proizvodili, uzgajali ili sadili poljoprivredne proizvode.

Prava na plaćanja ne dodjeljuju se ako ukupna prihvatljiva površina svih parcela poljoprivrednoga gospodarstva iznosi manje od 1 hektara.

Preraspodijeljeno plaćanje propisano je odredbama sadržanim u članku 38., a poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš propisane su odredbama sadržanim u članku 39. na način da su korisnici osnovnih plaćanja dužni su na svim svojim prihvatljivim hektarima provoditi sljedeće poljoprivredne prakse korisne za klimu i okoliš (zelene prakse): raznolikost usjeva, održavanje trajnih travnjaka, postojanje ekološki značajnih površina na poljoprivrednoj površini. Godišnji iznos nacionalne omotnice za zelene prakse, čije je financiranje propisano člankom 47. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1307/2013, propisat će Vlada uredbom iz članka 18. stavka 7. ovoga Zakona. Plaćanje za mlade poljoprivrednike definirana su odredbama sadržanim u članku 43. na način da će se plaćanje za mlade poljoprivrednike ostvariti sukladno članku 50. Uredbe (EU) br. 1307/2013, korisnik programa izravnih plaćanja koji: udovolji uvjetima za ostvarenje osnovnog plaćanja, nije stariji od 40 godina u godini podnošenja zahtjeva za program izravnih plaćanja i prvi put osniva poljoprivredno gospodarstvo kao nositelj ili je već osnovao poljoprivredno gospodarstvo unatrag pet godina prije podnošenja prvog zahtjeva za program izravnih plaćanja, za najviše 25 prihvatljivih hektara sukladno članku 50. stavku 9. Uredbe (EU) br. 1307/2013. Proizvodno vezana potpora propisana je odredbama sadržanim u članku 44. tako da se dodjeljuje za sljedeće sektore:krave u proizvodnji mlijeka, tov junadi, krave dojilje, ovce i koze, povrće, voće, šećernu repu i krmne proteinske usjeve. Program za male poljoprivrednike propisan je odredbama sadržanim u članku 45.

Plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima

Člankom 46. propisano je da je Korisnik plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima je poljoprivrednik koji obavlja poljoprivrednu djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu i upisan je u Upisnik poljoprivrednika sukladno članku 121. ovoga Zakona. Vrste plaćanja propisane su odredbama sadržanim u članku 47. na način da Plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima obuhvaćaju godišnja plaćanja za: ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje, po litri, duhan, po kilogramu, mliječne krave, po grlu, rasplodne krmače, po grlu. Uvjeti za ostvarenje plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima jesu: maksimalni jedinični iznosi za plaćanja i minimalni obujam proizvodnje (minimalno poticana količina) utvrđen u Dodatku 2. koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona, evidentirane površine iz jedinstvenog zahtjeva u ARKOD-u, propisno označena i evidentirana grla iz zahtjeva u JRDŽ-u.

""Ako ukupna godišnja vrijednost zahtjeva za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima premaši omotnicu za plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima iz Dodatka 3. koji je prilog i sastavni dio ovoga Zakona, maksimalni jedinični iznosi proporcionalno se smanjuju. Ako je ukupna godišnja vrijednost zahtjeva za plaćanja u pojedinim iznimno osjetljivim sektorima manja od omotnica za plaćanja pojedinog sektora, razlika se proporcionalno raspoređuje na one sektore u kojima su zahtjevi premašili odgovarajuće omotnice iz Dodatka 3., vodeći pritom računa da maksimalni jedinični iznosi iz Dodatka 2. ovoga Zakona ne smiju biti prekoračeni. Plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima provode se temeljem Priloga IV. točke 3 (b) Ugovora o pristupanju za proizvodnu 2015. i 2016. godinu. Uvjeti za provedbu plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima propisani su odredbama sadržanim u članku 48., kojim je propisano da Korisnici ostvaruju plaćanje za maslinovo ulje za prodane i isporučene količine kategorija ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje. Korisnici ostvaruju plaćanje za ekstra djevičansko i djevičansko maslinovo ulje ako posjeduju najmanje 30 stabala maslina. Korisnici ostvaruju plaćanje za duhan I., II., III. i IV. klase za proizvedeni i predani list duhana na preradu registriranom obrađivaču duhana. Korisnici ostvaruju plaćanje za mliječne krave po kravi mliječne ili kombinirane pasmine i njihovih križanaca u proizvodnji mlijeka kod kojih se provodi kontrola mliječnosti. Iznimno od stavka 4. ovoga članka, kod korisnika koji ostvaruje plaćanje za manje od pet mliječnih krava, krave ne moraju biti u sustavu kontrole mliječnosti. Korisnici ostvaruju plaćanje za rasplodne krmače prema broju rasplodnih krmača upisanih u JRDŽ. Način provedbe plaćanja u iznimno osjetljivim sektorima te detaljne uvjete, kriterije i postupke za ostvarenje potpore propisat će ministar pravilnikom.

ZAJEDNIČKA ORGANIZACIJA TRŽIŠTA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

Obuhvat mjera i pravila vezanih uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda normiran je člankom 51., kojim je propisano da se u interesu zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i jednakog konkurentskog položaja svih korisnika mjera i obveznika pravila na cijelom području Republike Hrvatske, u skladu s propisima Europske unije, uvode mjere i pravila vezana uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda. Mjere i pravila vezana uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda su mjere uređenja unutarnjeg tržišta, mjere trgovine s trećim zemljama i pravila tržišnoga natjecanja. Detaljne odredbe kojih se moraju pridržavati pravne i fizičke osobe u pogledu poštivanja odredbi vezanih uz mjere i pravila vezana uz zajedničku organizaciju tržišta poljoprivrednih proizvoda propisane su odredbama Uredbe (EU) br. 1308/2013, propisima iz članka 8. ovoga Zakona i pravilnicima koje će donijeti ministar. Sustav izvanrednih mjera sadržan je u odredbama članka 53., kojim je propisano da se Sustavom izvanrednih mjera u okviru zajedničke organizacije tržišta uspostavljaju mjere protiv tržišnih poremećaja, mjere tržišne potpore koje se odnose na bolesti životinja i gubitak povjerenja potrošača zbog postojanja opasnosti za zdravlje ljudi, životinja ili biljaka, mjere za rješavanje posebnih problema na tržištu, uređuje primjena sporazuma i odluka organizacija proizvođača tijekom razdoblja ozbiljne neravnoteže tržišta.

Mjere uređenja unutarnjeg tržišta

Obuhvat mjera uređenja unutarnjeg tržišta propisan je odredbama sadržanim u članku 56., kojim je propisano da se Mjere uređenja unutarnjeg tržišta iz članka 51. stavka 2. ovoga Zakona dijele na mjere tržišnih intervencija i pravila koja se odnose na stavljanje poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na tržište i organizacije proizvođača. Mjere tržišnih intervencija propisane su odredbama sadržanim u članku 57., a provode se primjenom: mjera javnih intervencija i privatnog skladištenja, posebnih programa potpora, programa odobravanja nasada vinove loze. Detaljne odredbe kojih se moraju pridržavati pravne i fizičke osobe u pogledu poštivanja pravila sustava javnih intervencija i privatnog skladištenja, programa potpora i programa odobravanja nasada vinove loze, te uspostave sustava i primjene ljestvice Unije za klasiranje trupova utvrđenih ovim člankom, pristojbe i naknade u provođenju ovih mjera propisane su odredbama Uredbe (EU) br. 1308/2013, propisima iz članka 8. ovoga Zakona i pravilnicima koje će donijeti Ministar. Pravila koja se odnose na stavljanje na tržište i organizacije proizvođača sadržana su u odredbama članka 58., kojima je propisano da se pravilima koja se odnose na tržište i organizacije proizvođača uređuju: pravila koja se odnose na stavljanje na tržište proizvoda iz sektora maslina i maslinova ulja, voća i povrća, prerađenih proizvoda voća i povrća, banana, živog bilja, jaja, mesa peradi, mazivih masti namijenjenih prehrani ljudi i hmelja, posebna pravila za sektore šećera, vina i mlijeka i mliječnih proizvoda, pravila za organizacije proizvođača, udruženja organizacija proizvođača i sektorske organizacije. Pravilima o organizacijama proizvođača, udruženjima organizacija proizvođača i sektorskim organizacijama uređuje se pravo proizvođača i gospodarskih subjekata na udruživanje. Detaljne odredbe kojih se moraju pridržavati pravne i fizičke osobe u pogledu poštivanja pravila koja se odnose na tržište i organizacije proizvođača, pristojbe i naknade u provođenju ovih mjera i pravila propisane su odredbama Uredbe (EU) br. 1308/2013, propisima iz članka 8. ovoga Zakona i pravilnicima koje će donijeti Ministar.

PRAVILA O JAKIM ALKOHOLNIM PIĆIMA

""Odredbama sadržanim u članku 64. propisano je da se radi sustavnog uređivanja pravila za proizvodnju i stavljanja na tržište Europske unije jakih alkoholnih pića uspostavljen je sustav pravila o jakim alkoholnim pićima Uredbom (EZ) br. 110/2008 u odnosu na:proizvodna pravila jakih alkoholnih pića kojih se moraju pridržavati subjekti u poslovanju s hranom u pogledu proizvodnje i korištenja sirovina pri stavljanju jakih alkoholnih pića na tržište, zemljopisne oznake jakih alkoholnih pića u svezi s pravima na stjecanje zaštite i primjenu na tržištu, pravima i obvezama nositelja zaštite u održavanju zaštite te pravima i obvezama drugih pravnih i fizičkih osoba koje stavljaju na tržište jaka alkoholna pića, pravilna opisivanja, označivanja i prezentiranja jakih alkoholnih pića i službene kontrole u proizvodnji i na tržištu u pogledu ispunjavanja uvjeta iz podstavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.

DRŽAVNA POTPORA

Pravila za državnu potporu sadržana su u članku 66. kojim je propisano da mjere državne potpore moraju biti usklađene s Programom, propisima iz članka 8. ovoga Zakona i pravilima Europske unije o državnim potporama. Davatelji državne potpore u smislu ovoga Zakona jesu središnja tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te svaka pravna osoba koja dodjeljuje državne potpore. Sredstva za državne potpore iz stavka 1. ovoga članka davatelji državne potpore osiguravaju u svom proračunu. Pojam Korisnik državne potpore definiran je odredbom sadržanom u članku 68. kao svaka pravna ili fizička osoba koja se bavi proizvodnjom, preradom i stavljanjem na tržište poljoprivrednih proizvoda i prerađenih poljoprivrednih proizvoda, a prima državnu potporu bez obzira na njezin oblik i namjenu. Prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda propisana je odredbama sadržanim u članku 69. kojim je propisano da vlastite poljoprivredne proizvode, uzgojene na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, mogu prodati krajnjem potrošaču ili kupcu/otkupljivaču nositelji, članovi i zaposleni na OPG-u ako su upisani u Upisnik poljoprivrednika. Način i uvjete prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda te način vođenja evidencije o proizvodnji i prodaji propisat će Ministar pravilnikom uz suglasnost Ministra nadležnog za gospodarstvo i Ministra financija. Dopunske djelatnosti na OPG-u normirane su odredbama sadržanim u članku 70., kojim je propisano da su dopunske djelatnosti na OPG-u djelatnosti povezane s poljoprivredom koje omogućavaju bolje korištenje proizvodnih kapaciteta i radne snage članova OPG-a te stjecanje dodatnog dohotka na OPG-u. Na OPG-u se ne smije obavljati pojedina vrsta dopunske djelatnosti, ako je nositelj ili član registriran za istu vrstu djelatnosti, odnosno zakonski zastupnik pravne osobe ili ima većinski udjel u pravnoj osobi registriranoj za istu djelatnost.) Nositelj OPG-a podnosi Agenciji za plaćanja zahtjev za upis dopunske djelatnosti u Upisnik poljoprivrednika. Pri upisu dopunske djelatnosti u Upisnik poljoprivrednika OPG se mora uskladiti s općim i posebnim uvjetima utvrđenim posebnim propisima kojima se uređuje ta djelatnost. Na temelju podnesenoga zahtjeva Agencija za plaćanja izdaje izvod iz Upisnika poljoprivrednika o obavljanju dopunske djelatnosti na OPG-u. Ako Agencija za plaćanja utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za upis dopunske djelatnosti, uputit će OPG-u obavijest da se u primjerenom roku uskladi. U protivnom obavještava OPG o ispisu dopunske djelatnosti iz Upisnika poljoprivrednika. Vrste dopunskih djelatnosti na OPG-u, način i uvjete za njihovo obavljanje te uvjete upisa dopunskih djelatnosti u Upisnik poljoprivrednika, osim ako posebnim propisom nije drukčije uređeno, propisat će Ministar pravilnikom.

""Prodajom vlastitih poljoprivrednih proizvoda na OPG-u smatra se prodaja na veliko registriranim fizičkim i pravnim osobama koje neposredno otkupljuju poljoprivredne proizvode za preradu ili daljnju prodaju te prodaju na tržnicama na veliko, izravna prodaja maloprodajnim objektima koji izravno opskrbljuju krajnjeg potrošača (uključujući i ugostiteljske objekte), kao i prodaja na malo izvan prodavaonice (prodaja na štandovima i klupama, tržnicama na malo i izvan tržnica na malo, pokretna prodaja, prigodna prodaja na sajmovima, izložbama, priredbama, izletištima i slično), te na vlastitom OPG-u, ne dovodeći pri tom u pitanje posebne propise o hrani.

DONIRANJE HRANE ZA LJUDE I ŽIVOTINJE

Važna novost Zakona o poljoprivredi su odredbe kojima se definira doniranje hrane za ljude i hrane za životinje u Republici Hrvatskoj, koje je normirano odredbama sadržanim u članku 73..

Radi sprječavanja uništavanja velikih količina hrane, zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima ovim Zakonom propisuje se sustav doniranja hrane i hrane za životinje. Donirati se može samo hrana i hrana za životinje koja mora biti prikladna za prehranu ljudi i/ili životinja te ispunjavati sve zahtjeve sigurnosti, odnosno zdravstvene ispravnosti hrane i hrane za životinje sukladno propisima Europske unije i nacionalnim propisima.

Subjekti u poslovanju s hranom i hranom za životinje koji su sudionici u lancu doniranja hrane i hrane za životinje moraju osigurati da u fazi koja je pod njihovom kontrolom (proizvodnja, prerada, skladištenje, transport, distribucija, priprema) hrana i hrana za životinje koja se donira udovoljava propisanim zahtjevima za sigurnost, odnosno zdravstvenu ispravnost hrane i hrane za životinje. Ministar donosi rješenje o upisu u Registar posrednika, rješenje o upisu promjena u Registar posrednika i rješenje o brisanju iz Registra posrednika. Ministarstvo vodi Registar iz stavka 4. ovoga članka. Provedbeni propisi normirani su odredbama sadržanim u članku 74., kojima je propisano da detaljne uvjete, kriterije i načine doniranja hrane i hrane za životinje, uvjete koje mora ispunjavati posrednik u doniranju hrane i hrane za životinje, sadržaj i način vođenja Registra posrednika propisat će Ministar pravilnikom.Uz uvjete propisane stavkom 1. ovoga članka jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u okviru vlastitih socijalnih programa mogu odrediti dodatne uvjete, kriterije i načine doniranja hrane. Zakon zahtijeva međuresorno djelovanje zbog čega je već osnovano i Povjerenstvo koje radi na Pravilniku i pokriti će sve važne segmente kako bi se hrana mogla donirati na najbolji mogući način.

JAVNE SLUŽBE NA PODRUČJU POLJOPRIVREDE

Definicija javne službe na području poljoprivrede propisana je odredbama sadržanim u članku 100. Javna služba u području poljoprivrede je ovim Zakonom ili zakonom kojim se uređuju pojedina područja javnih usluga u poljoprivredi određena djelatnost pri čijoj provedbi izvođač ima određene obveze u javnom interesu (obveze javne službe). Način provedbe pojedinih javnih službi u području poljoprivrede propisuje se ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuju pojedina područja javnih službi u poljoprivredi. Javne ustanove u poljoprivredi defirnirane su odredbama sadržanim u članku 106.

Javne ustanove u poljoprivredi su pravne osobe koje na temelju zakona imaju javne ovlasti te obavljaju stručne i upravne poslove koji se odnose na poljoprivredno- savjetodavnu djelatnost, uzgojno-selekcijski i reprodukcijski rad u stočarstvu, sjemenarstvo i rasadničarstvo, zaštitu bilja, zaštitu zdravlja, dobrobit i očuvanje bioraznolikosti domaćih životinja, vinogradarstvo i vinarstvo, voćarstvo, maslinarstvo, povrćarstvo, poljoprivredno zemljište, unaprjeđenje ruralnoga prostora, operativnu provedbu mjera poljoprivredne politike i drugo.

Obveze javnih službi na području poljoprivrede propisane su odredbama sadržanim u članku 101., a one su: trajno i neprekidno obavljanje djelatnosti i pružanje usluga, pružanje usluga za svaku fizičku ili pravnu osobu koja se bavi poljoprivrednom djelatnosti u skladu s ovim Zakonom ili iskazuje javni interes, obavljanje djelatnosti i pružanje usluga po određenom programu, obavljanje djelatnosti i pružanje usluga po određenoj cijeni. Oblici obavljanja javne službe na području poljoprivrede sadržani su u odredbama članka 102. kojim je propisano da javnu službu na području poljoprivrede mogu obavljati javne ustanove i druge pravne osobe kojima se sredstva za plaće osiguravaju u državnom proračunu.) Cijene usluga javne službe normirane su odredbama članka 104. kojim je propisano da Korisnici usluga javnih službi u području poljoprivrede u cjelini plaćaju cijenu za svaku uslugu, s time da se cijene za pojedine usluge za korisnike subvencioniraju na način da korisnici plaćaju dio cijene ili je usluga besplatna za korisnike. Upravno vijeće svake javne službe u području poljoprivrede, uz suglasnost Ministarstva, utvrđuje cijene usluga te visinu i izvor za subvencioniranje cijene. Program javne službe predmet je normiranja članka 105., kojim je propisano da Upravno vijeće pojedine javne službe u području poljoprivrede donosi program rada javne službe i financijski plan, osim ako nije drukčije određeno posebnim zakonom.

Hrvatska agronomska komora

Strukovne i interesne komore predmet su normiranja članka 108. koji propisuje da je Hrvatska agronomska komora jest samostalna i neovisna strukovna organizacija koja čuva ugled, čast i prava svojih ovlaštenih članova agronoma, brine se da ovlašteni agronomi obavljaju svoje poslove savjesno i u skladu sa zakonom, te promiče, zastupa i usklađuje njihove interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu. Komora iz stavka 1. ovoga članka obavlja poslove ovlašćivanja agronoma za obavljanje stručnih i savjetodavnih poslova iz područja poljoprivrede, te obavlja druge poslove određene Statutom i ostalim općim aktima Komore. Ovlašćivanje iz stavka 2. ovoga članka jest postupak u kojem Komora u posebnom postupku potvrđuje da agronom ispunjava propisane strukovne kriterije koji ga čine stručno kvalificiranim i poslovno sposob