Gospodarski list objavio je prošle godine u broju 5, (15. ožujka 2018.g.), opsežan prilog o plantažnom uzgoju paulovnije, u kojem je autor, doc.dr. sc. Damir Drvodelić naveo tehnologiju uzgoja ove brzorastuće kulture i istaknuo njezin potencijal za iskorištenje biomase. U ovom članku donosimo iskustva tehnologa tvrtke Spin Valis iz Požege, Vladimira Petošića, dipl. ing. agr., od kojeg smo doznali kako ta tvrtka ima vlastito istraživanje i pokusni nasad paulovnije, ali i što je najzanimljvije da je, koliko je nama poznato, Spin Valis prva tvrtka koja je spremna otkupljivati paulovniju proizvedenu u Hrvatskoj.
Kroz jedan EU projekt 2014. godine držao sam predavanja i radionice o ekološkom uzgoju voća i povrća te sam u svim mjestima gdje smo održavali radionice bio upitan o paulovniji i njenom brzom rastu, te mogućnosti uzgoja u kontinentalnom dijelu Lijepe Naše.
Zakonom o drvenastim kulturama kratkih ophodnji regulirano je osnivanje, način uzgoja i korištenje drvenastih kultura kratkih ophodnji te definira zemljišta na kojima se mogu uzgajati. Kulture kratkih ophodnji su brzorastuće vrste drveća koje se uzgajaju radi ostvarenja visokih prinosa biomase u kratkom razdoblju (npr. topole, vrba, joha, jasen, breza, bagrem, paulovnija i sl.), a ovim zakonom se želi potaknuti proizvodnju biomase iz takvih kultura i drugih biljnih vrsta pogodnih za proizvodnju biomase – kao obnovljivog i ekološki prihvatljivog energenta. Iz prakse za kvalitetu sječke za loženje kogeneracije potrebno je drvo koje ima minimalno 15 centimetara promjer, da bi dobili kvalitetnu sječku. Isto se može ostvariti sječom stabala paulovnije svake treće godine.
Slijedom zainteresiranosti pojedinih ljudi za sadnju paulovnije počeo sam proučavati iskustva o rastu i razvoju iste u zemljama gdje su plantaže paulovnije posađene znatno ranije i uvjerio sam se da neće doći do njenog prirodnog razmnožavanja iz sjemena u okolišu.
Pokusni nasad
…
Teškoće u uzgoju
…
Otkup
…
Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 1/2019
